Autor: Mala od knjiga

Objavljeno

Yung Pueblo: Osjećajte se lakše

Nakladnik: Stilus, 2023.

Naslovnica priručnika Osjećajte se lakše: ©Stilus

Prevela: Ela Horvat

Yung Pueblo: Osjećajte se lakše

Osjećajte se lakše

Osjećajte se lakše inspirativni je priručnik mladog autora Diaga Pereza koji piše pod pseudonimom Yung Pueblo, što znači „mladi narod“. Tim nas pseudonimom želi uputiti na nadolazeći rast i dozrijevanje čovječanstva te najaviti vrijeme u kojem će ljudi prijeći iz vladavine neznanja u stanje prihvaćanja međupovezanosti (str. 20.)

Iako se svatko iscjeljuje drugačije, jer je svaka od naših emocionalnih povijesti jedinstvena, postalo mi je jasno da ozdravljenje postoji i da je dostupno svakome tko ga traži. Samoozdravljenje je moguće otpuštanjem prošlosti i povezivanjem sa sadašnjošću, a sve kako biste mogli proširiti svoju budućnost. (str. 19.)

U uvodu nam govori o onome što ga je potaklo na pisanje, a to je ovisnost u koju je upao i koje se svim silama želio riješiti. Na putu prema ozdravljenju, shvatio je koliko ga je obilježilo njegovo djetinjstvo. Život doseljenika iz Ekvadora u SAD-u, u stalnom siromaštvu i strahu, borba roditelja kako bi djeci osigurali budućnost… Sve to stvorilo je u njemu unutarnju tugu i napetost, a smatrao je da mu zabavljanje i droga pomažu u otpuštanju tih osjećaja.

Kada se odlučio očistiti, počeo je meditirati, ali i ne samo to. Prakticirajući nekoliko različitih metoda, krenuo je putem ozdravljenja. Iz svega onoga što je na tom putu naučio, nastala je ova knjiga.

Yung Pueblo: Osjećajte se lakše

Ljubav prema sebi

Ono što mi se najviše svidjelo u ovom priručniku zapravo je poezija, kratke pjesme na tragu Rupi Kaur u kojima autor na jedan zanimljiv, kratak i nadahnjujući način izriče istine koje mi već znamo, ali ih možda nismo dovoljno osvijestili.

ne manjka ljudi koje ćeš
smatrati fizički lijepima
ali naći onoga tko odgovara
zrelosti za kojom tragaš
posvećenosti rastu
humoru koji te krijepi
i koga tvoj zagrljaj prepoznaje
neobično je rijetko (str. 144.)

Sviđaju mi se poruke kojima priručnik obiluje. Lijepo je i nekako toplo truditi se uvjeriti ljude da zaslužuju ljubav, da mogu krenuti dalje, da se mogu oporaviti od svega što život nosi.

Ozdravljenje počinje tako da upoznate sebe i da se zavolite. Kad vidite i osjetite koliko toga nosite, shvatit ćete da je došlo vrijeme da neke stvari počnete otpuštati od sebe. (str. 60.)

Neke zablude današnjeg vremena autor se trudi protumačiti na svoj način pa mi je i to bilo fora. Na primjer, zamjena shvaćanja ljubavi prema sebi s ugađanjem sebi kupnjom različitih stvari. Ili fokusiranje na to da su drugi krivi za sve naše probleme. A tu je i ona klasična zabluda – ako ti je nešto suđeno, samo će doći. Yung Pueblo pokušava objasniti zašto tome nije baš tako i zašto se trebamo fokusirati na sebe. Na traženje krivca u sebi i opraštanje tom istom krivcu – samom sebi.

Postoji onaj trop koji kruži internetom – „Ono što ti je suđeno, samo će ti doći“ – ali život nikad nije tako jednostavan. Karika koja nedostaje u ovo slagalici jest to da će život nastaviti biti težak, a vi ćete spriječiti sami sebe da uživate u dobrim stvarima… (str. 43.)

Yung Pueblo: Osjećajte se lakše

Dobra ideja, ali…

Ideja samog priručnika jako je dobra, ali nekako mi nije najbolje ostvarena.

Ako usporedimo s izvrsnim priručnicima koje sam prije čitala, kao što su Grupa Christie Tate i Toksična pozitivnost Whitney Goodman, ovdje nešto kao da nedostaje. Na primjer, autor se često referira na posebnu vrstu meditacije, vipassana meditaciju, koju prakticira zajedno sa svojom suprugom. Međutim, o toj nam meditaciji ne daje nikakve informacije pa iako je pomogla njemu, nama svakako neće jer ne samo da nam ne daje osnove prakticiranja, nego nam čak ne kaže ni što je.

Ne daje nam nikakve primjere dobre prakse koje bismo i mi mogli uključiti u svoj život i svoje ozdravljenje. Samo govori što treba. A to uglavnom svi mi znamo.

I ja znam da bih trebala prestati pušiti. Da bih trebala otpustiti neke stare zamjerke.

Svi smo svjesni da će nam biti bolje ako si oprostimo, ako budemo zahvalni i tako dalje.

Osjećajte se lakše ne daje ni jedan jedini primjer kako se približiti tom putu ozdravljenja kojim je autor kročio. To je nešto što mi je vrlo smetalo dok sam čitala i itekako je utjecalo na moj završni dojam o tekstu.

A sad, kako bih popravila doživljaj i vama i sebi, evo još malo stihova koji stvarno diraju.

ako je bol bila duboka
morat ćeš je otpustiti
mnogo puta (str. 85.)

Ostali naslovi ovog autora:

Yung Pueblo (što doslovno znači „mladi ljudi“) umjetnički je pseudonim američkog autora Diaga Pereza.
Njegove dvije zbirke poezije, Inward i Clarity & Connection bile su iznimno dobro prihvaćene među kritikom i publikom.
Priručnik Osjećajte se lakše prva je njegova knjiga prevedena na hrvatski jezik.
Pratiti ga možete na Instagramu, gdje redovito objavljuje svoju poeziju.

Gdje kupiti priručnik Osjećajte se lakše:

Stilus

Objavljeno

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Nakladnik: West Legacy d.o.o., 2023.

Naslovnica romana Ljetni dvori: ©West Legacy d.o.o.,

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Ljetni dvori

Mlada Annabelle grofica je najmanje, najsiromašnije, ali i najljepše grofovije u Carstvu, Ljetnih dvora. No Ljetni dvori nisu uvijek bili u oskudici. Dok su vladali Annabellini roditelji, taj je dio Carstva bio prosperitetan i bogat.  

Kuća Ljetnih dvora, smještena između zelenila Maglovite šume i zlatila pšeničnog klasja nekoć bogatih polja prošaranih farmerskim posjedima vidjela je bolje dane. Ovdje su se nekoć po krčmama pjevale vesele pjesme o hrabrom vojniku koji je svojim herojskim podvizima i hrabrošću na bojnim poljima stekao pravo na prosidbu lijepe plemkinje plemenite krvi. … Onda se dogodilo da su hrabrog vojnika iz pjesme našli mrtva. (str. 5.)

Onda joj je otac ubijen, zbog pohlepe, zavisti ili nečeg trećeg. Majka joj se razboli i umre, a Annabelle ostaje sama. Namjesnici razgrabiše sve što su mogli i tako Ljetni dvori ostaše na rubu propasti.

Sada je Annabelle odrasla i svjesna je svih problema koje njena grofovija ima.

Uz nju uvijek stoje vjerni joj savjetnik Jeremiah, starac sklon dobroj kapljici i Zarra, lijepa starčeva kći. Vjerovati može i kapetanu Semusu, prekaljenom vojskovođi male vojske Annabelline grofovije.

Kada u naoko slučajan posjet naiđe mladi Essya Kai, zapovjednik Šeste legije, najveće vojne sile Carstva i nasljednik bogate grofovije Kai, Annabelle shvaća da je u većoj nevolji nego je mislila. Naime, Ljetni su dvori na rubu rata.

-Rat je došao u Vašu grofoviju, niste toga svjesni. Možda ste naslutili da dolazi, ali uvjeravam Vas da je već došao i ovu današnju bitku povijest će pamtiti kao njegov početak. – (str. 54.)

Annabellini neprijatelji kuju zavjere, a hoće li Ljetni dvori pripasti nekom drugom uvelike ovisi o ljudima kojima će mlada grofica pokloniti povjerenje. No, kako znati kome može vjerovati?

