Nakladnik: Znanje, 2024.
Naslovnica romana Špijunka iz knjižnice: ©Znanje
Prevela Jelena Pelin
Možda nas knjige baš zato privlače… da nam pokažu put kad mislimo daje onaj kojim idemo isuviše mračan. (str. 21.)
Špijunka iz knjižnice
Dvije žene. Dvije države. Jedan rat, jedan cilj. I knjige.
Dovoljno da privuče mene, a mislim i mnoge od vas. Još kad vam kažem da je Špijunka iz knjižnice roman inspiriran stvarnim knjižničarima koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili obavještajci, ne možete ne pročitati, zar ne?
Dakle, priča ide ovako. Ava je stisnuta, pomalo bojažljiva knjižničarka u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu. Budući da posjeduje set neobičnih vještina vezanih uz rad na mikrofilmu, američka joj vojska nudi rad za tajnu službu u Lisabonu.
Ava Harper voljela je miris starih knjiga više od ičega na svijetu. … Te žute mirisne stranice skrivaju priče o prošlosti i vječno znanje. (str. 3.)
Elaine zapravo nije Elaine, ali prisiljena je zadržati to ime. Život u okupiranoj Francuskoj sve je samo ne dobar. Konstantna glad i neprekidni strah, osvrtanje oko ramena, pažljivo biranje riječi život je na koji su prisiljeni svi koji nisu kolaboracionisti. Pridružujući se pokretu otpora, Elaine žrtvuje veliki dio svog prijašnjeg života kako bi radila na tiskarskom stroju i potajno distribuirala zabranjene novine.
Nemogućnost da odigra svoju ulogu protiv nacista činila joj se izdajom i da nije dovoljno dobra da se pridruži muškarcima i ženama u njihovoj hrabroj borbi.
Sada joj nitko ne može reći ne… (str. 26.)
Neočekivano spašavanje i šifrirana poruka spojit će ove dvije žene neraskidivom vezom, nitima koje nisu mogle ni zamisliti.
Volim ratne romane
Ne mogu se oteti dojmu da ste me već prokužili i kad god je priča o Drugom svjetskom ratu, znate da ću vam je preporučiti. Naprosto ne mogu odoljeti! Takve mi priče imaju posebnu čar, ne zato što se govori o ratu, nego zato što je rat samo podloga za ljudske priče. Priče o hrabrosti, ustrajnosti, upornosti i ljubavi. Ljubavi prema muškarcu ili ženi, ali prije svega ljubavlju prema domovini i pravdi.
Isto je i s romanom Špijunka iz knjižnice. Prvih pedesetak stranica bilo mi je dosadnjikavo i nisam se uspijevala povezati ni s Avom, ni s Elaine, ali kasnije, kako priča napreduje, veoma sam uživala.
Lagan za čitanje, ovaj roman prilično teške teme uvlači nas u svijet hrabrih žena i muškaraca koji su bili spremni dati sve kako bi potkopali neprijateljski režim i spasili svoju domovinu iz ralja neprijatelja. Radnja mi je, prema kraju, bila vrlo dirljiva, no ne dovoljno da bih pustila suzu. To nije ni plus ni minus, samo napominjem.
Jako mi se svidjela, naravno, pouka romana. Knjige u sebi čuvaju povijest i pokušavaju pomoći ljudima da ne ponavljaju uvijek iste greške.
Želim reći da je sadašnjost u kojoj živimo prošlost u budućnosti. …to pismo je obrazovanje za buduće generacije i pouka da učimo iz pogrešaka. I da nikad ne dopustimo da se takva zlodjela ponove. (str. 156.)
Ne ide im, naravno, ali isto je lijepo što je ta važna uloga napisane riječi prepoznata i istaknuta.
Sve u svemu, bez puno filozofiranja, roman mi se svidio i iako nije štivo koje ću dugo pamtiti, preporučujem vam ga.
Špijunka iz knjižnice jedno je od onih cozy štiva koja se mogu čitati uvijek, ali ipak najbolje sjednu u kišnu jesen ili hladnu zimu.
Vjerujem da će se svidjeti većini čitatelja i da će većina vas uživati, baš poput mene.
Ostali naslovi ove autorice
Madeline Martin domaća je čitateljska publika imala priliku upoznati romanom Posljednja knjižara u Londonu. Taj mi se roman više svidio nego Špijunka iz knjižnice, ponajviše zato što sam se stvarno bila uživjela u radnju i jako me dirnuo.
Gdje kupiti roman Špijunka iz knjižnice
Volite li čitati o ljudskim sudbinama u ozračju Drugog svjetskog rata, nikako ne propustite sljedeće romane:
Kate Quinn: Aliceina mreža, Lovkinja, Zagonetka ruže, Dijamantno oko
Leila Meacham: Vilin konjic
David Benioff: Grad lopova
Marius Gabriel: Parižanke, Dizajner
Kristin Hannah: Slavujeva pjesma