Samuel Bjork: Dječak koji je volio jelene

Nakladnik: Znanje d.o.o., Zagreb, 2020.

Naslovnica knjige Dječak koji je volio jelene: ©Znanje

Samuel Bjork Dječak koji je volio jelene

Dječak koji je volio jelene -vrhunski noir roman

Dječak koji je volio jelene, nastavak je izvrsnih knjiga Putujem sama i Sova istog autora. Knjige se mogu čitati zasebno, ali ako niste čitali prethodne, predlažem da ih čitate po redu jer se radnja referira na  događaje iz prošlosti glavnih likova Mije Krüger i Holgera Muncha. Ovo je roman koji treba pozorno čitati, prvo zbog mnoštva likova koje autor uvodi u priču, a  drugo zbog specifičnog, „pomaknutog“ stila koji predstavlja izvrsnu noir književnu scenu  u Norveškoj.

Ovo je roman s kojim se nije lako nositi, jer donosi šaradu likova od kojih su mnogi neprilagođeni, emocionalno oskvrnuti, a neki čak ozbiljno bolesni, psihotični. Premda ste svjesni da se radi o knjizi i da je riječ o fikciji, ne možete se ne zapitati koliko ozbiljno bolesnih osoba, zlostavljanih od bliskih osoba u samom djetinjstvu, nikada ne potraži pomoć. Knjiga je nepredvidljive radnje koja se ubrzava sa svakom novom žrtvom. Poremećeni um koji djeluje kao serijski ubojica nije lako pratiti, a pogotovo shvatiti što ga pokreće u njegovom izopačenom svijetu.

Hladno. Proračunato. Isplanirano. Kao da je netko iskoristio svaku sekundu. str. 32.

Dječak s jelenjim rogovima na glavi

Na  sam Božić  usamljeni se starac automobilom vozi kroz planine. Odjednom spazi nešto u mraku pred sobom i naglo zakoči. U snijegu na cesti stoji dječak plavih usana i s jelenjim rogovima na glavi. Tako započinje radnja ovog romana koja se nastavlja četrnaest godina kasnije, kada je u planinskom jezeru pronađena mrtva balerina. To je samo prvo u nizu ubojstava koja zajedno rješavaju mlada Mija Krüger i iskusni istražitelj Holger Munch te njihov tim istražitelja. Ubojstva koja se događaju nemaju nikakve međusobne poveznice pa Mija i Holger dugo tapkaju u mraku. U samoj završnici, Mija shvaća da je stvar vrlo osobna i da ubojstva imaju veze s događajima iz njene prošlosti. Ali, do tada broj se žrtava već znatno popeo, a Mija je maknuta s istrage.

Miju Krüger u knjizi  Dječak koji je volio jelene

Mija je porijeklom Indijanka, zovu je još Mjesečeva zraka. Usvojena je kao dijete zajedno sa sestrom blizankom Sigrid,  koja je nađena mrtva od predoziranja pod sumnjivim okolnostima. Miju još uvijek proganja smrt njezine sestre. Mijina podsvijest ne miri se s činjenicom da je sestra počinila samoubojstvo. Od tog dana Mija gaji poseban animozitet prema narkomanima, dilerima droge i ljudima s ovisnošću. Mija je vrlo emocionalno krhka i puna trauma u obliku noćnih mora i potisnutih sjećanja nakon sestrine smrti. Istovremeno, njezine su istražiteljske sposobnosti vrhunske, a intuicija natprosječno razvijena.

Holger Munch u knjizi Dječak koji je volio jelene

Holger Munch  je dugogodišnji istražitelj u odjelu za ubojstva. Cijena njegovog posla je i propali brak. I sam je pretrpio osobne boli i gubitke kada mu je napadnuta i skoro usmrćena kćer Marion (u knjizi Sova). Marion se teško opravlja i Holger uzima svaki slobodni trenutak da prati njezin oporavak. Dok je na odmoru, počinju se  događati čudnovata ubojstva. Holger i Mija hvataju se posla u lovu za poremećenim ubojicom.

Samuel Bjork Dječak koji je volio jelene

Dojam o knjizi

Premda mi se prva knjiga ovog autora, Putujem sama, najviše svidjela, i ovaj je roman izvrsno napisan, ako volite ovakav stil noir romana. Meni je bilo teško pratiti roman jer sam neprestano razmišljala o sumnjivcu i logičkim tragovima, ali autor ne piše na taj način. Ovo je roman koji nema klasičan zaplet, ubojstvo i sumnjivce od kojih je netko sigurno ubojica. Autor se jednakom pažnjom bavi kako žrtvama i istražiteljima tako i mogućim ubojicama. Rasplet je potpuno sulud, tako da je moja preporuka: ne pokušavajte razumjeti zašto netko čini ovo ili ono jer nećete moći predvidjeti događanja, već se samo prepustite i uživajte u ovom neobičnom romanu.

O autoru:

Samuel Bjørk pseudonim je Froda Sander Øiena koji se, uz  pisanje knjiga, intenzivno bavi glazbom,  baš poput svoga proslavljenog zemljaka Joa Nesbøa. Kao glazbenik je do sada objavio šest albuma. Ovaj svestrani skandinavski umjetnik ne zadovoljava se činjenicom što je “samo” glazbenik i pisac. Bavi se i likovnom umjetnošću, te prevođenjem (Shakespearea). Živi i radi u Trondheimu.

Roman Putujem sama na matičnom je tržištu objavljen 2013. godine i odmah je poharao vrhove top-lista najčitanijih naslova. Izdavačka prava za knjigu prodana su do sada u dvadesetak zemalja. Dvije godine kasnije, publicirao je nastavak pustolovina Mie Krüger i Holgera Muncha, roman Sova, još jednu priču o jezivim zločinima, u kojoj se prelamaju i osobne traume njegovih junaka. A treći roman, Dječak koji je volio jelene, već je počeo osvajati svijet. Nastavci nakon ovoga su Vuk i Otok vrana.

Gdje kupiti:

Znanje

Clare McGowan: Sjeme razdora

Nakladnik: Znanje, 2020.

Naslovnica romana Sjeme razdora: ©Znanje

Clare McGowan: Sjeme razdora

Uvijek mislimo da želimo doznati tajne, ali zaboravljamo pritom da one dolaze sa svojim vlastitim teretom, teškim poput mlinskog kamena. Ako čovjek ne pazi, ta ga težina može slomiti.

str. 88.

Sjeme razdora

Šestero prijatelja okuplja se nakon dvadeset pet godina. Domaćica Ali i suprug Mike ponosni su što prijateljima mogu pokazati koliko su uspješni – dvoje krasne djece, skupa kuća, karijere… Sve što čovjek može poželjeti!

No večer pijanog prisjećanja na studentske dane pretvori se u katastrofu kada Karen, jedna od njih i Alina najbolja prijateljica, utetura u kuću sva dezorijentirana i u modricama.

Karen je izrekla ime, pa se srušila na koljena, dramatično, kao da su je noge izdale. Kosa joj je bila sva u klupku, zapetljana kao da ju je netko čupao. Niz bedro joj je curio tanak mlaz krvi…

str. 4.

Karen optužuje Alinog supruga Mikea za silovanje!

Iako se Ali bavi žrtvama silovanja i duboko vjeruje u to da žene nikad lažno ne optužuju kada je riječ o takvom zločinu, sada je rastrgana. Kome vjerovati? Najboljoj prijateljici ili voljenom suprugu?

Bila sam zarobljena u sredini, bez mogućnosti da im pomognem. Morala sam se nadati čudu, nekom rješenju ove situacije u kojem neću izgubiti ni jedno od njih dvoje.

str. 71.

Grupa od šestero prijatelja nepovratno je razdvojena. I dok policija istražuje silovanje, na površinu izlaze brojne tajne.

Što ovu grupu zapravo drži na okupu?

Kakve veze imaju s ubojstvom koje se dogodilo dvadeset i pet godina prije?

I tko laže, Karen ili Mike?