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Uvod u Kronike Carstva

Ljetni dvori prvi su dio epopeje o Carstvu koje je zamislio ovaj autor. I premda se na radnji romana vidi da je tek uvod jer puno pitanja ostaje neodgovoreno, radnja ni na trenutak nije dosadna! Naravno, pod uvjetom da volite srednjovjekovne bitke, dvorce, izdaje i neprijatelje.

Priznajem, Ljetni dvori isprva su bili namijenjeni kolegici. Međutim, kad je roman stigao, samo sam virnula unutra i instant se zaljubila! Na samom početku je karta, a znate koliko ja volim karte. Zatim, tekst je obogaćen s par ilustracija koje mu daju ono nešto, čine ga drugačijim i vjerovali ili ne, kao da vas zovu na čitanje. Barem je meni tako bilo…

Najprije sam prolistala roman, promotrila kartu i ilustracije i rekoh si, ma idem makar preletjeti uvod. Ostatak dana mi je u magli jer sam odjednom pročitala pola.

Nije mogla znati koliko dugo su njezini neprijatelji pleli svoju mrežu, nije mogla znati koliko su tajnih sastanaka održali, a na kojima su vijećali o njoj i njezinoj grofoviji. Nije mogla znati ni kakve ni kamo je neprijatelj već uspio sve uhode i zlotvore ubaciti u njezinu zemlju… (str. 91./92.)

Ljetni dvori počinju kratkom legendom koja vas smjesta zavede i uvuče u priču. Stara je to narodna priča o hrabrom vojniku koji je svojim herojstvom stekao pravo ženidbe lijepe plemenitašice. Grofovija kojoj su bili na čelu cvala je, sve do njihove prerane smrti, kada je opustošena i osiromašena. Tada saznajemo da to uopće nije legenda. Njih su dvoje bili roditelji mlade grofice Annabelle koja danas vlada Ljetnim dvorima.

Slučajno ili ne, u Ljetnim se dvorima zatiče silni vojskovođa Essya od kuće Kai i tu počinje munjeviti zaplet.

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Što nas sve čeka?

Oduvijek volim atmosferu srednjeg vijeka, a ovdje je ona jako dobro dočarana. Dvorci, mačevi, načini ratovanja… U nekim sam osvrtima pročitala da je ovo povijesni fantasy. Ako jest, onda tog fantasyja ima jako, jako malo, tek u neobičnoj, ali predivnoj legendi o dvama mačevima koja će, držim fige, biti važna i detaljnije ispričana u sljedećim nastavcima.

Što se tiče dojma, sve mi se svidjelo! Uvijek se nešto događa, netko nešto muti, otkrivaju se sitnice koje bi kasnije mogle biti važne. Netko umire, netko je ranjen…

Annabelle od obične grofice koja uglavnom ništa ne radi postaje ratnica, i premda ima nemoguće puno sreće dok se baca na čelo bitke, nekako navijamo za nju i za to da spasi svoju grofoviju od pada u neprijateljske ruke.

-…Sada više niste samo grofica. Vi ste čuvar, branitelj i vođa. Vojskovođa i vojnik. Pod Vašim barjakom ljudi će se okupljati, ubijati i ginuti. Težak je to teret koji samo najveći mogu nositi… – (str. 191.)

A kad već govorimo o neprijateljskim rukama, do samog kraja nismo sigurni tko je tu neprijatelj. To mi je najjača karika cijele priče jer stvarno ne znamo, niti ne slutimo, kako će se priča razviti. Možda malo navijam da Essya ne bude neprijatelj, ali sve je moguće… To bi bio ogroman preokret koji bi me oduševio i rastužio u isto vrijeme.

U samoj pozadini, negdje na rubu našeg vidnog polja, odvija se i lijepa ljubavna priča za koju se nadam da će dobiti više prostora u sljedećim nastavcima.

Svakako, veselim se sljedećem nastavku!

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Ostali naslovi ovog autora:

J. Džomba zamislio je Kronike Carstva kao epopeju čiji su prvi dio Ljetni dvori.

Gdje kupiti roman Ljetni dvori:

web stranica Kronike Carstva

Objavljeno

Lisa Jewell: Sve ovo je laž

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2023.

Naslovnica knjige Sve ovo je laž: ©Mozaik

Prevoditelj: Andrej Bukarica

Lisa Jewell Sve ovo je lž

Lisa Jewell nije nam nepoznata autorica. Nakon romana A onda je nestala, Obitelj s gornjeg kata i Ostaci obitelji, novi roman Sve ovo je laž učinio mi se kao odmak od njezina uobičajenog stila. Tematski je roman vrlo aktualan. Razvija priču o dvije žene od kojih je svaka na svoj način opsjednuta utjecajem medija na vlastiti život. Novinarka Alix koristi tuđu životnu priču kako bi povećala gledanost svog podcasta, a Josie pretjeranim dijeljenjem svakog aspekta svog života ima gotovo slične motive. Manipulativni narcizam kojem je jedini cilj osjećaj kontrole goni Josie da pristane ogoliti svoj život pred milijunskim auditorijem.

Alix

Alix Summer uspješna je  podcasterica. Prati je horda obožavatelja na društvenim platformama. Alex živi luksuznim životom sa svojim uspješnim suprugom Nathanom i dvoje male djece u bogatoj londonskoj četvrti. Brak je više manje u redu, mada Nathan ima povremenih problema s pićem. Dok god novac pristiže u kuću, Alix ne želi rješavati taj problem.

Alix u posljednje vrijeme osjeća da joj ponestaje ideja, a broj pratitelja u laganom je padu. Mora ponuditi nešto novo kako bi se održala na tržištu. To je trenutak kad susreće Josie.

Josie

Sve ovo je laž započinje slučajnim susretom u restoranu koji spaja Alix i Josie. Na svoj 45. rođendan, Josie Fair i Alix Summer susreću se i otkrivaju ne samo da su rođene na isti dan, već i u istoj bolnici. Nekoliko dana poslije, shvativši da se radi o poznatoj novinarki, Josie potraži Alix kako bi joj ponudila svoju životnu priču za podcast. Josie misli da je njezina priča vrijedna javnog interesa, a Alix, koja traži novi projekt, procjenjuje da je Josien život priča koja se ne propušta. Dovoljna je samo činjenica da je Josie upoznala svog supruga kada je imala 13, a on 42 godine. Alix je zapanjena, ali istovremeno i magnetski privučena Josienim životom. Osim postarijeg supruga Waltera, Josie ima dvije kćeri s kojima ima zanimljiv odnos. Jedna je pobjegla od kuće sa 16 godina, a druga kći, Erin, nikad ne izlazi iz svoje spavaće sobe. Alix je na tragu savršene priče.

Slab muškarac ne može voljeti snažnu ženu. Neće znati kako se nositi s njom.
str. 107.

Snimanje podcasta

Alix je zaintrigirana Josienim životom i malo po malo daje joj sve više prostora, kako u svom podcastu tako i u svom životu. A Josie se to sviđa. Alixin život, udobnost stanovanja, dašak luksuza i glamura bez brige o svakodnevnoj egzistenciji za Josie je eliksir koji je tražila. Mračne tajne postepeno se otkrivaju, a životi žena postaju isprepleteni na vrlo opasne načine. Alix uviđa da kako podcast uspješno napreduje dok ona, malo po malo, gubi kontrolu nad svojim životom.

A onda sam upoznala vas. Imala sam osjećaj da je to sudbina, da je predodređeno. Bila je to prekretnica za mene, moja prilika da preuzmem kontrolu nad svojom situacijom… str. 170.

Dojam o knjizi Sve ovo je laž

Knjiga Sve ovo je laž ima vrlo zanimljivu strukturu. Pratimo transkripte Alixinih intervjua s Josie koji se izmjenjuju s razgovorima koje Alix vodi s Josienim susjedima, poznanicima,  prijateljima i članovima obitelji –  suprugom, majkom i  kćerkama. Svi oni nude potpuno drugačije perspektive o Josienoj priči. S toliko mnogo verzija događaja koje nam priča svaki od sudionika, ne možete dokučiti što je zapravo istina, a što laž. Uz sve to, pratimo transkripte Netflixovog dokumentarnog filma iz kojih je nastala serija temeljena na podcastu. Naravno, radi se o lažnom Netflixu koji je plod autoričine mašte.

