Nakladnik: Profil knjiga, Zagreb 2019.
Naslovnica knjige Kirka: ©Profil
Kirka- grčka mitologija u očima žene
Malo je reći da me ova knjiga oduševila. Sve što ste znali ili mislili da znate o grčkoj mitologiji u ovoj knjizi daje vam jedan potpuno novi uvid. Autorica Madeline Miller donijela je Kirku na jedan novi, ženski, suvremeni način. I za one koji poznaju grčku mitologiju knjiga će biti iznenađenje. Način na koji autorica utjelovljuje bogove, nimfe i ostale besmrtne likove dajući im ljudske osobine, nisam još nikad srela u literaturi. Prekrasno viđenje žene koja od slabe i nesigurne osobe postaje jedna od najmoćnijih čarobnica u grčkoj mitologiji centralna je tema knjige. Kirka je knjiga koja predstavlja presjek grčke mitologije na intiman, osebujan način. Glavni lik, čarobnica Kirka, nevoljeno je dijete titanskog boga Helija i nimfe Perze i biva izgnana na otok Eeju. Žena koja je prošla poniženja, odbacivanja i izrugivanja vlastite obitelji, osobnim rastom i strahovitom snagom izrasta u čvrstu, inteligentnu ženu koja pažljivo koristi svoje moći.
Ta riječ-nimfa-određivala je duljinu I širinu naše sudbe.na našem jeziku ona nije značila samo božicu, nego i nevjestu. str. 7.
Ipak, budući da nisam nisam znala, ništa mi nije bilo ispod časti. Moje moći preklapale su se poput valova. Otkrila sam da imam smisla za iluzije… str. 81.
Tko je Kirka?
Kirka je rođena u moćnoj obitelji od oca Helija, boga Sunca i najmoćnijega Titana i majke nimfe Perze. Rasla je uz brata i sestre Ejeta, Pasifaju i Perza, ali Kirka je bila skroz drugačija. Nije imala majčinu ljepotu, ni razvijene moći poput oca. Čak joj je i glas bio kreštav, sličniji glasu smrtnika. Ljudi koji osjećaju kako nikome ne pripadaju traže društvo drugačijih jer su i sami takvi. Tako je bilo i s Kirkom. Spustivši se među smrtnike, Kirka se zaljubljuje u ribara Glauka koji je jedini razumije. Otkrivši čudotvorne moći koje posjeduje, Kirka napravi da se Glauko preobrazi, zaspavši među čarobnim cvijećem. Tada on dolazi bliže bogovima I obitava na njihovim dvorovima. Kirka misli da je stvar riješena i da je vjenčanje s Glaukom gotova stvar, ali Glauko voli drugu. Kirkina osveta je strašna.
Kosa joj je prošarana kao u risa. I vidi joj oštru bradu. Nije baš naočita. Str. 10.
Kirka biva prognana
Bojeći se otkrivenih moći vlastite kćer i želeći se dodvoriti bogovima, Helij za primjer drugima protjeruje Kirku na pusti otok Eeju. Kirka je osuđena do kraja života biti u samoći. Dolaskom na otok, Kirka uviđa da je konačno našla svoj mir. Otok je mjesto osame, uvida u sebe i kontemplacije. Kirka uči o životu, uči o sebi i svojim moćima i s vremenom postaje vrlo vješta čarobnica. Samoća je za nju postala blagoslov, a ne teret. Pitanja koja postavlja – tko sam, čemu služi moj život i što mogu napraviti za sebe da budem bolja osoba – pitanja su koja danas u suvremenom svijetu postavljamo svi mi. Tako oživotvoren lik čarobnice u osnovi predstavlja lik jedne jake, moderne, emancipirane žene.
Trebalo mi je sve tajno bilje s Dikte i povrh njega najjače povijuše, korijen crnike i vrba, anis i kukuta, jedić, kukrijek. Trebale su mi i preostale zalihe molyja. Napitak se uskovitlao u crvenim I tamnim tonovima. str. 120.