Prije nego saznamo odgovor na to pitanje, otkrit ćemo još puno, puno toga.

Ovaj je roman vrtuljak tajni koji se ne propušta!

Sjeme razdora – on kaže # ona kaže

Upravo mi je sinulo da se tu zaista radilo o njezinoj riječi protiv njegove. Iako sam toliko toga znala o silovanju, tek sam sada toga postala svjesna. Isti čin između njih dvoje mogao se protumačiti kao dobrovoljni čin ili zločin, ovisno o kutu gledanja.

str. 73.

Temeljni sukob ovog romana je silovanje. Je li se doista dogodilo? Dokazi su tako-tako…

Hoćemo li vjerovati ženi koja je bila pijana ili muškarcu koji se ničeg ne sjeća?

Clare McGowan: Sjeme razdora

Silovanje se ne može opravdati – to tvrdite i vi i ja. Ipak, da se nađemo u cipelama glavnog lika, predsjednice organizacije koja pomaže žrtvama seksualnog nasilja Ali, i da je za to grozno djelo optužen naš suprug, otac naše djece, bismo li vjerovale? Možemo li doista nekoga poznavati toliko dobro da spremno možemo reći: Ne, on to nikad ne bi mogao napraviti!

Trebamo li zaista uvijek i bespogovorno vjerovati žrtvi? Postoji li u takvim slučajevima mogućnost zabune?

Jer, silovanje se definitivno dogodilo. Pitanje je – tko ga je počinio? Onaj u koga prstom upire žrtva ili…

Na zaista izvrstan, životan način Sjeme razdora dotiče se ovog delikatnog problema. Na čiju stranu stati? Kakvi smo ljudi ako osuđujemo žrtvu, ako propitkujemo njezinu odjeću i ponašanje?

Kakva je to ljubav ako nema povjerenja među partnerima, ako smo spremni otprve povjerovati da je čovjek našeg života silovatelj?

Naravno, spisateljica u priču unosi puno karakternih nijansi, pozadinskih pričica i tajni pa ni jedan lik nije crno-bijeli. Svatko nosi svoju sjenu krivnje. Razumijemo svakoga i nikoga.

Na strani smo žrtve. Na strani smo optuženoga.

Ništa nije onakvo kakvim se čini na prvi pogled.

Kada je zasađeno sjeme razdora?

Retrospekcija je ubojita.  Da sam tada znala ono što se već počelo događati, što će nas uskoro potpuno obuzeti, možda bih ostala još nekoliko trenutaka stajati na suncu, upijajući sve one stvari koje samo što nisam izgubila. Ali nisam, otišla sam.

str. 16.

Ali, Mike, Karen, Bill, Jodi i Callum neraskidivo su povezani zločinom koji se dogodio dok su studirali.

Netko je nešto napravio.

Netko je lagao.

Netko je nešto prešutio.

Sve ono što oni danas jesu začeto je prije dvadeset pet godina i raslo je, sve do katastrofalne večeri okupljanja.

Svaki njihov potez uvjetovan je onime što se dogodilo na fakultetu. Kako je to moguće?

Pa… Laž, bijeg, šutnja, suptilna ucjena i vrijeme. Puno vremena.

Clare McGowan: Sjeme razdora

Nakon čitanja

Sjeme razdora roman je koji mi se veoma svidio i uživala sam u čitanju. Naravno, odmah sam znala da nije sve onakvo kakvim se prikazuje, ali rasplet doista nisam ni naslutila. Tema je stvarno teška. Ne samo silovanje kao takvo, već i ta strašna optužba. Situacija se poigrava svime što odmalena učimo – žrtva je uvijek u pravu, za krivca opravdanja nema.

I likovi su odlično ostvareni. Ali kao uštogljena domaćica kojoj je stalo samo do dojma koji ostavljaju ona i njezina obitelj dizat će vam tlak i ići na živce. Slaba je i naivna, toliko željna savršenstva da ne vidi koliko je ono klimavo i lažno.

Karen je njezin antipod – naglašeno seksualna, s djetetom nepoznatog oca, siromašna i pomalo raskalašena. Ni nju nećete voljeti, unatoč nevoljama koje će je zadesiti.

Kako su te dvije različite žene postale najbolje prijateljice? Što ih je povezalo? Što su zbog prijateljstva žrtvovale? Na što su zažmirile? Koliko su jedna drugu zapravo ranile i uništile?

Sjeme razdora kompleksna je priča ispričana tako je razumijete, da uživate u napetosti, u otkrivanju tajni i lovu na krivca. Priča je to o ljubavi, ali najmanje onoj među partnerima.

Mi mislimo da razumijemo ljubav – da je ona jednostavna, poput tople kupke. Da je po svojoj prirodi dobra, pozitivna stvar, znak da smo ljudi na mjestu. … No, ono što ne razumijemo jest da je ljubav veoma prevrtljiva. Ne znamo koliko se lako okrene na mračnu stranu, hladnu i mrtvu…

str. 140.

Priča je to o prijateljstvu i izdaji.

O tajnama, lažima, šutnji.

O ubojstvu, silovanju.

O tome što smo spremni napraviti da ostvarimo savršenu sliku sebe koju imamo u glavi.

Doista, koliko smo daleko spremni ići?

Ostali naslovi ove autorice:

Clare McGowan autorica je desetak trilera, a Sjeme razdora prvi je koji je preveden kod nas. Osim toga, autorica je i brojnih ljubavnih i chick-lit romana koje piše pod pseudonimom Eva Woods. Kod nas je preveden jedan, Kako biti sretan.

Gdje kupiti:

Znanje

Sarah Morgan: Ljeto je krivo za sve

Nakladnik: Znanje, 2019.

Naslovnica romana Ljeto je krivo za sve: ©Znanje

Sarah Morgan: Ljeto je krivo za sve

-Kad voliš cijelim svojim bićem, možeš sve izgubiti.

-Ali možeš sve i dobiti.

str. 292.

Ljeto je krivo za sve

Srednji brat O’Neil, Sean, ugledni je ortopedski kirurg kojem je karijera sve. Za razliku od posla u kojem je vrhunski stručnjak, pate mu veze – to jest, nema ih.

-Do mene je. Loš sam u vezama, znaš to. Trenutačno mi je karijera na prvom mjestu.-

-Jednoga dana ćeš se probuditi sam u onom svom šminkerskom stanu i požalit ćeš koliko si vremena proveo na poslu.-

str. 2.

Iako ima hrpu žena, to se nikad ne razvije u nešto više jer im Sean daje samo jednu noć i nikad, baš nikad, s njima ne ostaje cijelu noć.

Elise je kuharica u Snježnom kristalu, skijalištu O’Neilovih koje već neko vrijeme balansira na rubu bankrota. Njezina kuhinja jedna je od rijetkih stvari koje skijalište drže iznad vode – ljudi dolaze izdaleka kako bi probali njezine delicije.

I Elise ima problema s ljubavnim vezama jer ima traume od nekih davnih događaja, zbog kojih je i pobjegla iz Pariza. Vjeruje da nisu za nju i da ljubav samo povrijedi čovjeka.

Nekad je sve to htjela. Sanjala je o obitelji… O ljubavi koja traje desetljećima i podnese sve teškoće koje život donese s vremena na vrijeme. Sanjarila je o svemu tome, i koječemu još, a onda je naučila da snovi mogu biti opasni i da je ljubav najopasnija emocija od svih.

Može uništiti čovjeka. Razoriti ga na komadiće.

str. 54.-55.

No, Sean i Elise od prošlog ljeta kriju tajnu.

Kad se Sean vrati u Snježni kristal, čini se da između njih još gori vatra koja je gorjela i tada.

Hoće li njih dvoje pogaziti svoja pravila o nevezivanju?

Prošlo ljeto je krivo za sve – hoće li i ovo ljeto biti krivo za ponešto?

Vrhunski kirurg i vrhunska kuharica

Sean je jedini brat koji ne živi u Snježnom kristalu, ne bavi se njime i općenito, prezire sve vezano za obiteljsko skijalište. Predan je karijeri ortopedskog kirurga, poslu u kojem je briljantan, živi u gradu, u centru buke i smoga – i voli to.

