Nakladnik: Vorto Palabra, 2023.
Naslovnica romana Fahrenheit 451: ©Vorto Palabra
Prevela Anja Majnarić
Spalimo sve, spalimo svakoga. Vatra je sjajna i vatra je čista. (str. 82.)
Fahrenheit 451
Radnja ovog izuzetnog romana zbiva se u nedefiniranoj budućnosti koja nam danas, više nego ikada, izgleda toliko blisko, kao da je baš tu, iza ugla.
Guy Montag je spaljivač koji uživa u svom poslu.
Užitak je bio spaljivati.
Poseban je užitak bio gledati kako stvari bivaju proždrte, kako crne i mijenjaju se. (str. 11.)
Spaljivači su danas ono što su nekada bili vatrogasci. Vatrogasci su spašavali stvari od vatre, a spaljivači ih naravno – pale u pepeo. Ponajviše knjige. Zatim kuće u kojima su knjige. Ponekad i ljude koji se ne žele odvojiti od svojih knjiga.
A onda Guy Montag susreće neobičnu Clarisse koja mu priča o prošlosti u kojoj su ljudi čitali knjige, u kojoj su smjeli razmišljati svojim glavama i u kojoj nisu živjeli u strahu.
„Primjećuješ li koliko ljudi danas jedni drugima čine nažao?“
„Zvučiš tako staro.“
„Ponekad sam prastara. Bojim se djece svojih godina. Oni ubijaju jedni druge. Je li uvijek bilo tako? Moj ujak kaže da nije. … Ali to je bilo davno, kad su stvari bile drugačije.“ (str. 44.-45.)
Montag tada napravi nešto nezamislivo – ukrade knjigu! I čitav njegov umjetni svijet počinje se rušiti kako kula od karata. Kao iluzija – jer on to doista i jest!
Bože, koja knjiga!
Fahrenheit 451 čitala sam, ima sigurno petnaest godina, i bio mi je užasan. Ništa živo nisam razumjela – ah, kako sam bila mlada i zelena! Zato, kad je Vorto Palabra objavio novo i prošireno izdanje knjige i kad su nam ga poslali, istog sam časa rekla – nema šanse da ovo čitam ponovo! Naravno, kad za nešto kažem da nema šanse, dogodi se vrlo brzo pa sam tako i ja, iz nekih nepoznatih razloga (možda poticaj s neba?) posegnula baš za Fahrenheitom.
Ljudi moji, kakva je ovo knjiga! Ne mogu vjerovati da mi je nekad bila grozna! Sada, pročitala sam je u treptaju oka, zgrožena i zgađena svijetom u kojem Montag živi i uplašena činjenicom da je taj svijet onaj u kojem mi danas živimo! OK, knjige se ne pale, ali nisu li se tako nedavno ipak palile? Nije li ono negdje u svijetu zapaljen Harry Potter jer je netko procijenio da šalje lošu poruku?
„Čitate li ikad knjige koje spaljujete?“
On se nasmije. „To je protuzakonito!“ (str. 17.)
Nisu li televizija i internet danas važniji od svega? Baš kao što Montagova supruga Mildred živi u dnevnom boravku, umjesto zidovima okružena ekranima, zovući likove s televizije svojom obitelji, tako i mnogi od nas dane provode buljeći u ekrane, opterećujući se onim što vide, utapajući se u lažnom savršenstvu, ljubavi i bliskosti. Dok u stvarnosti bježe od svega što ih imalo opterećuje, bili to stvarni međuljudski odnosi ili kakav intelektualni rad.
Fahrenheit 451 – distopija koja je postala stvarnost
Fahrenheit 451 napisan je davne 1953., a danas je aktualniji nego ikad. Napisan kao znanstveno-fantastični distopijski roman, progovara o Vlasti koja građane kontrolira zabranjujući čitanje knjiga koje rađa ideje i kritičko mišljenje.
Možda nas knjige mogu napola izvući iz špilje. Možda bi nas mogle spriječiti da ponavljamo iste vražje sulude pogreške! (str. 98.)
Umjesto toga, ljude se usmjerava na gledanje televizije, koja nudi kratke, sažete, besmislene informacije koje ih neće „opteretiti“ i „zabrinuti“ i koje će ih samo opuštati i usrećivati. U Fahrenheitu Guyeva supruga Mildred po cijele dane gleda glupave TV-emisije i showove, neobično slične onima koji procvat doživljavaju i na našim televizijama.
Nije to došlo od Vlade, odozgo. Nije bilo proglasa, ni deklaracije, ni cenzure, u samom početku, ma kakvi! Tehnologija, masovna eksploatacija i pritisak manjina učinili su svoje, hvala Bogu. Danas, zahvaljujući njima, možeš biti sretan cijelo vrijeme, dozvoljeno ti je čitati stripove, dobre stare ispovijedi ili trgovačke žurnale. (str. 79.-80.)
Ovaj me roman toliko oduševio, zaprepastio, šokirao i beskrajno rastužio.
Mogu se samo nadati da naš svijet čeka nešto ljepše nego je to dočekalo onaj Guyev.
Od mene imate veliku, OGROMNU preporuku (mada vjerujem da ga je većina vas pročitala). Ako imate srednjoškolca, natjerajte ga na čitanje. Pričajte ljudima o ovom romanu. Dopustite mu da vas obuzme i šokira i iznenadi.
Iz knjiga se uči i možda nas Fahrenheit 451 spriječi da napravimo pogrešku koju je napravio njegov svijet. Ne smijemo prestati misliti.
Ostavite nešto iza sebe
I za kraj, jedan citat koji me dotaknuo, nadam se da će i vas!
Svatko mora ostaviti nešto za sobom kad umre, rekao je moj djed. Dijete ili knjigu ili sliku ili kuću ili sagrađen zid ili izrađen par cipela. Ili zasađen vrt. Nešto što je tvoja ruka dodirnula na neki način, da tvoja duša ima kao otići kad umreš, i kad ljudi pogledaju to stablo ili taj cvijet koji si posadio, ti ćeš biti ondje. (str. 203.)
Ostali naslovi ovog autora
Ray Bradbury američki je pisac rođen 1920., a umro 2012. godine. Poznat je prvenstveno po svojim kratkih pričama, njih oko 600, objavljenih u više od 50 knjiga. Njegov najpoznatiji roman, premda ih je napisao puno, ostaje Fahrenheit 451, čiji se naslov odnosi na temperaturu na kojoj papir plane i gori.
Stavljam vam trailer za film koji je prema tom romanu snimljen 1966., ali imate i ovu noviju verziju, iz 2018.
Gdje kupiti roman Fahrenheit 451:
Vorto Palabra, web shop Znanje
Dosad smo (kolegica i ja) čitale sljedeće distopije:
- M.R. Carey – Dječak na mostu
- Krisztina Toth – Majmunovo oko
- Ray Bradbury – Fahrenheit 451
- Davor Špišić – Vuk na snijegu
- N.K. Jemisin – Peto doba
- Stephen King – Posljednje uporište
- Margaret Atwood – Svjedočanstva
- Celeste Ng – Naša nestala srca
- Sierra Greer – Annie Bot
- Sandra Vlašić: Futur treći