Kako priča napreduje, događa se promjena u Josienom ponašanju. Utjecaj na Alixin život koja se ne može se riješiti strankinje koja joj je upala u život, čini da se kod čitatelja razvije  istinski osjećaj nelagode.

Alix nam je jasniji lik. Isprva djeluje kao istraživačka novinarka koja “njuši” dobru priču i više je ne pušta. Ona postepeno razvija prvo empatiju, a onda, kako vrijeme prolazi, i odbojnost prema Josie. S druge strane, Josie je intrigantan lik. Na početku knjige imamo osjećaj da je ona vrh sante leda koju autorica polako otapa. Odnos supruga i Josie, njen problematičan odnos s djecom i hladan odnos s majkom… Sve je nepoznanica i sve nam dolazi na kapaljku.

Najbolji mi se u čitavoj knjizi čini prikaz Alixina i Joseina života prikazan iz raznih rakursa. Radnja je dobrog tempa, svaka žena daje svoju verziju događaja, a ostali sudionici koji putem dokumentarca ili izravno razgovorom s Alix ,daju priči onaj dramatičan touch i svježinu.

Koja je poruka nama, čitateljima?

Ono što mi se čini jako bitno i što me kopalo cijelo vrijeme čitanja utjecaj je medija na život običnih ljudi. Činjenica da milijuni ljudi mogu pratiti  nečiji život i to u nastavcima, bez obzira na motive onoga tko im tu priču podastire, užasava. Priznajem, i ja sam se osobno uhvatila u tu zamku literarnog voajerizma. Pitanje koje sam sebi postavila i koje bismo svi mi trebali postavljati je: Zbog čega nas toliko zanimaju sudbine drugih i zbog čega je toliko velika popularnost raznih reality emisija sličnog tipa na svim mogućim društvenim medijima?

Tobožnji Netflixov dokumentarac odvija se i nakon što priča “završi”. Auturica je ovom nedovršenom pričom te pričom koja se odvija u sadašnjem vremenu, uz šokantan završetak, riskirala, ali to je zapravo najbolji dio knjige koji je čini većom od običnog psihološkog krimića. U Sve ovo je laž Lisa Jewell koristi premisu uokvirivanja priče unutar Netflixove dokumentarne serije što je bonus koji daje vrlo dobru ocjenu ovom romanu.

Lisa Jewell Sve ovo je laž

O autorici:

Lisa Jewell autorica je devetnaest međunarodnih uspješnica, uključujući A onda je nestala, Obitelj s gornjeg kata i Ostaci obitelji. Njezina djela prodana su u više od 10 milijuna primjeraka diljem svijeta i prevedena na 29 jezika.

Gdje kupiti:

Mozaik

Objavljeno

Kate Quinn: Dijamantno oko

Nakladnik: Znanje, 2023.

Naslovnica romana Dijamantno oko: ©Znanje

Prevela Mirjana Valent

Kate Quinn: Dijamantno oko

„To me je naučilo da ne smijem promašiti“, rekla sam iskreno.
„Metu?“
„Bilo što.“
I to je moja tajna, ako ste znatiželjni. Jeste, zar ne? …kako djevojka poput mene … postane snajperistica i ubije stotine ljudi? Koja je njezina tajna? (str. 33.)

Dijamantno oko – Amerika

Godina je 1942. Zagonetni snajperist, još zagonetnijih namjera, promatra Ljudmilu Pavličenko, rusku snajperisticu i nacionalnu heroinu koja se proslavila ubivši više od tristo nacista.

Ljudmila Pavličenko, stara dvadeset šest godina; studentica četvrte godine povijesti… Viša znanstvena novakinja u javnoj knjižnici… – prije rata. Poslije rata: trinaest mjeseci kontinuiranih borbi protiv Hitlerovih snaga na ruskoj bojišnici.
Nadimak: Gospođa Smrt. (str. 6.)

Slavna Pavličenko stiže u Ameriku, u goste prvoj dami Eleanor Roosevelt. Pokušat će od njenog supruga predsjednika izmoliti podršku Rusiji za obranu od okrutnog agresora.

Prva dama Amerike i Gospođa Smrt sprijateljuju se na sveopće iznenađenje. A mi čitatelji pratimo priču koja je Ljudmilu dovela ne samo do susreta s predsjednikom Rooseveltom, nego i do krvavih borbi na Istočnom frontu.

Dijamantno oko – pet godina ranije

Ljudmila Mila Pavličenko tek je dvadeset i jednogodišnjakinja, a već odgaja petogodišnjeg sina, jedino dobro proizašlo iz braka s mrskim joj Aleksejem. Studira, radi i kreće na streljaštvo samo kako bi sinu pokazala da mu ne treba otac da bi ga naučio kako biti muškarac.

Toga dana čula sam je prvi put: pjesmu koju je puška mogla pjevati u mojim rukama, s kundakom oslonjenim na rame, prstom svinutim kroz okidač. (str. 32.)

Mila otkriva da joj pucanje i više nego leži, a kad u Rusiju dolazi rat, među prvima se prijavljuje za odlazak na bojište. Tamo je njezin talent ne samo prepoznat, već i dobrodošao, pa nakon napornog treninga postaje jedna od prvih snajperistica ikad.

Za snajperista, uspješan bi dan mogao biti onaj s deset pogođenih meta ili onaj bez ijednog ubijenog… Ali neuspješan dan za snajperista je onaj kada promaši i sam pogine. I stoga ono vječno pitanje – Kako je to biti snajperist? – nema odgovora. (str. 92.)

Biti žena u muškoj vojsci nije lako, ali Ljudmila ima partnera Kostju, šutljivog snajperista koji joj u svakom trenutku čuva leđa.

Boreći se u krvavom ratu koji ne bira žrtve, Gospođa Smrt upoznat će smrt iz prve ruke. No nacisti nisu jedino s čime se bori. Uz glad, rane, okrutnost neprijateljske vojske i Alekseja koji se pojavljuje poput neugodna osipa – tu je zgođušni general Ljonja koji prijeti ukrasti joj ono što najbolje čuva – srce.

Kate Quinn: Dijamantno oko

Prva u 2024.!

Dijamantno oko novi je roman neprikosnovene kraljice povijesnih romana Kate Quinn. Moram priznati, jedva sam dočekala prijevod! I baš sam taj roman odabrala za prvo čitanje u 2024. godini jer čvrsto vjerujem u sljedeće – kakav roman prvi pročitaš u novoj godini, takva će ti biti cijela godina! Nisam se prevarila, mada, Dijamantno oko zasad mi je najslabiji roman koji je ova autorica napisala na temu povijesti 20. stoljeća.

Dopustite mi objašnjenje. Aliceina mreža zauvijek će mi ostati njen najbolji roman i ne vjerujem da će Quinn ikad išta napisati što će se meni toliko svidjeti. Taj roman preporučujem svima i svugdje i još uvijek pamtim one osjećaje koji su se komešali u meni dok sam čitala.

Zagonetka ruže druga mi je po redu. Oduševila me, dala bih joj čistu peticu, ali nije dostigla Alice i njezinu špijunsku mrežu. E sad, Lovkinja i Dijamantno oko na istoj su mi razini. Tako da, ako ste se zaljubili u Lovkinju, kao što se zaljubila moja kolegica koja je za nju pisala recenziju, svidjet će vam se i priča o Mili Pavličenko. Meni jednostavno nije izazvala onaj koloplet osjećaja koji sam očekivala. Nekako, nisam se uspjela povezati s Milom.

Premda se autorica stvarno trudila opisati strahote rata te udahnuti Ljudmili tračak duše, cijelo mi je vrijeme bila pomalo plošna. Možda je to zato što mi je sada teško promatrati Rusiju kao žrtvu, možda zato što Mila mjestimice djeluje toliko naivna da postaje blesava sa svim tim pričama o hrabrosti i žrtvovanju za domovinu. Ipak, dopuštam mogućnost da je Kate Quinn i htjela da Mila zvuči kao propagandni poster.

Prvi snajper Rusije

Ako ste nakon svega navedenog zaključili da mi se roman nije svidio, varate se. Ne može se meni ne svidjeti nešto što Quinnica napiše! Ovo su samo slabosti koje su utjecale na sveukupan dojam.