Obiteljski posao njemu ne znači ljubav i bliskost, već pritisak i glavobolju. Isto to je osjećao i njegov pokojni otac, zato je Sean i najpovezaniji s ocem i jedini ga razumije.

Ne slaže se s djedom i rijetko kad dolazi na obiteljska okupljanja.

No, prošlo je ljeto ipak došao i spetljao se s Elise, ženom koja mu je slična.

Njegova savršena žena bila je ona koja ne želi ništa od njega. Veze znače žrtvu i kompromis. Nije bio spreman ni na jedno od toga, i baš je zato odlučio biti samac.

str. 4.

Ni ona ne traži ljubav i vezu, jer i njoj one predstavljaju žrtvu. I ona je odlučila biti sama. Došla je iz Pariza u zagonetnim okolnostima i svoje tajne nikome ne povjerava. No, otpočetka između njih vlada velika privlačnost koju ne mogu zanijekati.

I ta kemija. Uvijek kemija, koja je tinjala negdje u pozadini kao ljetni val vrućine.

str. 23.
Sarah Morgan: Ljeto je krivo za sve

Ljeto je krivo za sve – downs

Pročitala sam sva tri nastavka o braći O’Neil i njihovoj potrazi za ljubavlju i mogu reći da mi je roman Ljeto je krivo za sve najslabiji. Priča sama po sebi nije loša, ali pronalazim joj dvije mane preko kojih teško prelazim.

Prva je sam Sean – njegov mi je karakter neprivlačan i kao ženi potpuno neprihvatljiv. Iako je fizički divno zamišljen, kao uostalom i sva braća O’Neil, igrice koje igra i svojevrsne emocionalne ucjene kojima se služi nisu mi simpatične i ne služe mu na čast. Isto tako, duboko vjerujem da NE znači NE, čak i kada nekoga volimo. Sean to ne vidi tako i eto, nisam njime baš oduševljena. Za razliku od žena u romanu, koje samo što ne padnu u nesvijest kada ga vide.

 Problem je kod strasti … da ju je prejednostavno zamijeniti s ljubavi. Postaneš gluh za laži. Vjeruješ što želiš vjerovati i daš sve što imaš. A rizik u tome je da onda sve i izgubiš.

str. 186.

Druga mana je Elise – kako u prvom nastavku Praporci u snijegu, tako i u ovoj priči imamo ženu s traumom iz prošlosti. Razumijem da svatko od nas drugačije reagira na teške događaje koji prate život, ali ne volim kada se svaka sitnica predstavlja kao trauma. To je kao uvreda prema pravim traumama koje neke žene proživljavaju u vezama i šamar žrtvama koje to doista jesu. Uostalom, ne volim kada se žene predstavlja kao slabiće i kukavice, žene su više od toga i mogu više. Sposobne su se same izvući iz problema i rijetko kad trebaju junaka na bijelom konju.

Dakako, dopuštam mogućnost da sam sve krivo shvatila jer nisam bila u romantičnom raspoloženju dok sam čitala roman Ljeto je krivo za sve. 😊

Ljeto je krivo za sve – ups

Kao i u prethodnim romanima, oduševila me sama obitelj O’Neil, njihova bliskost i povezanost te ljubav koju gaje jedni prema drugima. Divno je kada je obitelj tako povezana, kada se ne osuđuje i kada se prihvaća. I kada i druge prihvaća u tu svoju zajednicu.

Sviđa mi se kako se sve tri žene braće O’Neil u njihovoj obitelji osjećaju kao u svojoj i svi ih vole kao da su od rođenja njihove.

Najjači lik je ponovo djedica Walter, osamdesetogodišnjak i vlast iz sjene. Koliko god se postavlja strogo, vidi se koliko voli svoju obitelj i dao bi doista sve za to da budu na okupu. Ponekad grub, ipak je ispod te vanjštine mek i žene O’Neil lako ga svrnu na svoju stranu.

Dakako, i skijalište Snježni kristal prekrasna je pozadina brojnim ljubavima koje se u njemu događaju. Jednako lijep ljeti kao i zimi, uživat ćete u svakom opisu krajolika, zvuku slapa i cvrkutu ptica koji prate naše junake u potrazi za ljubavlju.

Sarah Morgan: Ljeto je krivo za sve

Ostali naslovi ove autorice:

Navedeni naslovi čine trilogiju o zgodnoj braći O’Neil i njihovim ljubavnim zavrzlamama. 

Na našem ste blogu već mogli čitati o romanima Praporci u snijegu i Možda ovog Božića – u kojima se otkriva kako su najstariji Jackson i najmlađi brat Tyler pronašli ljubav. Klikom na naslove tih romana u popisu, prisjetite se ovih romantičnih priča.

Tu je i trilogija o otoku Puffin:

Gdje kupiti:

Znanje

Roman Ljeto je krivo za sve uvrstile smo na svoj popis 10 romana za čitanje na godišnjem odmoru. Ako vas zanima koje smo to romane, osim ovog, izdvojile za ljetno čitanje, kliknite ovdje i saznajte! 😍

M. R. Carey: Dječak na mostu

Nakladnik: Znanje, 2020.

Naslovnica romana Dječak na mostu: ©Znanje

M.R.Carey: Dječak na mostu

Dječak na mostu

Deset godina nakon prve zaraze gljivicom Cordyceps, svijet je na koljenima.

No gradovi i gradići sada su neprepoznatljivi. Bili su sagrađeni za ljude i bez njih nemaju identitet ni svrhu. Izgubili su svoja sjećanja. Vegetacija raste posvuda, unoseći mekoću u megalite koje su sagradili ljudi i dajući im neprepoznatljive oblike. Uredske zgrade nisu ni primijetile da su postale usamljena strma brda, javni trgovi stopili su se u gustiše ili jezera. Oslobođeni prošlosti koja ih je definirala, predali su se bez protesta sada kada više nisu opsjedani ljudskim značenjima.

str. 4.

Ljudski se rod svodi na svega nekolicinu, okupljenu u utvrđene centre po Zemlji. Jedan od takvih centara je i Svjetionik, iz kojeg kreće skupina znanstvenika i vojnika – na misiju kojoj je cilj prikupiti što više uzoraka proždrljivaca. Proždrljivci su nekoć bili ljudi – no zaraženi gljivicom Cordyceps, sve je ljudsko nestalo u njima, a pretvoreni su u agresivne, mrtve strojeve koji se hrane svime što je živo, najčešće nezaraženim ljudima.

Ruke su im ovješene uz tijelo, a glave uglavnom nakošene i spuštene.  … Nose izblijedjelu i trošnu odjeću obojenu hrđavom bojom suhih mrlja krvi. Zapravo izgledaju poput mjesečara koji će se probuditi svakog trenutka. … Samo što se neće probuditi, i to nikada.

str. 22.

Budući da se Cordyceps prenosi slinom ili krvlju, nakon ugriza proždrljivca – jasno je što se dogodi – čovjek postaje novi proždrljivac.

Znanstvenici, vojnici i jedan petnaestogodišnji dječak, na misiju kreću u oklopnom vozilu Rosie, a ono što će otkriti u svom poslanju nadmašit će čak i njihove najluđe, najoptimističnije snove.

No, nagrada nikad ne dolazi bez kazne.

Boljitak nikad ne dolazi bez žrtve.

A među prijateljima, jedan je uvijek izdajica.

Koji?

Tko je dječak na mostu?

Dječak na mostu je Stephen Greaves, petnaestogodišnjak s poteškoćama iz spektra autizma (Mislim da je riječ o Aspergerovom sindromu iako se nigdje izričito ne spominje.). Stephen ima problema s lažima – ne može se prisiliti da laže. Ne voli da ga drugi dodiruju niti on dodiruje njih. Teško čita tuđa emocionalna stanja i rijetko koga gleda u oči.