Kirkine ljubavi
Nakon razočaranja s Glaukom, Kirka je vrlo oprezna kad je ljubav u pitanju. Ne vjeruje da će više naći partnera s kojim može ostvariti vezu. Muškarci su za nju samo neprilika. One rijetke, namjernike koji slučajno ili u nevolji pristanu na njen otok, obično čarolijom pretvori u svinje. Osim usputnih veza sa Zeusovim sinom Hermesom i kiparom Dedalom, Kirka nema ljubavnih iskustava. Kad se pojavi itački kraljević Odisej, koji ostaje cijelu godinu na Eeji zajedno sa svojom posadom, Kirki se učini da je našla nekoga tko ju razumije. Ali, Odisej nije Kirkin već Penelopin i on se vraća u svoju domovinu, ženi i sinu Telemahu. Jedino što Kirki ostaje od Odiseja je sin Telegon za kojeg Odisej ni ne zna jer se rodio nakon njegovog odlaska.
Rukom je dodirivala trbuh. Tvoj je otac jednom rekao da želi još djece, ali nisi zbog toga živ. Ti si za mene. str. 217.
Kirka – mogu birati što ću biti
Kad Odisej pogiba, njegova udovica Penelopa i sin Telemah dolaze na Eeju. Odnos između dviju žena koje su voljele istog čovjeka složen je, ali pun razumijevanja i poštovanja. Obje su bolje osobe nego što je to bio Odisej. Odlaskom sina Telegona Kirka je svjesna da se njezin boravak na otoku približava kraju. Ali otok ima svoje čarobne moći koje su mu davale zaštitu. Izaći u vanjski svijet izuzetno je opasno za Kirku. Ona se ipak usuđuje oglušiti o naredbe bogova i po cijenu svog života. Razlog je taj jer je pronašla muškarca s kojim želi živjeti pa makar to bilo pod cijenu gubitka besmrtnosti.
Bila si spremna dotaknuti otrov. To je dovoljno. Str. 254.
Dojam o knjizi
Knjiga mi je dugo stajala “na čekanju” i uvijek sam nekako davala prednost nekim drugim knjigama. Sada mi je žao zbog toga. Tema grčke mitologije je maestralno umotana u borbu žene za vlastito biće. Kirka je snaga koju prepoznajem u svakoj ženi, majci, obespravljenoj radnici, potlačenoj robinji , prezrenoj ženi pod strogim patrijahatom koja se pobuni pred zlostavljačima. Način na koji raste i sazrijeva Kirka, koja je nimfa, toliko je blizak nama ljudima. Ako je namjera autorice bila uvjeriti nas kako su i bogovi samo grešni ljudi, onda je u tome u potpunosti uspjela.
Dodatna vrijednost knjige je fantastičan uvid u grčku mitologiju. Iako je autorica negdje izmijenila događaje i dala svoj epsko –lirski opis zbivanja, glavni likovi božanstva, titani i nimfe uistinu su dobro poznati iz grčke mitologije, ali nismo znali gdje ih svrstati. Način na koji je to napravila Madeline Miller meni je široko otvorio vrata razumijevanja grčke mitologije.
Preporuka: Obavezno pročitati!
Ali i iz prkosa prema ocu, iz prkosa prema svima onima koji su te ponižavali i željeli spriječiti ostvarenje tvojih želja. str. 143.
O autorici
Madeline Miller rođena je u Bostonu, a odrasla u New Yorku i Philadelphiji. Pohađala je Sveučilište Brown, gdje je stekla naziv magistrice klasične filologije i književnosti. Tijekom zadnjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Shakespearea. Njezin prvi roman Ahilejeva pjesma osvojio je nagradu Orange 2012. i bio je na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa. Preveden je na dvadeset pet jezika. Njezini eseji objavljeni su u mnogim tiskovinama i drugim medijima uključujući The Guardian, Wall Street Journal, Lapham’s Quarterly i NPR.org. Živi nedaleko od Philadelphije u Pennsylvaniji u Sjedinjenim Američkim Državama.