Krećem sad s onim u čemu sam uživala. Kraj, epilog, bilješka autorice i povijesne fotografije – čisto savršenstvo! Ako ste poput mene i nikad prije niste čuli za ovu junakinju Drugog svjetskog rata, uživat ćete otkrivajući njezinu životnu priču. Zanimljive su kontroverze koje je prate, počevši od rođenja djeteta u ranoj dobi do drugog braka i neobičnog ponašanja na putovanju po Americi.

„Ovako stvari stoje, Ljudmila Mihajlovna,“ naposljetku je rekao snimatelj tonom kao da ga sve to zabavlja, „nije me briga što ste osjećali kad ste povukli okidač. Ljudima upravo sada trebaju junaci, a vi ste odabrani za tu ulogu, pa kažite nekoliko lijepih stvari o tome kako vas je nadahnulo junaštvo vaših drugova po oružju i vodstvo Partije… I smiješite se.“ (str. 219.-220.)

Ono što Mila ima, a druge Quinničine žene možda nisu imale u tolikoj mjeri, jest iskričav humor koji njenom liku ipak daje određenu dozu simpatičnosti.

Moji memoari, službena verzija: Prije napada čeličiš se mislima o domovini i drugu Staljinu.
Moji memoari, neslužbena verzija: Prije napada obično osjećaš mučninu. (str. 72.)

Sa zanimanjem istražujemo razlike između Mile, ljupke snajperistice koju SSSR koristi u propagandne svrhe i Gospođe Smrti, preciznog oka koje je došlo glave više od službeno zapisanih 309 neprijatelja.

Izvrstan mi je bio i lik tajanstvenog snajperista čija podpriča odlično obogaćuje Ljudmilinu, koliko-toliko baziranu na povijesti i na stvarnoj ženi. Naime, snajperist je sasvim sigurno izmišljen lik. Osim ako nije.

Ako ste ljubitelj Kate Quinn, Dijamantno oko će vas ili oduševiti ili ćete mu oprostiti mali pad u kvaliteti. Zažmirit ćete na jedno oko i s nestrpljenjem očekivati nove hitove ove majstorice povijesnih romana.

Kate Quinn: Dijamantno oko

Ostali naslovi ove autorice:

Kate Quinn je, prema New York Timesu i USA Today, najprodavanija autorica povijesnih romana.

Njezini romani koji se bave poviješću 20. stoljeća su, redom:

  • Aliceina mreža
  • Lovkinja
  • Zagonetka ruže
  • Dijamantno oko.

Navedeni romani nisu povezani sadržajem pa ih možete čitati proizvoljnim redoslijedom.

Gdje kupiti roman Dijamantno oko:

Znanje

Objavljeno

John Grisham: Smrt u oluji

Nakladnik: Znanje, 2023.

Naslovnica knjige Smrt u oluji: ©Znanje

Prevoditelj: Predrag Mavar

John Grisham Smrt u oluji

John Grisham svojevrsni je brend. Kad uzmete u ruke njegovu knjigu bez da pročitate sažetak na poleđini, vi već znate dvije stvari: prvo, radi se o renomiranom piscu pravosudnih trilera i drugo, uvijek je ozbiljan društveni kritičar koji ukazuje na nepravde, malverzacije, svojevrsne rupe u zakonu i nelogičnosti i u sustavu i društvu općenito. Roman Smrt u oluji na tom je tragu.

Otok Camino

Na otoku Camino, nasuprot floridske obale, nema puno stanovnika. Ljeti je uglavnom pun turista i namjernika, a u ostalim periodima na otoku vlada svojevrsno mrtvilo.

Tome nastoji doskočiti vlasnik jedine knjižare na otoku, Bruce Cable. Svojevrsni bonvivan, šarmer koji se uvijek kreće na rubu legalnog poslovanja, Bruce Cable istinski je zaljubljenik u knjige i knjižarsku djelatnost. Da bi mu knjižara opstala u “sušnom” periodu, na otoku organizira susrete pisaca s kojima njeguje prisna prijateljstva, promovira njihove knjige na okupljanjima za pisce i ljubitelje knjiga. Ovaj put, to je promocija novog romana uspješne spisateljice Mercer Mann koju Bruce obožava. To je prilika da se kod njega sakupi mala grupica eminentnih i poznatih pisaca.

U više od dvadeset tri godine rada, knjižara je postala okupljalište središnje Santa Rose. Knjižara je ostala otvorena svake večeri do deset, dugo nakon što su svi ostali dućani zatvorili vrata. str. 126.

Uragan Leo dolazi

Tijekom tog druženja, ekipa sluša nacionalne vijesti i shvaća da uragan Leo skreće s predviđene putanje i obrušava se ravno na otok Camino. Samo ih sati dijele od trenutka kada će uragan udariti izravno na otok. Mercer Mann odmah napušta otok, ali ostali pisci odlučuju ostati i preživjeti uragan zabarikadirani u svojim kućama. Bruceu je najvažnije da spasi knjižaru, pogotovo vrijedna izdanja kojih ima velik broj.

Nesreća ili ubojstvo

Uragan je nemilosrdan, sravnjuje sa zemljom kuće, teško oštećuje hotele i trgovine, poplavljuje ulice i usmrćuje desetak ljudi. Bruce Cable s prijateljima, mladim pomoćnikom Nickom i Bobom Cobbom, nekadašnjim kriminalcem, a sada piscem, priskače u pomoć ljudima čiji su domovi teško oštećeni. U tijeku rasčišćavanja ruševina šokira ih vijest da je smrtno stradao Nelson Kerr, pisac koji je prethodnu večer bio Bruceov gost. Nelson, koji je već iza sebe imao nekoliko uspješnih romana, upravo je završio novi roman od kojeg je puno očekivao.

Bruce i prijatelji odlaze u Nelsonovu kuću kako bi shvatili u kakvim je okolnostima stradao Nelson i zamjećuju da je neobjavljeni rukopis nestao, a Nelsonova smrt vodi se kao vrlo upitna: nesreća ili ubojstvo. Bruce je uvjeren da se radi o ovom drugom. Pitanje je samo: Tko ima motiv ubiti poznatog pisca i zašto?

Hoću reći da ga je ubila sljedeća, neobavljena knjiga. Netko nije želio da bude objavljena. str. 83.

Dojam o djelu Smrt u oluji

Prvo što sam nakon čitanja romana Smrt u oluji pokušala je pronaći otok Camino, ali njega, naravno, nema. Plod je piščeve fikcije, mada ima nekoliko otočića ispred floridske obale koji bi mogli “glumiti” taj otok.

Svidjelo mi se što se ovaj put (osim uragana) sve vrti oko knjižare i njezinog osebujnog vlasnika. Bruce Cable, simpatičan lik u „otvorenom“ braku s Noelle, ne baš potpuno moralan, nezadovoljan odugovlačenjem državne i lokalne policije koja nema novih saznanja oko smrti prijatelja pisca, pokreće vlastitu istragu.

Bruce se počinje pitati što je to u Nelsonovom romanu što je mogući povod ubojstva i internom istragom saznaje da se veći dio romana temelji na stvarnim likovima i događajima. Shvaća da opasni ljudi ne žele da ovaj roman ugleda svjetlo dana.

Ono što jako cijenim kod Grishama, a prisutno je i u drugim njegovim romanima, jest njegova suptilna, ali vrlo prepoznatljiva kritika društva koje nema mehanizme da zaštiti najranjivije skupine ljudi. U ovom slučaju, radi se o osobama u domovima starih i nemoćnih i medicinskoj mafiji,  ljudima na određenim položajima bez morala i skrupula, čija se bezobzirnost i moć temelji na gomilanju profita bez obzira na posljedice koje ostavljaju za sobom.

Pod krinkom veselog društva književnika, slučajno zatečenih u vrijeme prirodne katastrofe i kaosa koji zavlada otokom, Grisham nam u sporom tempu, ali savršeno jasno, na uvjerljiv način “otvara oči” ubojstvom pisca, svojevrsnog “zviždača” koji se usudio taknuti u korporativnu hobotnicu medicinskog i farmaceutskog lobija. I zbog toga platio životom.

Ako volite Grishama, svidjet će vam se ovaj roman.

Možete zaviriti u recenziju Grishamovog romana Prešućena krivnja.

Ako želite pročitati još jedan roman u kojem je uragan utjecao na živote otočkog stanovništva, predlažem da pročitate recenziju romana Zadnji vlak za Key west.