Ljudima je pomogao otkrivši e-blokator, kemijski spoj koji prikriva ljudski miris i tako onemogućuje proždrljivcima da ljude lociraju prema njihovom mirisu.

Njegova najveća strast, katkada i jedina, jest želja za objašnjenjima. Kada susretne nešto što je posve suprotno njegovim shvaćanjima svijeta, mora to ispitati sve dok se izabrano ne pokori njegovu intelektu.

str. 131.

U Rosie se nalazi isključivo zbog doktorice Samrine Khan, koja ga se sjeća još kao malog dječaka i koja ga je zavoljela kao sina.

Stephen Graves, dječak na mostu, otkrit će nešto epohalno – nešto što bi ljudima moglo pomoći da se izbore s Cordycepsom.

Sve može biti lekcija. Ova je o tome da izgled zna varati. Iako klinac ima lice prazno poput kante s rupom, ne znači da je glup. I samo zato što se šulja poput premlaćenog šteneta, ne znači da nema duha.

Svi smo mi posebni, zar ne?

str. 211.

No, Stephen svoje otkriće zadržava za sebe, što tim dovodi do raspada i okreće ih prema putu nesigurnosti, sukoba, sumnje, izdaje i… Smrti.

M.R.Carey: Dječak na mostu

Znanstvenici vs vojnici

Među znanstvenicima, uz Stephena, najvažnija je doktorica Samrina Khan, koja i sama od ostatka ekipe, ponekad i od same sebe, krije veliku tajnu.

Khan tvrdoglavo zadržava stav o budućnosti – o činjenici da će ona postojati – ali nekad je sadašnjost plaši i poražava. Prije je postojao svijet u kojem je postojao nekakav smisao, nekakva trajnost. No ljudska je rasa taj svijet negdje napustila, nemarno ga ostavila i sada ga nitko više ne može pronaći ili obnoviti. Entropija raste. I u njezinu slučaju isto je tako.

str. 33.

Među vojnicima, ističu se pukovnik Carlisle i poručnik McQueen, obojica primjeri onoga što vojnik treba biti – brutalan, spreman pucati u metu i slijepo poslušan.  I jedan i drugi proći će, tijekom puta koji prolazi Rosie, različite nadogradnje svojih karaktera.

Među svima njima, skrio se i jedan koji će ih izdati. Nije to tajna koju ćete dugo otkrivati, dapače, bit će vam odmah jasno i eksplicitno rečeno, ali neću vam kvariti doživljaj.

Oni ne mogu znati da je griješio iz najboljih razloga, sljedeći izravne naredbe zbora Svjetionika. Ovo je nužno. Sve je nužno. On je na ispravnoj strani tog povijesnog događaja. … Kriv je i posramljen, ali želi ostalima objasniti uvjetnost svoje krivnje, besprijekornu pravednost svih katastrofalnih odluka.

str. 267.

Nešto poznato?

Dječak na mostu distopijski je roman i radnjom je preteča uspješnice Djevojčica sa svim darovima.

Iako je i sam odličan, Djevojčica mi je ipak bila bolja. Dječak na mostu dosta se bavi biologijom i znanošću i jezik mi je mjestimice bio veoma težak za pratiti jer stvarno nisam stručnjak ni u jednom od ta dva polja. Radnja mi je, otprilike do sredine, bila tako-tako, ali nakon toga odlična – napokon se počelo nešto događati, otkrivati, ubrzavati i u tom dijelu stvarno uživala.

M. R. Carey doista je vrstan pripovjedač. Dok čitate, pred sobom doista i vidite sve te scene. Vidjet ćete proždrljivce i tu prazninu u njihovim očima, zamislit ćete Stephena i osjetiti njegove poteškoće, suosjećat ćete s doktoricom Khan i promjenama koje prolazi.

I inače sam ljubitelj distopije, a budući da me Djevojčica prije koju godinu doista oduševila, unaprijed sam znala da će mi se i ovaj roman svidjeti.

Ono najbolje u ovom romanu mi je zapravo ta suvremenost – i sami smo suočeni s pandemijom i pokušavamo se izboriti s njom i užurbano pronaći lijek. Sviđa mi se način na koji pisac oblikuje moralnu dilemu teksta – je li opravdano žrtvovati jedne za boljitak drugih? Ideja romana, kao i sam kraj, potiču nas na pitanje: Kako spasiti život kakav poznajemo? Treba li ga uopće spašavati? Je li pandemija nužno loša, ili je i ona samo korak naprijed? Donosi li nam nešto dobro? I ono najvažnije pitanje, koliko će nas iz ove situacije izvući ono najbolje? Koliko će nas se prilagoditi? I unatoč svemu, opstati?

…sva putovanja su isto putovanje, znali vi to ili ne, kretali se vi ili ne. A ono što izgleda poput kraja, samo je jedno od stajališta na putu.

str. 417.
M.R.Carey: Dječak na mostu

Ostali naslovi ovog autora:

  • Djevojka sa svim darovima
  • Iskupljenje u Fellsideu
  • Dječak na mostu

Iako objavljen kasnije, Dječak na mostu prethodnica je Djevojčice sa svim darovima. Radnja Djevojčice se, koliko sam razumjela, zapravo događa između predzadnjeg i zadnjeg poglavlja romana Dječak na mostu. Možete ih čitati redoslijedom objavljivanja ili radnje, neće pogriješiti ni u kom slučaju.

Roman Iskupljenje u Fellsideu nije fabulom vezan za ostale romane, ali je jednako dobro napisan, jednako emotivan i dirljiv, ali i jako intrigantan i napet.

Svakako preporučujem sva tri romana M. R. Careya.

Gdje kupiti roman Dječak na mostu:

Znanje

Recenziju druge Male na ovaj isti roman pronađite na linku.

Ova nam se knjiga toliko svidjela da smo ju uvrstile u 10 knjiga koje ćemo pamtiti iz 2020. godine. Klikom na navedeni link, saznat ćete koje su se još knjige našle na našem TOP 10 popisu.

Melanie Raabe: Sjena

Nakladnik: Naklada Znanje

Naslovnica knjige Sjena: ©Znanje, 2020

Sjena, proročanstvo koje će se dogoditi..

Roman Sjena započinje događajem koji često  vidimo na sajmovima, cirkuskim predstavama, raznim kućama straha u adrenalinskim parkovima. Na svim tim mjestima vidimo ljude koji tobože proriču budućnost. Premda smo svjesni da je sve to do dio šarene laži koja prodaje medijski cirkus oko takvih događaja, puštamo takve proročice, gatare i slične osobenjake da nas zavedu svojim slatkorječivim riječima. Ali što se dogodi kada proročanstvo predviđa nešto stvarno strašno? Toliko strašno da ćete postati ubojica. Roman Sjena započinje upravo takvim proročanstvom.

Melanie Raabe Sjena

Ako je Norah i u što vjerovala, onda je vjerovala u ovo: ne postoji sudbina, ne postoji predodređenje jer sami smo kovači svoje sreće, u znoju lica svoga, svatko od nas u okviru svojih mogućnosti. str. 46.

Kako počinje roman Sjena?

Glavni lik je mlada sposobna novinarka Norah Richter. Norah je nedavno preselila iz Berlina u Beč, pronašla stan i nakon svježe prekinute veze odlučila krenuti ispočetka. Norah nije od onih koji lako sklapaju poznanstva, ima malo prijatelja, a sjena koja stoji nad čitavom njenom prošlošću samoubojstvo je najbolje prijateljice kada je Norah imala šesnaest godina. Nakon tog događaja i doživljene traume, Norah se ne uspijeva emocionalno stabilizirati, upada u površne veze, eksperimentira s opijatima  i postaje ovisnica. Ipak, sada je sve to iza nje i ona počinje iznova. Tada joj nepoznata prosjakinja  izgovori proročanstvo da će  na točno određen datum, 11. veljače, ubiti  potpuno nepoznatog čovjeka, Arthura Grimma.

Tko je Arthur Grimm? To Norah treba tek saznati.

U međuvremenu se počinju događati čudni događaji. Iz stana joj počinju nestajati  stvari, a u njemu se  pojavljuju neki novi predmeti, susjeda na gornjem katu frapantno liči na prijateljicu koja se ubila, a proročica koja joj je prenijela čudnu poruku nađena je mrtva u zaleđenoj rijeci.

Uz sve to, Norah počinje na mobitel dobivati čudne poruke s nepoznatog broja…

Lik Norah Richter

Norah je složen lik. Spisateljica ju je donijela kao djevojku koja se nakon proživljene traume teško opušta, s kolegama na poslu ne uspijeva uspostaviti bliske veze pa je smatraju čudakinjom, emocionalne veze joj ne uspijevaju jer se boji sreće (vezu s Alexom je prekinula onog trena kada je pronašla sakriven prsten), ali nekolicina pravih prijatelja je ne napušta ni kad stvari krenu po zlu. Premda joj se na trenutke čini da gubi razum, Norah ima odlučnost da razriješi stvari bez obzira na posljedice.

Nakon Valerie, njezine najbolje prijateljice još od vrtićkih dana, nikada više nije imala nikoga za koga je osjećala da je savršeno razumije. str. 165.

Dojam o knjizi Sjena

Knjiga je zanimljiva zbog intrigantne i zagonetne priče. Sumnjivaca ima više, ali teško je pretpostaviti do koga vodi trag. Ono što je čitatelju jasno je da se odgovor nalazi u Norinoj prošlosti. Knjiga propituje pitanje povjerenja u druge ljude, odnose s prijateljima i partnerima. Zaplet je kompliciran, ali originalan i zaslužuje pažnju čitatelja. Uz to, autorica prekrasno opisuje eksterijere, zvjezdanu noć, usamljenu cestu, srebrnu šumu, zaleđenu rijeku, Beč  zimi. Sve to čini ovaj psihološki krimić zanimljivim i vrijednim čitanja.

Melanie Raabe Sjena

O autorici

Melanie Raabe odrasla je u Jeni i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji  u obitelji iseljenika iz Benina u Africi. Studirala je medijske znanosti i književnost u Bochumu.

Kao spisateljica, prvu nagradu dobila je 2011. godine. Svojom kratkom pričom Zubata vila osvojila je 1. mjesto u kategoriji Deutschen-Kurzkrimi-Preis na prestižnom festivalu Tatort Eifel. Na sajmu knjiga u Leipzigu 2015. godine predstavila je roman Die Falle (Prošlost). Njezine se knjige prodaju i u Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj te na engleskom govornom području. Godine 2016. godine uslijedio je još jedan triler – Die Wahrheit (Istina), a dvije godine kasnije Der Schatten (Sjena).

Početkom ljeta 2019. predstavila je triler Der Abgrund (Udobnost). Ovo nije klasični roman, već serija od 10 podcastova objavljenih na mreži (besplatno ih možete slušati, na primjer, na Spotifyu ili iTunesu).

Krajem 2019. godine u Njemačkoj je objavljen njezin drugi psihotriler Die Wälder (Šume).

Autorica živi u Kölnu.

Gdje kupiti:

Znanje

Beth O’Leary: Slučajni cimeri

Nakladnik: Znanje, 2019.

Naslovnica romana Slučajni cimeri: ©Znanje

Beth O'Leary: Slučajni cimeri

Slučajni cimeri

Velika spavaća soba u sunčanom stanu… Stan (i soba/krevet) dijeli se s dvadeset sedmogodišnjim djelatnikom palijativne skrbi koji radi noću i vikendom je izvan grada. … Ostalo vrijeme stan je potpuno prazan!

str. 7.

Ovim oglasom počinje avantura Tiffy i Leona. On daje oglas. Ona, nemajući izbora nakon ružnog prekida nakon kojeg biva izbačena iz stana, pristaje na takav aranžman.

Dijele stan – i krevet! Ali, nikad se ne vide.

Tako je to bar zamišljeno.

Naravno, Tiffy i Leon počinju komunicirati, i to – porukama na post-it papirićima.

Hej, Leone,

dobro, u redu – pečem kad sam u panici. Kada sam tužna ili mi je teško, pečenje je moja terapija. …

Tiffy x

Hej, Tiffy,

žao mi je zbog tvog bivšeg. Pretpostavljam po reakcijama tvojih prijatelja da ne misle da je dobar za tebe – misliš li i ti tako? …

Leon

str. 65./66.

Jedna stvar vodi drugoj i, uskoro, postavlja se pitanje, hoće li naši junaci uskoro početi dijeliti krevet ZAPRAVO?

Tiffy – cimer broj jedan

Tiffy je luckasta pomoćna urednica u izdavačkoj kući, neobičnog ukusa za odjeću. Seli se k Leonu jer nema drugog izbora – dugogodišnji ju je momak upravo izbacio iz stana i ne samo to! Mora mu vratiti i dug koji će dodatno opteretiti njezin ionako tanak budžet.

A stanarina kod Leona je jedino što si može priuštiti.

 …znam da smo se Justin i ja svađali, ali uvijek bismo se pomirili i nakon svađe sve je bilo romantičnije tako da se svađe nisu ni računale. Nije bilo poput svađa drugih parova – jednostavno je to bio dio predivne, lude vožnje u lunaparku koja je bila naša veza.

str. 75.

Uvjerena je da je Justin bio pravi za nju, ali kako vrijeme prolazi, shvaća da tu ipak nešto nije bilo kako treba.

Na to mišljenje utječe i ona epizoda s Leonom. U kupaonici. Pod tušem…

Ostavljam vam da sami popunite praznine.

Beth O'Leary: Slučajni cimeri

Leon – cimer broj dva

Leon je samozatajan i tih, uvijek radi noćne smjene u hospiciju gdje se sprijateljuje sa svojim pacijentima. Želi im pomoći ne samo brinući se samo za njihovo fizičko, već i za emocionalno zdravlje.

Hitno mu je potreban novac i zato smišlja neobičan plan s izdavanjem stana.

U vezi je s pomalo uštogljenom Kay i smatra da nema ništa loše u tom da krevet dijeli s drugom djevojkom – dok god ju ne vidi.

Ne sviđa mi se to – provjeravanje, slanje poruka o vlakovima, potreba da se u svakom trenutku zna gdje je druga osoba i što radi. Ali… nerazumno je s moje strane. Ne smijem joj prigovarati. Kay ionako već misli da sam „obvezofob“. To joj je trenutno najdraži izraz.

str. 112.

Naravno, uvjeren je da Tiffy i nije nešto privlačna, no onda je ugleda i svima je jasno u kojem smjeru kreću stvari. Osim njima.

Male životne lekcije

Moj tata voli reći: „Život nije jednostavan“. To mu je jedan od omiljenih aforizama.

Ja smatram da je netočan. Život je često jednostavan, ali ne primjećuješ to sve dok se nevjerojatno ne zakomplicira, kao kad nisi zahvalan za zdravlje sve dok se ne razboliš…

str. 181.

Slučajni cimeri romantična je komedijica koja će vas opustiti i zabaviti. Nešto ćete čak i naučiti, na primjer, da treba cijeniti život dok je jednostavan. Isto tako, ni nećemo znati da je život jednostavan dok ne shvatimo da nam se sve zakompliciralo… Eto, takav je život.

Naučit ćemo i ovo o tipovima o baru, a to nam svima dobro dođe:

Pijanac Broj Jedan je izražajna vrsta. … Svaki pokret je prenaglašen, čak i obični koraci… Pijanac Broj Jedan od hodanja učini svadbeno kolo.

Pijanac Broj Dva prevarantska je vrsta. Lice mu je nepomično dok te sluša kao da će nedostatak izraza dočarati koliko je trijezan… Njegovi pokušaji da ti bulji u sise puno su manje suptilni nego što on misli.

str. 19.

Naravno, ovaj roman ima i svoju dublju stranu, a ona nas uči o vrstama zlostavljanja, o tome da nije sramota tražiti pomoć te da u zatvorima ne leže isključivo kriminalci.