John Grisham Smrt u oluji
20240304_220933

O autoru:

John Grisham (1955.) američki je pisac pravosudnih trilera koji su prodani u više od 230 milijuna primjeraka. Djela su mu prevedena na više od pedeset jezika. Živi u Virginiji i Mississippiju. Na hrvatski mu je prevedeno tridesetak romana, a mnogi od njih su i ekranizirani, primjerice Priziv, Komora, Čudotvorac, Klijent, Slučaj Pelikan i Tvrtka. Smrt u oluji nastavak je romana Izgubljeni rukopis, koji je također objavljen u Znanju.

Gdje kupiti:

Znanje

Objavljeno

Kim Michele Richardson: Knjižničarka na konju

Nakladnik: Hena com, 2023.

Naslovnica knjige Knjižničarka na konju: ©Hena com

Prevoditelj: Mirna Čubranić

Kim Michele Richardson Knjižničarka na konju

Samo postojanje knjižnica najbolji je dokaz da možda još uvijek ima nade za budućnost ljudskog roda. T.S.Eliot

Roman Knjižničarka na konju posvećen je hrabrim knjižničarkama koje su svaki tjedan jahale stotine milja kako bi širile pismenost, čitalačku kulturu i bile glas nade u promjene i boljitak u zabačenim dijelovima Apalačkog gorja.

Knjižničarka na konju-projekt zapošljavanja žena

Projekt Knjižnice na konjima pokrenut je 1935. godine i trajao je do 1943. godine. Uveo ga je predsjednik Franklin D. Roosvelt kao dio programa New Deal. Namjera je bila potaknuti zapošljavanje žena i dovesti knjige, časopise i pisanu literaturu  u Apalačko gorje, u najsiromašnija i najzabačenija nepristupačna područja istočnog Kentuckyja. S malobrojnim resursima i slabom financijskom potporom, knjižničarke na konjima sakupljale su knjige i časopise koje su donirale razne udruge, crkva i ministarstvo zdravlja, albume s receptima, savjetima za čišćenje kuće i lov. Te pametne žene pretvorile su projekt putujuće knjižnice u veliki uspjeh.

Cussy Mary Carter – knjižničarka na konju

Cussy Mary Carter ili Plavi duh, kako su je zvali mještani, mlada je žena koja svakodnevno na svojoj žilavoj mazgi strmim putevima obilazi siromašna, izolirana mjesta u istočnom Kentuckyju noseći bisage pune knjiga i časopisa stanovnicima tih naselja.

Posao je to slabo plaćen, težak, nerijetko i opasan, ali Cussy ne odustaje. Želi biti slobodna i neovisna iako njezin otac, rudar, smatra da je za ženu jedino radno mjesto u kući, dobiveno udajom.

Literatura koju im nosim pomaže obrazovati gorštake i njihovu djecu. str. 11.

I prvi put u životu osjećala sam se potrebnom. str. 16.

Plavi duh

Dok Cussyin otac uporno pali svijeće za udvaranje ispred trijema želeći joj naći ženika, Cussy ne odustaje od toga da prenosi knjige. Ona misli da za udaju nema šanse jer je drugačija, neobična. Naime, Cussy je žena plave boje kože, rođena tako zbog rijetkog krvnog poremećaja nedostatka jednog enzima. Obilježena kao “obojena”, uglavnom izaziva gnušanje i odbojnost gradskog stanovništva. Kao i crncima, i njoj je zabranjen ulazak na mnoga društvena događanja. Istovremeno, Cussy opsjedaju pohotni muškarci na koje nailazi tijekom prelaska uskim planinskim stazama, nezaštićena i sama. Djeca su jedina kojima ne smeta neobična boja njezine kože i uvijek je s veseljem dočekuju. Lokalni liječnik pristaje zaštititi Cussy u zamjenu za njezino podvrgavanje medicinskom testiranju. Cussy pristaje jer je odlučna otkriti uzrok svoje boje kože, a istodobno za nagradu dobiva prijeko potrebnu hranu za sebe i oca.

Nove pretrage otkrile su da vam nedostaje isti enzim kao Indijancima i Eskimima. Imate nešto što se naziva methemoglobinemija. str. 207.

Dojam o knjizi

Ljudi plave kože uistinu su živjeli u Kentuckyju u doba velike depresije, mada njihovi potomci potjeću iz Francuske  i Irske.

Cussy Mary Carter jak je ženski lik. Boluje od methemoglobinemije, nasljedne bolesti kojoj je uzrok manjak jednog enzima. Premda ona najčešće nastaje zbog bolesti srca, opstrukcije dišnih puteva ili lijekova, može biti i nasljedna zbog recesivnog gena za plavu krv. Predstavnici obitelji Fugate, doseljeni iz Francuske u potrazi za boljim životom, naselili su se na zabačenom području Kentuckyja. Bili su dugovječni bez obzira na plavu boju kože.

Ljudi neobične, plave boje kože poslužili su autorici kao predložak za  lik Cussy Mary Carter. Prolazeći kroz uske planinske staze, opasne i puste, Cussy Mary Carter ili Plavi duh ruši predrasude o ženama šireći pismenost i uspostavljajući humane odnose, odnose podrške i povjerenja među siromašnim stanovnicima Apalačkog gorja. Težak posao, otpori okoline zbog spola i boje kože, nasrtljivi muškarci i izrugivanje zbog drugačije boje kože,  nisu slomili knjižničarku već su je samo ojačali.

Knjiga je ovo koja se suprotstavlja rasnim predrasudama u patrijarhalnom društvu u maloj izoliranoj planinskoj zajednici. I koliko god glavnu junakinju diskriminacija koju trpi pogađa, toliko jača njezina odlučnost da bude neovisna i slobodna.

Autorica prikazuje beskrupuloznost i podmuklost lokalne zajednice koja je u stanju odbaciti pojedinca samo zbog toga što je drugačiji.

Premda roman obuhvaća događanja u vrijeme velike depresije, njegov je jezik univerzalan. Iskrenost, slobodna volja koja se ne da sputati i snaga pisane riječi koja dopire do svakoga, vrijednosti su koje otvaraju sva vrata bez obzira u kojem se razdoblju događaju.

Kim Michele Richardson Knižničarka na konju

O autoru

Autorica bestselera Knjižničarka na konju, Kim Michele Richardson, napisala je pet djela povijesne fikcije i bestseler memoare.  Njezin hvaljeni roman Knjižničarka na konju  nadahnut je izvanrednim “plavim ljudima” iz Kentuckyja i žestokim, hrabrim knjižničarima koji su koristili moć pismenosti da prevladaju netrpeljivost i strah tijekom Velike depresije. Provela je više od desetljeća istražujući povijesni program Kentucky Packhorse, a također je bila suradnica i istraživačica za kritički hvaljeni dokumentarni film PBS Television, Knjižničari teretnih konja iz Appalachia.

Roman je preveden je na preko 16 jezika. Kim Michele živi sa svojom obitelji u Kentuckyju.

Gdje kupiti

Hena com

Objavljeno

Minka Kent: Zlo mjesto

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2024.

Naslovnica romana Zlo mjesto: ©Mozaik knjiga

Prevela Dijana Štambak

-Svijet je zlo mjesto, drage moje…
Ovdje ste sigurne. Sa mnom. Nikad neću dopustiti da vam se što dogodi. (str. 16.)

Minka Kent: Zlo mjesto

Zlo mjesto u šumi

U dubokoj, mračnoj šumi, u skromnoj kolibici bez struje, živjela majka s tri kćeri. Zvuči poznato, zar ne? Ovaj gotovo pa bajkoviti početak, s natruhama jeze koja vreba negdje iz prikrajka, zove nas na čitanje. Želimo vidjeti što će se dogoditi majci i kćerima, kakav će strašni vuk nabasati na njihovu kolibu, kome će zla vještica ponuditi otrovnu jabuku.

Pa, čitajmo dalje.

Dakle, u dubokoj mračnoj šumi, odvojene od ostatka svijeta, u siromaškoj kolibici žive majka i tri kćeri. Odgajane daleko od svega, djevojke su uvjerene da je svijet opasno mjesto i da su najsigurnije uz majku, u samoći svoje nastambe.

–Strašne se stvari događaju noću – uvijek nas je upozoravala mama. – Noć ohrabruje ljude da čine ono što nikada nećete vidjeti da rade usred bijela dana. (str. 16.)