Isto tako, vidjet ćemo da za ljubav nikad nije kasno, čak ni kad imamo devedeset i ležimo na odjelu palijativne skrbi.

Beth O'Leary: Slučajni cimeri

Slučajni cimeri – dojam

Čitala sam neke recenzije o ovoj romantičnoj komediji prije čitanja i svi su pisali kako im se jako svidjela. Pa rekoh – da se i ja malo odmorim od trilera i razno-raznih psihopata (stvarnih i književnih)… Slučajni cimeri su mi se svidjeli, ali ne toliko koliko ostalima, čini se. Priča je zanimljiva, situacije su pomalo komične, ima i nekoliko emotivnih, životnih dijelova.

No…

Doista ne volim kad su likovi toliko savršeni da postaju klišej. Mislim, Leon se penje po oluku da dođe do Tiffy. Daj, molim te! Dobro, znam da ima ultra-romantičnih muškaraca, ali nije li to nekako više neugodno i smiješno nego privlačno?

Ne znam, nekako mi glavni likovi nisu realni.

Ostali su likovi dobro osmišljeni – ostavljaju nam u ustima neki gorko-slatki okus, baš kao da su pravi ljudi iz našeg susjedstva.

Dakle, ako želite nešto lagano i simpatično samo naprijed, roman je klasična romantična komedija čiji vas kraj neće iznevjeriti.

I nemojte se previše nervirati na bljutavim savršeno ljubavnim dijelovima. Bijeg od stvarnosti je ono što nam svima treba!

Ostali naslovi ove autorice:

Slučajni cimeri roman je prvijenac autorice Beth O’Leary. Recenziju za njen drugi roman, Zamjena, možete pročitati klikom na naslov.

Gdje kupiti roman Slučajni cimeri:

Znanje

C.J.Sansom: Pobuna

Nakladnik: Znanje, Zagreb 2020.

Naslovnica romana Pobuna: ©Znanje

Pašnjaci za ovce i veliki parkovi progutali su cijela sela i gradove, a sve zbog užitka i profita bogataša… str. 345.

C.J.Sanson Pobuna

Povijesna pozornica u romanu Pobuna

Početak romana Pobuna je 1549. godina, vrijeme previranja između engleskih i škotskih pokrajina. Nakon kralja Henrika, zemljom vlada namjesnik Somerset. On kreće u rat protiv škotskih protestanata koji zauzimaju utvrde na sjeveru zemlje. Somerset vlada u ime Henrikove djece, lady Mary i lady Elisabeth te maloljetnog Edvarda, nasljednika trona. Starija Mary uživa namjesnikovu naklonost za razliku od Elisabeth, koja je u nemilosti jer se protiv kraljeve volje udala za izdajnika Thomasa Seymoura, koji je smaknut.

Pobuna u sjeni ubojstva u kraljevskom dvoru

Roman Pobuna započinje dolaskom na Elisabethino imanje odvjetnika Matthewa Shardlakea i njegovog  pomoćnika Nicholasa, koji mu radi kao tajnik. Odvjetnik je pozvan u povjerljivoj stvari, da istraži ubojstvo koje se dogodilo među članovima obitelji Boleyn, rođacima lady Elisabeth. Naime, Edith Boleyn, koja je Elisabeth svojedobno molila za pomoć, ubijena je, a za ubojstvo optužen njezin muž John Boylen. Stvar je komplicirana jer je Edith prije deset godina napustila muža i sinove blizance Geralda i Barnabasa, i nestala bez traga. Nakon nekoliko godina, Edith je proglašena mrtvom, a John Boylen oženio je ženu iz naroda, Issabelu Heath.

John Boylen uhićen je na osnovu čvrstih dokaza i čeka ga suđenje. Tvrdi da su mu dokazi podmetnuti. Matthew je unajmljen da istraži okolnosti ovog zločina. Nažalost, dokazi idu u prilog tvrdnji tužitelja i John biva proglašen krivim. Čeka ga sigurna smrt. Tada, Matthew ulaže molbu za pomilovanje u ime lady Elisabeth i smaknuće je na neko vrijeme odgođeno.

Viši odvjetniče…kad sam se počeo baviti pravom, donio sam dvije važne odluke- da se neću dati ucjenjivati i da nikad neću primiti mito. str 352.

C.J.SansomPobuna

Pobuna kao uvod u ratni sukob

Sve se to događa u sjeni ratnog sukoba na sjeveru Engleske. Pobunjenici, od kojih su većina seljaci i kmetovi, nezadovoljni su vladavinom namjesnika i zemljoposjednika, velikim crkvenim porezima i ubiranjem danka od seljaka. Pobuna se nezaustavljivo širi. Matthewu, u cilju da oslobodi Johna Boleyna, pomaže prijatelj iz mladosti Barak, bogalj bez jedne ruke, ali srčan i okretan čovjek. Međutim, kako povijesne okolnosti mijenjaju strane, Matthew i Barak nađu se na suprotstavljenim stranama…

Dojam o knjizi Pobuna:

Ako volite povijesne romane, dvorske intrige i spletke, a pritom vam ne smeta opsežnost knjige (ova je na čak 812 stranica), onda je ovo prava knjiga za vas. Roman je inspiriran povijesnim događajima, a naročito se referira na Kettov ustanak koji opisuje ustanke pobunjenika u razdoblju od stotinjak godina (1549.-1644.), kada seljaci i slobodni građani, koji su nekad bili kmetovi, počinju stremiti boljem položaju u društvu i stvaranju pravednijeg društva. Ustanak je ugušen, Kett smaknut, a novi radikalni pokreti kreću u Engleskoj stoljeće kasnije, tijekom engleskog građanskog rata. U sjeni ovih povijesnih događaja, zbiva se priča o lady Elisabeth i ubojstvu koje pokušava riješiti odvjetnik Matthew.

Mene je knjiga prilično umorila, upravo zbog opsežnosti i mnoštva likova čije podrijetlo i ulogu u zaraćenim stranama morate pratiti. Uz to, knjiga opisuje povijesne događaje o kojima malo znamo pa smo stalno involvirani u povijesni okvir, što samo po sebi nije loše, ali skreće pozornost s glavne radnje o istrazi ubojstva. Ako je usporedim s nekim drugim autorima, npr. s našom Zagorkom, svakako bih dala prednost našoj spisateljici. Ipak, autor je dobar pripovjedač koji detaljno opisuje događaje i likove pa je svima nama koji nismo poznavali ovaj dio engleske povijesti, jasnija povijesna pozornica koja je bila poprište ovog opsežnog romana.

O piscu:

C. J. Sansom suvremeni je engleski pisac povijesnih trilera. Diplomirao je i doktorirao povijest na Sveučilištu u Birminghamu. Njegovi romani stekli su svjetsku popularnost, posebice serijal o grbavom odvjetniku Matthewu Shardlakeu čije se intrige i zapleti odigravaju za vrijeme dinastije Tudor. Prethodni naslovi iz serijala su: Raskol, Crna vatra, Kraljevska krv, Otkrivenje, Čarobna kost i Tužaljka grešnika.

C.J.Sansom Pobuna

Gdje kupiti:

Znanje

Elisabeth Herrmann: Bezimena

Nakladnik: Znanje, Zagreb 2020.

Naslovnica romana Bezimena: ©Znanje

U obiteljima im je u svakom slučaju bilo bolje nego u logorima. Mnoge više nisu željele otići. Ni ova, Natalja. Zvali smo je Paula. Tako je bilo jednostavnije. Sve su se naše djevojke zvale Paula. str. 266.

Elisabet Herrman Bezimena

Bezimena – povijesna podloga

Roman Bezimena izvrstan je kriminalistički roman, temeljen na stvarnim povijesnim činjenicama. U osnovi romana je priča o vrlo mladim djevojkama, Poljakinjama i Ukrajinkama, koje su radile kao prisilne radnice u u nacističkoj Njemačkoj, na način da su skrbile za njemačku djecu u njemačkim obiteljskim domaćinstvima, radeći do 12 sati na dan, bez ikakve naknade. Povijesne činjenice koje su gotovo zaboravljeno poglavlje njemačke povijesti, istražila je autorica i, zajedno sa suradnicima, izvukla ih na površinu. Prateći Zakladu koja se još uvijek bori za isplatu odšteta, i razgovarajući s nekoliko preživjelih žena, autorica je napisala knjigu čiji su likovi plod mašte, ali okolnosti i vrijeme u kojima su se takve priče zbivale stvarno su postojale, iako skrivene od šire javnosti.