A onda, najmlađa se kći Evie razboli i majka je prisiljena otići potražiti liječničku pomoć. Zamota djevojčicu u poderanu deku, uzima je u naručje i one odlaze.

I nema ih. Danima. Mjesecima.

… ona otrcana lutka leži na njezinoj stolici sa svojim mrtvim očima od dugmadi, i čeka.
Mi uvijek… čekamo. (str. 8.)

Wren i Sage ostaju same. Hrana im je pri kraju, a dolazi zima. Tada im se na vratima pojavljuje grubi neznanac tražeći njihovu majku.

Zlo mjesto na rubu šume

U isto vrijeme, na samom rubu te strašne šume, uzdiže se moderan dom bračnog para Gideon, Nicolette i Branta. Nicolette sanja o domu punom djece i radosti, ali njezin brak klizi prema svom, čini se, neizbježnom kraju.

Shvaćam.
Ja sam prazna.
Želim nešto što ne mogu imati. (str. 11.)

Nešto je našla skriveno u ladici svog naoko savršenog supruga. Netko ga zove s nepoznatog broja. I poprilična svota novca nestala je s njezinog… Njihovog bankovnog računa.

Obuzeta crnim mislima, Nicolette grozničavo traga za dokazima suprugove izdaje.

Vrištim.
Ali u sebi… da nitko ne čuje. (str. 48.)

Sve dok joj se na vratima ne pojave dvije prljave, zapuštene, izgladnjele djevojke.

Minka Kent: Zlo mjesto

Znači – vau!

Prvo što pomislite nakon čitanja prvog poglavlja ovog romana je – vau! On vas uvlači u sebe zloslutnom, klaustrofobičnom atmosferom kolibice na osami. U njoj su dvije sestre, djevojke bez igdje ičega. Približava se ciča zima, a zalihe ogrijeva i hrane opasno se bliže kraju. U njihove živote tada upada neznanac okrutnog izgleda, a ni maniri mu nisu puno bolji. Što želi od njih?

Skačemo na gotovo pa savršen život Nicolette i Brenta. Ona čezne za djecom, on se ponaša čudno, nešto nam tu smrdi… Njihove tajne vrebaju iz svakog kutka bogataške vile. Nevažne riječi imaju značenje, prijeki pogledi imaju značenje…

A kad se Nicolettin život naprasno sudari sa životom Wren i Sage, zapuštenih sestara iz divljine, mi čitatelji više ne ispuštamo roman iz ruku, manično okrećući stranice, želeći da priča što prije završi i istodobno – da ne završi nikad. Toliko je dobra.

Zlo mjesto – savršeno ništa novo

Roman Zlo mjesto ne donosi nam nešto novo, iznenađujuće ili posebno maštovito i šokantno. Priča je slična desecima onih koje smo već imali priliku čitati. Trenutno se ne mogu sjetiti ni jedne konkretne na koju me podsjeća, ali čitavo sam vrijeme čitanja imala osjećaj – aha, ovo mi je poznato; aha – ovo sam već čitala!

Međutim, nemojte se dati zavarati pa zbog ovog što sam rekla preskočiti Zlo mjesto. Iako priča već poznatu priču, ispripovijedana je na sjajan način! Svako je poglavlje napeto i vrvi tajnama, sve se događa s razlogom koji tek moramo iskopati. Stalno nešto slutimo, nešto okrutno i strašno. Dva su ogromna preokreta, jedan sam odmah pogodila, drugom nisam bila ni blizu!

Taj drugi preokret najtanji je dio romana Zlo mjesto (meni). Iako šokantan i potpuno neočekivan, čini mi se naivan i baš apsolutno nemoguć. Ipak, roman zbog toga nimalo ne gubi na kvaliteti.

Ne znam u koga da se uzdam, komu da vjerujem. Tko je dobar, a tko je loš. Ako nam je mama mogla lagati, onda može bilo tko. (str. 138.)

Nije Zlo mjesto nešto čega ćete se sjećati do kraja života, ali vjerujte mi, kad počnete čitati nećete moći stati. Pročitala sam ga u dva dana, ali neki od vas će, sasvim sigurno, ovih 260 stranica ubiti u jednome danu bez ikakvog problema.

Zlo mjesto jedan je od onih romana zbog kojih se zaljubite u određenog autora i ne puštate. Punokrvni je to triler, ma trilerčina! Neće vam dati spavati, od njega će vas podilaziti oni ugodni srsi čitalačke jeze i kad ga pročitate, u jedno popodne ili dva, ostat će jedan od romana koje ćete vrlo rado preporučiti svima željnima dobrog, napetog štiva koje će vas prodrmati.

Ne bih se čudila da Zlo mjesto nađe svoje mjesto na mom popisu top 10 najboljih romana pročitanih u 2024. godini!  

Minka Kent: Zlo mjesto

Ostali naslovi ove autorice:

Zlo mjesto prvi je roman autorice Minke Kent koji je preveden na hrvatski jezik. Vrlo brzo, preveden je i roman Stranci.
Veselimo se prijevodu ostalih romana, kao što su, na primjer, The Thinnest Air i The Memory Watcher.

Gdje kupiti roman Zlo mjesto:

Mozaik knjiga

Objavljeno

Shelley Parker-Chan: Ona koja postala je sunce

Nakladnik: Vorto Palabra, 2023.

Naslovnica knjige Ona koja postala je sunce: ©Vorto Palabra

Prevoditelj: Damir Biličić

Shelley Parker-Chan Ona koja postala je Sunce

Povijesni okvir – Ona koja postala je Sunce

Povijesni okvir ove grandiozne epske priče je 14. stoljeće, vladavina Zhu Yuanzhanga. Zhu je ujedinio Kinu, proglasio se carem i tako osnovao dinastiju Ming koja je Kinom vladala 276 godina. Utemeljitelj dinastije Ming, Zhu Yuanzhang, u kreativnoj inspiraciji autorice Shelley Parker-Chan zapravo je žena, odnosno djevojčica – Ona koja postaje sunce. Djevojčica preuzima identitet svog preminulog brata i tako u muškom odličju preuzima i njegovu sudbinu kojoj je namijenjeno da postane slavan ratnik.

Čitajući ovu knjigu, razmišljala sam na koga me podsjeća glavna junakinja. I naravno, misao je došla sama od sebe. Sličnu sudbinu proživjela je i mlada Mulan,  Kineskinja koja, prerušivši se u mladića, umjesto ostarjelog oca odlazi u rat protiv Huna. Iako je maštala o dobroj udaji, bistra i odvažna Mulan ubrzo postaje najhrabrijim ratnikom, spašava cara i mladog generala Shanga.

I ne željeti je želja. Izaziva patnju koliko i želja. str. 228.

Zhu-djevojčica koja je odlučila ne biti „Ništa“

U Onoj koja postala je sunce priča se odvija u malom selu u čijoj se blizini nalazi budistički samostan Wuhuang. Godina je 1345. Siromašni seljaci, pogođeni glađu i smrću, pokušavaju preživjeti. Samohrani otac s dvoje djece, dječakom po imenu Zhu Chongba i djevojčicom,  teškom mukom vadi  zadnje zalihe hrane kako ne bi umrli od gladi. Taj zadnji isušeni komad tikve prepolovit će napola, a polovicu daje proroku za proricanje dječakove sudbine. Otac je sretan jer je prorok predvidio da Zhu Chongbu čeka velika i svijetla sudbina te veliki uspjesi. Za djevojčicu prorok prosuđuje da bude ništa. Nakon što skupina razbojnika napada njihov dom i ubija oca, Zhu Chongba otupio od tuge i očaja prepušta se bolu i umire, ali ne i djevojčica. Odlučna da preživi, preuzima bratov identitet i postaje Zhu Chongba.

Velepoštovani ujače. Hoćeš li meni reći kakva mi je sudbina? A onda, kao iz velike daljine, čula je kako proricatelj kaže: Ništa!. str. 18.

Odrastanje u samostanu

Preuzevši bratov identitet djevojčica, sada Zhu Chongba, postaje redovnički novak u samostanu Wuhuang. Vješto, godinama, skriva ženska obilježja. Tamo bi vjerojatno i ostala kao zaređeni svećenik da samostan ne napadne i do temelja ne spali mongolska vojska predvođena tajanstvenim generalom, eunuhom Ouyangom. Zhu uspije pobjeći i završi u glavnom gradu pobunjenika, Anfengu, među pobunjenicima koji se nazivaju Crvenim turbanima.  Njezina pamet i otpornost, kao i ratna strategija, uzdižu je među ostalima. Postepeno počinje ostvarivati sudbinu koja je bila namijenjena njezinom bratu. Zhu Chongba junakinja je koja sebe ne vidi kao muško ili žensko, već isključivo kao svjetlost kojoj je suđeno da bude vođa. Sve ostalo je povijest.

Ne gledaj dolje dok letiš, jer ćeš shvatiti da ne možeš letjeti i tada ćeš pasti.
str. 278.

Prvi dio duologije

Ona koja postala je Sunce prvi je dio duologije “Car Blistavila”. Moram priznati da nakon čitanja prve knjige željno iščekujem nastavak.

Priča o djevojčici koja je jedina preživjela čeličnom snagom volje u spaljenom selu promijenivši identitet, toliko je moćna da knjigom plovite kao kroz najnapetije putovanje.

Ova je fantastična epopeja o djevojčici kojoj ni u jednom trenutku ne doznajemo ime. On ili ona, promjenjivog je rodnog identiteta. Priča o djevojčici čija je najveća želja preživjeti i izazvati sudbinu koja joj je namijenila da bude Ništa, totalno me oborila s nogu.

Dojam o djelu Ona koja postala je Sunce

Iako je Ona koja postala je Sunce povijesna fikcija s elementima fantastike, priča je utemeljena na stvaranju kineske dinastije Ming. Započinje nakon pobune seljaka koje ugnjetavaju mongolski vladari. Stvaranje države, ratna osvajanja i bespoštedna borba tijekom povijesti uvijek su nekako bili rezervirani za muškarce. Stoga je priča u kojoj je glavna junakinja žena koja se stepenicu po stepenicu, od djevojčice do žene, penje na pijedestal vladara nebesa, veoma neobična. Iznimka je to koja ruši mušku dominaciju u ratnim osvajanjima.

Njezin pandan, odnosno neprijatelj u romanu, general Ouyang, isto tako nije cjelovit muškarac. Autorica ga prikazuje kao eunuha, bez muških obilježja, osakaćenog još u djetinjstvu. Ta protuteža, žena-redovnik u obličju muškarca i neprijateljski general eunuh, vrlo je znakovita. Ukazuje nam kako se autorica ne libi problematizirati rodnu jednakost i LGBT prava pojedinaca. Nakon što sam, po čitanju ove knjige, pročitala autoričin životopis sve mi je bilo jasno. Shelley Parker-Chan godinama je radila kao diplomatkinja specijalizirana za ljudska prava, u Jugoistočnoj Aziji.

Zbog ovakvog autoričinog svjetonazora nije mi toliko bila fascinantna sama borba za prevlast među klanovima i suprotstavljenim stranama, koliko istraživanje roda i seksualnosti protkanih kroz likove koji se preispituju cijelom radnjom.

Sama je priča ispričana iz dvije perspektive koje se izmjenjuju. Ouyangova  i Zhuina. Svatko od njih pokušava izmijeniti svoju sudbinu. Ali dok je Zhu uvjerena da može utjecati na promjenu onog što joj je kao djetetu zapisano, Ouyang nema tu jačinu. Pomiren je sa sudbinom koja mu je namijenila sramotno tijelo. Jedino što može učiniti da zaustavi zle jezike je postati najbolji general i ratnik.

Ova slojevita knjiga koja probija granice roda i spola u izrazito patrijahalnom društvu toliko je jaka da jedva čekam vidjeti kako će se ove teme razvijati u idućem nastavku.

Velika preporuka.

Ne idi kroz život misleći jedino na dužnost. Kad svi mi imamo to kratko razdoblje između nepostojanja, zašto iz života ne izvući sve što možeš? To je vrijedno svake cijene. str. 183.

Shelly Parker-Chan Ona koja postala je Sunce

O autoru

Shelley Parker-Chan australska je spisateljica fantastike najpoznatija po debitantskom romanu Ona koja postala je Sunce i nastavku Onaj koji potopio je svijet, koji tvore duologiju Cara Blistavila.

Knjiga Ona koja postala je Sunce vodi nas od 1345. do 1356., kada Zhu ima oko 21 godinu.
Roman je donio Shelley Parker-Chan niz priznanja i nagrada. Popis je impresivan: dvaput je dobila priznanje British Fantasy Award, jednom priznanje Astounding Award, nominirana je za nagradu Hugo i ušla je u finale za tri prestižne nagrade: Lambda Literary, Locus i Otherwise.

Gdje kupiti:

Znanje

Objavljeno

Loretta Chase: Carsington serijal

               Gospođica Čudesna #1

               Gospodin Nemogući #2

               Gospodin Savršeni #3

Nakladnik: Znanje, 2017., 2018., 2019.

Naslovnice romana koji čine Carsington serijal: ©Znanje

Prevela: Eva Martić

Loretta Chase: Carsington serijal

Carsington br. 1 – Gospođica Čudesna

Alistair Casington treći je sin lorda Hargatea, ratni junak bitke kod Waterlooa, a čini se da ga skandali i žene prate u stopu.

Alistair je odmahnuo glavom. „Ne, to je moj fatalni nedostatak: suviše se lako zaljubljujem, i uvijek nepromišljeno, a zatim slijedi katastrofa za katastrofom. Pitam se zašto mi otac jednostavno sam ne pronađe neku bogatu suprugu. Zacijelo može bolje prosuditi od mene.“ (str. 7.)

Nakon što ga otac obavijesti da prestaje financirati njegove prohtjeve i da je vrijeme da se bogato oženi, Alistair poslom odlazi na selo. Tamo susreće Mirabel Odridge, potpuno neprivlačno odjevenu svojeglavu gospođicu koja u rukama drži ne samo uzde imanja, nego i ekscentričnog oca botaničara. Između njih se odmah rađa privlačnost, no puno je toga što stoji na putu toj neobičnoj ljubavi.

Carsington br. 2 – Gospodin Nemogući

Rupert Carsington četvrti je Hargateov sin, kojeg otac šalje u daleki Egipat kako bi napokon prestajao upadati u neprilike. No, nevolje prate Ruperta gdje god se nađe. A trenutno se nalazi u najozloglašenijem kairskom zatvoru. Otamo ga izvlači lijepa crvenokosa udovica Daphne Pembroke jer želi da joj pomogne pronaći brata Milesa. Daphne i Rupert uskoro su uvučeni ne samo u potragu za otetim Milesom, nego i u potragu za izgubljenim faraonovim blagom te međusobnu borbu za vlast dvojice nesmiljenih razbojnika.
Hoće li se divlji Rupert uvući u hladno srce mlade udovice?

Ne smije ponovo postati ona bezglava djevojka kojom su vladali nagoni, kakva je nekad bila. Tad je to platila kaznom zatvora u obliku braka. Sad bi to platila ugledom… (str. 112.)

Loretta Chase: Carsington serijal

Carsington br. 3. – Gospodin Savršeni

Benedict Carsington prvi je sin, a time i nasljednik lorda Hargatea. Odnedavno udovac, niti ne pomišlja na novu ženidbu, a kamoli ljubav. Naime, Benedict je savršen aristokrat. Ima besprijekorne manire, poštuje sva pravila, izbjegava skandale i sve u svemu, pravi je gospodin savršeni. Sve dok ne upozna kraljicu skandala, zloglasnu Bathshebu Wingate i njezinu vragolastu kći Oliviu.

Benedict i Bathsheba odmah osjete privlačnost, no znaju da je najpametnije ne petljati jedno s drugim.

I na kraju se ispostavilo da je taj uzor sve samo ne napuhani dosadnjaković kakvim ga je zamišljala. Takvom čovjeku – kao i većini odgovornih muškaraca njegova staleža – mogla je biti samo ljubavnica. Ukratko, mora ga potpuno izbaciti iz glave. (str. 19.)

Ali ubrzo moraju udružiti snage jer Olivia pobjegne s mladim Benedictovim nećakom u potragu za skrivenim blagom svoje obitelji.