Dakle, kad bi stigle, razodjenuli bi ih, dezinficirali, fotografirali. Uzeli im otiske prstiju i odmah im nadjenuli novo ime. Često nisu znale ni riječi njemačkog, ali brzo bi naučile. str. 150

Radnja romana Bezimena

Mladi odvjetnik Joachim Vernauu zaručen je za bogatu nasljednicu Sigurn von Zernikow koja je potomak poznate velikaške njemačke obitelji von Zernikow. Uz to, Sigrun je zvijezda u usponu lokalne berlinske političke scene, sa sjajnim izgledima da osvoji mjesto zamjenice berlinskog gradonačelnika. Joackim je odlično prihvaćen u obitelj Zernikow i pruža mu se mogućnost napredovanja u okviru obiteljske firme Sigrunina oca Utza. Sve se čini idilično.

Međutim, mutni se oblak nadvio nad dinastiju Zernikowih kada se pojavi stara Ukrajinka koja traži od Utza Zernikowa da potpiše stanoviti dokument koji potvrđuje da je njegova obitelj za vrijeme Drugog svjetskog rata koristila usluge prisilnih radnica kao dadilje, njegovateljice i skrbnice za djecu obitelji Zernikow. Utz to negira, no Ukrajinka je ubrzo pronađena mrtva i tu priča zapravo počinje.

Joakim počinje postavljati neugodna pitanja, čime se zamjera puncu i budućoj ženi. Uskoro se pojavljuje djevojka Milla, kći Natalje Čeredničenkove, koja je navodno radila u Zvernikowoj obitelji za vrijeme rata. Milla tvrdi da su Zvernikowi ubojice i lopovi. Međutim, dolaskom u Berlin, Milla je u smrtnoj opasnosti.

Pritisnut sve većim nepoznanicama koje traže rješenje, Joakim odluči  napustiti punčevu tvrtku i započinje samostalnu potragu  s prijateljicom Marie Luise, na otkrivanju tajni iz prošlosti obitelji von Zernikow, kao i druge njemačke obitelji Lehnsfeld. Osim djevojaka koje su kao prisilne radnice radile u tim obiteljima, postepeno se otkrivaju i druge tajne koje vode do sakrivenih kulturnih znamenitosti otetih od strane nacista i sklonjenih na nepoznata mjesta.

U cijeloj potrazi Joakim i Marie Luise jedva izvlače živu glavu, jer je ulog vrlo velik i nije svima u interesu da se otkrije istina.

Dojam o knjizi

Ovaj izvrstan društveno angažirani krimić temelji se na sramnoj epizodi iz njemačke povijesti. Autorica se spretno poslužila autentičnim povijesnim događajima u kojima je više od 160.000 njemačkih obitelji odbilo isplatiti odštetu prisilnim radnicama iz Poljske i Ukrajine koje su kao vrlo mlade djevojke radile u njihovim obiteljima za vrijeme rata. Autorica piše iz pozicije glavnog junaka Joackima Vernaua koji se pojavljuje i u drugim romanima ove spisateljice. Knjiga je zanimljiva i pitka, a povijesna pozornica koju opisuje je autentična, što je za čitatelje dodatan bonus.

Elisabeth Herman Bezimena

O autorici:

Elisabeth Herrmann poznata je njemačka spisateljica. Piše kriminalističke romane koji doživljavaju izvrsnu prodaju, a po nekim romanima se snimaju i filmovi. Roman Bezimena napisan je još 2005. godine, a tek sada preveden je u Hrvatskoj. Za svoj poznati roman Svjedok pokojnih Elisabeth Herrmann dobila je 2012. prestižnu njemačku nagradu za kriminalistički roman godine (Deutscher Krimi Preis) te je prema njemu snimljen istoimeni film (2013). Uz dva gore navedena romana, objavljeni su još Selo prokletih i Sablast u snijegu.

Gdje kupiti:

Znanje

Sarah Morgan: Možda ovog Božića

Nakladnik: Znanje, 2019.

Naslovnica romana Možda ovog Božića: ©Znanje

Sarah Morgan: Možda ovog Božića

Nije li to zapravo ljubav? Voljeti nekoga onakvog kakav jest. Ako želiš da netko bude drugačiji, kako to može biti ljubav?

str. 93.

Možda ovog Božića

Otkad zna za sebe, Brenna Daniels zaljubljena je u najmlađeg brata O’Neila – Tylera.

Imao je oči O’Neilovih, one žive, intenzivne plave boje koje su je podsjećale na nebo na najsavršeniji mogući dan za skijanje. … Uputio je još jedan osmijeh … i otišao prema sobi za sastanke, sa svih svojih 190 cm čistog seksipila i ubojita šarma.

str. 27.

Tyler je ne primjećuje, ili se barem tako čini. Usredotočen na osobne probleme, ozljedu zbog koje je morao prestati skijati, kćer Jess, tinejdžerku koja se nakon godina života s majkom doselila k njemu te spašavanje obiteljskog skijališta Snježni kristal i nema vremena za ljubav. A i da ima, raskalašena ga prošlost sprječava u tome. Odlučan je da Brennu zadrži kao jedinu konstantu svog života – svoju najbolju prijateljicu.

Nije želio razmišljati o Brenni kao ranjivoj. Htio ju je smatrati jednom od dečki. Istrenirao se da ne primjećuje te glatke obline ispod uskih skijaških hlača. Istrenirao se da ne primjećuje slatku oblinu njezinih usta dok se smije. Bila je kolegica. Prijateljica. Njegova najbolja prijateljica.

Nikad u životu neće učiniti nešto kako bi to ugrozio.

str. 34.

Kada njezine prijateljice Kayla i Elise, zaručnice starije braće O’Neil, saznaju za Brennine osjećaje, odlučne su u tome da joj pomognu.

Uz njihove spletkice, Brenna se useljava k Tyleru i tu kreće njihova priča.

Hoće li njih dvoje završiti skupa?

Ili će ipak zadržati svoje dragocjeno prijateljstvo?

Ljubav i praznici

Možda ovog Božića treći je dio trilogije o braći O’Neil i njihovom potragom za ljubavlju, a drugi koji se događa zimi, u bajkovitom ozračju obiteljskog skijališta Snježni kristal.

Za razliku od Jacksona i Kayle, čiju smo ljubavnu priču mogli pratiti u prvom dijelu, Brenna i Tyler poznaju se cijeli svoj život i oduvijek su najbolji prijatelji. Bili su jedno uz drugo u svim životnim situacijama i silno se boje upropastiti to prijateljstvo.

Sarah Morgan: Možda ovog Božića

I jedno i drugo vuku repove iz prošlosti – Brenna čuva tajnu za koju se boji da će povrijediti i Tylera i njegovu kćer Jess, a Tyler još uvijek pati jer mu je karijera nagrađivanog skijaša propala u sekundi – jedan pad koštao ga je teškog loma noge i primoran je prestati se natjecati, a to je ono što voli najviše. Ili barem tako misli. 

Na snijegu je bilo krvi, a ona je zatvorila oči, udisala ledeni zrak i preklinjala Onoga gore: Molim te, samo da ne umre. I obećala je samoj sebi da će, ako preživi, prestati željeti nemoguće.

Prestati željeti ono što ne može imati.

Prestati se nadati da će joj uzvratiti osjećaje.

Prestati se nadati da će se zaljubiti u nju.

str. 26.

No, kada se Kayla pobrine da Brenna završi u Tylerovoj kući, njih su dvoje prisiljeni ne samo skijati zajedno, već i razgovarati, družiti se i biti zajedno u čarobnom božićnom ugođaju koji jednostavno potiče na ljubav.