Još jedan serijal

Serijal o braći Carsington ni po čemu se ne razlikuje niti izdvaja od većine povijesno-ljubavnih serijala koje sam čitala. Nemam ništa negativno za reći, osim što, već znate, nisam pravi fan ljubavnih romana pa nisam uživala onoliko koliko bih, sasvim sigurno, uživala u krvavom psihološkom trileru.

Što se tiče pozitivnih dojmova, svidjele su mi se i priče i likovi. Svidjelo mi se što su romani duhoviti i što u svakom bude neki obrat ili nešto što nas na kraju dodatno zadivi.

Časni … grof od Hargatea imao je pet sinova, odnosno tri više nego što mu je trebalo. Kad ga je Providnost, uz izvjesnu pomoć njegove žene, rano blagoslovila krepkim nasljednikom i njegovom jednako zdravom zamjenom, bilo bi mu draže da su ostalo troje djece bile kćeri. (Gospođica Čudesna, str. 1.)

Žene su sve odreda snažne, pametne, sposobne. Sve su godinama oko tridesete što mi je super jer nisu curice. Stvarno ne volim kad čitam ljubavnu (i erotsku) priču, a glavni ženski lik ima dvadeset. Nit mi je uvjerljivo, nit se osjećam ugodno čitajući krevetne eskapade takvog lika.

Muškarci su uvijek isti – jako, predivni, mišićavi, bla-bla-bla. U ovom su serijalu čak i njihovi karakteri donekle razrađeni pa tako, na primjer, Alistair iz prvog nastavka ima PTSP od bitke za Waterloo, a Benedict dosta pati jer je prvi sin i na glavu mu je stavljeno mnoštvo obveza koje ne želi obavljati.

Svi će se oni na kraju izboriti sa svojim demonima, osvojiti svoju voljenu ženu i živjeti sretno i zadovoljno do kraja života.

Nadam se da ovo nije bio spojler, ali od ljubića se valjda i očekuje sretan kraj. Da nije tako, sigurno ih ne bih čitala. Dosta je što me stvarni život često izbaci iz takta, još samo fali da mi i ljubavni romani to rade…

Ostali naslovi ove autorice:

Loretta Chase američka je spisateljica ljubavnih romana. Serijal o braći Carsington čini pet nastavaka, a kod nas su prevedena prva tri:

  • Gospođica Čudesna – Alistair Carsington i Mirabel Oldridge
  • Gospodin Nemogući – Rupert Carsington i Daphne Pembroke
  • Gospodin Savršeni – Benedict Carsington i Bathsheba Wingate
  • Not Quite a Lady – Darius Carsington i Charlotte Hayward
  • Last Night’s Scandal – Olivia Wingate-Carsington i Peregrine Dalmay (klinci iz trećeg nastavka).

Osim ta tri nastavka, kod nas su, također u izdanju Znanja, prevedeni i romani Vojvoda od poroka te Gospodar grijeha koji su dio Scoundrels serijala.

Loretta Chase: Carsington serijal

Gdje kupiti Carsington serijal:

Znanje (budući da su romani stariji, u webshopu je dostupan samo Gospodin Savršeni).

Što se tiče povijesnih romansi, pročitala sam i recenzirala popriličan broj. Klikom na naslov pročitajte moje recenzije Maiden Lane serijala Elizabeth Hoyt (moj najdraži ljubavni serijal), zatim Hathaway serijala Lise Kleypas te Byron serijala Tracy Ann Warren. Bila sam počela čitati i serijal Neženje iz Ulice Bow autorice Kate Bateman, ali pročitala sam samo drugi dio i nisam imala volje za ostatkom.

Objavljeno

Luna McNamara: Psiha i Eros

Nakladnik: Znanje

Naslovnica knjige Psiha i Eros: ©Znanje

Prevoditelj: Silvija Čolić

Luna Mcnamara Psiha i Eros

Psiha i Eros

Autorica Luna McNamara navela je u bilješci na kraju knjige da se radi o romanu koji je dijelom bajka, dijelom neoplatonistička alegorija, dijelom drevni roman. Ono što bih ja rekla je da je Psiha i Eros prekrasan ljubavni roman o ljubavnicima koji po rodnom opredjeljenju ne pripadaju zajedno. Premda se ovdje radi o ljubavi smrtnice i boga, slične primjere možemo naći u književnosti, samo u drugom obliku. Čitali smo o vezama između žena i muškaraca među velikašima i kmetovima, bogatim veleposjednicima i seljacima, buržujima i siromašnim radnicima, kraljevima i običnim podanicima. Sve su to ljubavne veze koje se po nekom načelu, rodnom, materijalnom, svjetonazorskom ili obrazovnom nisu smjele realizirati. A ipak jesu.

Gledajući u moje majušno naborano lice, otac je shvatio da me voli više od bogova, supruge, braće i odanih vojnika. Zato mi je nadjenuo ime Psiha, što na našem jeziku znači duša. str. 5.

Priča o Erosu i Psihi potječe iz grčke mitologije. Eros je grčki bog ljubavi. Često se pokazuje s krilima te lukom i strijelom kojom pogađa u srce.

Psiha je bila princeza, odgajana da bude borac. Vojničkom vještinom i lijepim izgledom izazvala je zavist Afrodite koju je nehotice uvrijedila. Boginja je poslala svog sina, boga Erosa, da učini da se Psiha zaljubi u najružnijeg i najprljavijeg čovjeka na zemlji. Ali Eros se zaljubio u Psihu nakon što se slučajno ubo na strelicu žudnje i uz pomoć Zefira, boga vjetra, odveo je Psihu  u svoju palaču.

Jedini uvjet da čarolija ljubavi opstane bio je da ga Psiha nikad ne vidi uživo pa su se njihovi ljubavni sastanci odigravali u mraku. Ali Psiha je bila nestrpljiva i jednog je dana odlučila vidjeti lice svojeg ljubavnika…

Odlučio me odgojiti kao princa, a ne kao princezu.

Dojam o djelu

Roman Psiha i Eros odigrava se u svijetu smrtnika i bogova. Vrijeme je dubokih promjena u sjeni trojanskog rata. Pratimo događaje koje prethode ratu, otmicu Parisovu otmicu Helene, pripreme ratnika s jedne i s druge strane za predstojeći ratni sukob. U tom konteksu, Psiha se odgaja da bude vojnikinja, a ne princeza. Njezino baratanje oružjem, lukom i strijelom ponajmanje se sviđa bogovima, poglavito Afroditi. A Afrodita je moćan neprijatelj. Kako uopće jedan smrtnik može pobijediti boga i to tako moćnog kao što je Afrodita?

Psiha nam je pokazala kako je i to moguće. I kao uvijek, za ljubav je potrebno imati hrabro srce, poštenu dušu i vjeru da se mogu prebroditi sve nedaće. I naravno, volju da se stigne do zadanog cilja bez obzira na prepreke. Afrodita, kažnjavajući Psihu, stavlja je na kušnju dajući joj tri gotovo nemoguća zadatka.

Ali Psiha ima upornost i dobrotu pa joj u kušnjama pomažu prijatelji, čak i životinje.

Pozadina priče grčka je mitologija, ali u naravi, radi se o lijepoj ljubavnoj priči.  Ljubavnici prolaze različite teškoće i kušnje kako bi realizirali svoju ljubav. Eros se suprotstavlja majci Afroditi i smišlja načine kako zadržati Psihu unatoč volji bogova. Time pokazuje karakteristike smrtnika, za razliku od ravnodušnosti bogova.

U tom kolopletu emocija i osjećaja, smrtnici i bogovi približavaju se jedni drugima na putevima srca pa premda slične priče vezane za mitologiju u pravilu završavaju tragično, ovo je jedna od onih priča koje bude nadu.

Bilo je trenutaka kad si zavidio smrtnicima, zar ne? No zapravo si im zavidio što njihov život ima svrhu. str. 257.

Luna Mcnamara Psiha i Eros

O autoru

Luna McNamara danju je socijalna radnica, a noću piše o ženama iz povijesti i zaboravljenim bogovima. Magistrirala je na Harvardu na temu žena i roda u svjetskim religijama; također je studirala grčki jezik i filozofiju. Živi u Bostonu sa svojim vjernim kunićem Leom. Psiha i Eros njezin je roman prvijenac.

Gdje kupiti roman Psiha i Eros:

Znanje

Dosad ste na našem blogu mogli čitati osvrte na romane Itaka autorice Claire North i Kirka Madeline Miller, također bazirane na grčkoj mitologiji.