Roditelji i djeca

Nemoj živjeti svoj život brinući se što netko drugi misli o tebi. Kao prvo, zato što većinu vremena ljudi misle o sebi, a ne o tebi, a kao drugo i najvažnije, nikoga se ne tiče kako ćeš ti odlučiti živjeti svoj život. Ti živi svoj život, a oni neka žive svoj.

A što ako te svi osuđuju?

Tada je to njihov problem.

str. 114./115.

Tylerova kći Jess zanimljiva je mlada dama koja ovom ljubavnom romanu daje jednu dodatnu dubinu. Za razliku od svoje braće, Tyler je roditelj – Jess je rezultat kratkotrajne tinejdžerske avanture koja mu nije donijela ništa dobro- osim same Jess.

I ona nosi ožiljke zbog svega toga, no Tyler, koliko god se u ostalim stvarima čini neodgovoran i raspušten, veoma voli svoju kćer i učinit će sve da joj pomogne. Naravno, Brenna ga čitavo vrijeme gura u pravom smjeru jer ona točno zna kako se Jess osjeća – i sama je imala nesređeno djetinjstvo i zna kako je patiti u tišini.

I to je jedna od vrijednosti ovog romana – uči nas kako nadići nesretno djetinjstvo i dječje traume, kako iz njih izići jači i bolji i kako se zauzeti za sebe.

Lekcije iz Snježnog kristala

Možda ovog Božića svidio mi se više nego prvi nastavak Praporci u snijegu. Priča o dvoje najboljih prijatelja nekako mi je realnija nego ona o dvoje stranaca koji se zaljubljuju na prvi pogled.

Ono što dodatno uljepšava ovu romantičnu ljubavnu priču jest ozračje u koje ju spisateljica smješta – prekrasno, snijegom prekriveno skijalište, okruženo drvećem i, tu i tamo, kojim losom. Tyler i Brenna likovi su koji vam se odmah uvuku pod kožu! Čak i kada vas malo nerviraju, cijelo vrijeme navijate za njih i za ono što bi mogli biti, kada bi bili malo hrabriji.

Svi se ponekad plaše nečega. Nije bitno što se bojiš. Bitno je hoćeš li strahu dopustiti da utječe na tvoje odluke.

str. 314.

Ovaj roman nije samo o ljubavi, on je, prije svega, roman o obitelji. O obitelji povezanoj manama i vrlinama, različitim ljudima i različitim željama. Ali svi se oni drže zajedno kad zagusti i baš zato mi čitatelji želimo da svi članovi O’Neilovih budu sretni, počevši od pradjeda Waltera i prabake Alice pa do male Jess.

… ljubav nije prolazna ni privremena. Nije nešto što se može izliječiti odsutnošću ili snagom volje. Ne može se pronaći u jednom pogledu ili jednoj noći. Duboka je i stalna.

str. 109.
Sarah Morgan: Možda ovog Božića

Ostali naslovi ove autorice:

Praporci u snijegu

Ljeto je krivo za sve

Možda ovog Božića

Navedeni naslovi čine trilogiju o zgodnoj braći O’Neil i njihovim ljubavnim zavrzlamama. Naravno da preporučujem čitanje po redu, ali budući da sam i ja čitala navrat-nanos, shvaćam ako ne budete slijedili moj savjet. 😉 😊

Na našem ste blogu već mogli čitati o prethodna dva romana. Klikom na njihove naslove u popisu, prisjetite se ljubavi Kayle i Jacksona te Seana i Elise.

Tu je i trilogija o otoku Puffin:

Gdje kupiti:

Znanje

A ako ne znate što čitati u ovo božićno vrijeme, inspiraciju potražite na našem popisu 10 knjiga koje morate pročitati ovih praznika!

Možda vas zanima i ovo – 10 ljubavnih romana koji će vas raznježiti po izboru vaše Male.

Robert Bryndza: Smrtonosne tajne

Nakladnik: Znanje

Naslovnica knjige Smrtonosne tajne: ©Znanje, Zagreb 2020.

Dok joj je krv natapala snježni pokrivač, a život napuštao tijelo, Marissi se učinilo da prepoznaje lice kroz velike staklene rupe plinske maske. Str. 7.

Robert Bryndza Smrtonosne tajne

Umorstvo na Badnjak u romanu Smrtonosne tajne

Roman Smrtonosne tajne započinje upravo na Badnjak. Tijelo prelijepe mlade plesačice Marisse Lewi pronađeno je unakaženo u vrtu ispred svoje kuće. Marissa je bila atraktivna mlada žena koja je voljela život, izazovno i uzbudljivo živjela. Zbog nje su mnogi muškarci gubili glavu. Je li jedan od njenih ljubavnika i njen ubojica? Slučaj preuzima detektivka Erika Foster koja istražuje upravo takve teške slučajeve, a posljednji joj je još uvijek u svježem sjećanju. Premda umorna i još puna emocionalnih ožiljaka, Erika preuzima slučaj umorstva Marisse Foster. Njezin tim čine bivši partner James Peterson, narednica Kate Moss  i kriminalistički narednik John McGorry. Svi su oni u grozničavoj potrazi za ubojicom, ali tragova nema, vremena je malo, a potraga otežana, jer ubojicu nitko ne može prepoznati zbog plinske maske koju nosi na licu.

Žrtve se razlikuju po starosti i spolu, riječ je o muškarcima i ženama od dvadesetih do kasnih pedesetih. Imamo samo jedno umorstvo. Umorstvo Marisse Lewis. A ona je pak od svih žrtava napadnuta najbliže svojoj kući. Str. 235.

Erika Foster u romanu Smrtonosne tajne

Smrtonosne tajne prate još jedan slučaj omiljenog lika, detektivke Erike Foster, u romanima Roberta Bryndze. Nesređenog ljubavnog života, boreći se za bolji položaj žena u policiji, suprotstavljajući se šefovima koji je ne uvažavaju, Erika zahvaljujući intuiciji rješava i ovaj posljednji zamršeni slučaj. Iako se na početku čini da je riječ o jednom ubojici, a potom istražitelji posumnjaju u više njih, Erika uskoro otkriva da je priča puno dublja. Postoji li imitator ili su ubojice u dosluhu? – pitanje je koje postavljaju čitatelji, a i sama istražiteljica. Kako se ubojica približava njenom timu, pa čak i napadne njezinu blisku suradnicu Kate Moss, Erika otkriva da su stvari vrlo čudne.

Robert Bryndza Smrtonosne tajne

Dojam o romanu Smrtonosne tajne

Roman Smrtonosne tajne standardno je dobar roman i na tragu je prethodnih Bryndzinih romana. U romanu se spominju neki događaji iz prethodnih romana, što može malo zasmetati pa predlažem da, ukoliko niste do sada čitali ovaj serijal, krenete čitati po redu. Ovaj put moram priznati da nisam pogodila ubojicu, odnosno Bryndza me naveo na krivi trag, a  kraj je uistinu neobičan i iznenađujući. Ali, neću otkrivati. Predlažem da pročitate knjigu i podijelite svoje dojmove na našoj stranici.

O autoru:

Robert Bryndza (1979.) britanski je autor kriminalističkih romana koji su prevedeni na 28 jezika i prodani u više od 3 milijuna primjeraka širom svijeta. Uspješnu spisateljsku karijeru započeo je humorističnim romanima o Coco Pinchard, a najveći uspjeh postigao je serijalom o detektivki Eriki Foster. Prvi roman iz serijala, Žena u ledu, postao je svjetski bestseler, a nakon njega su uslijedili romani Noćna grabežljivica, Mutna voda, Posljednji dah i Hladna krv (svi objavljeni u Znanju). Smrtonosne tajne šesti je nastavak u serijalu o detektivki Foster.

Gdje kupiti:

Znanje

A ako ne znate što čitati u ovo božićno vrijeme, inspiraciju potražite u našem popisu 10 knjiga koje morate pročitati ovih praznika!