Arhiva Madeline Martin - Mala od knjiga

Nakladnik: Znanje, 2024.

Naslovnica romana Špijunka iz knjižnice: ©Znanje

Prevela Jelena Pelin

Možda nas knjige baš zato privlače… da nam pokažu put kad mislimo daje onaj kojim idemo isuviše mračan. (str. 21.)

Špijunka iz knjižnice

Dvije žene. Dvije države. Jedan rat, jedan cilj. I knjige.

Dovoljno da privuče mene, a mislim i mnoge od vas. Još kad vam kažem da je Špijunka iz knjižnice roman inspiriran stvarnim knjižničarima koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata bili obavještajci, ne možete ne pročitati, zar ne?

Dakle, priča ide ovako. Ava je stisnuta, pomalo bojažljiva knjižničarka u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu. Budući da posjeduje set neobičnih vještina vezanih uz rad na mikrofilmu, američka joj vojska nudi rad za tajnu službu u Lisabonu.

Ava Harper voljela je miris starih knjiga više od ičega na svijetu. … Te žute mirisne stranice skrivaju priče o prošlosti i vječno znanje. (str. 3.)

Elaine zapravo nije Elaine, ali prisiljena je zadržati to ime. Život u okupiranoj Francuskoj sve je samo ne dobar. Konstantna glad i neprekidni strah, osvrtanje oko ramena, pažljivo biranje riječi život je na koji su prisiljeni svi koji nisu kolaboracionisti. Pridružujući se pokretu otpora, Elaine žrtvuje veliki dio svog prijašnjeg života kako bi radila na tiskarskom stroju i potajno distribuirala zabranjene novine.

Nemogućnost da odigra svoju ulogu protiv nacista činila joj se izdajom i da nije dovoljno dobra da se pridruži muškarcima i ženama u njihovoj hrabroj borbi.
Sada joj nitko ne može reći ne… (str. 26.)

Neočekivano spašavanje i šifrirana poruka spojit će ove dvije žene neraskidivom vezom, nitima koje nisu mogle ni zamisliti.

Volim ratne romane

Ne mogu se oteti dojmu da ste me već prokužili i kad god je priča o Drugom svjetskom ratu, znate da ću vam je preporučiti. Naprosto ne mogu odoljeti! Takve mi priče imaju posebnu čar, ne zato što se govori o ratu, nego zato što je rat samo podloga za ljudske priče. Priče o hrabrosti, ustrajnosti, upornosti i ljubavi. Ljubavi prema muškarcu ili ženi, ali prije svega ljubavlju prema domovini i pravdi.

Isto je i s romanom Špijunka iz knjižnice. Prvih pedesetak stranica bilo mi je dosadnjikavo i nisam se uspijevala povezati ni s Avom, ni s Elaine, ali kasnije, kako priča napreduje, veoma sam uživala.

Lagan za čitanje, ovaj roman prilično teške teme uvlači nas u svijet hrabrih žena i muškaraca koji su bili spremni dati sve kako bi potkopali neprijateljski režim i spasili svoju domovinu iz ralja neprijatelja. Radnja mi je, prema kraju, bila vrlo dirljiva, no ne dovoljno da bih pustila suzu. To nije ni plus ni minus, samo napominjem.

Jako mi se svidjela, naravno, pouka romana. Knjige u sebi čuvaju povijest i pokušavaju pomoći ljudima da ne ponavljaju uvijek iste greške.

Želim reći da je sadašnjost u kojoj živimo prošlost u budućnosti. …to pismo je obrazovanje za buduće generacije i pouka da učimo iz pogrešaka. I da nikad ne dopustimo da se takva zlodjela ponove. (str. 156.)

Ne ide im, naravno, ali isto je lijepo što je ta važna uloga napisane riječi prepoznata i istaknuta.

Sve u svemu, bez puno filozofiranja, roman mi se svidio i iako nije štivo koje ću dugo pamtiti, preporučujem vam ga.

Špijunka iz knjižnice jedno je od onih cozy štiva koja se mogu čitati uvijek, ali ipak najbolje sjednu u kišnu jesen ili hladnu zimu.

Vjerujem da će se svidjeti većini čitatelja i da će većina vas uživati, baš poput mene.

Ostali naslovi ove autorice

Madeline Martin domaća je čitateljska publika imala priliku upoznati romanom Posljednja knjižara u Londonu. Taj mi se roman više svidio nego Špijunka iz knjižnice, ponajviše zato što sam se stvarno bila uživjela u radnju i jako me dirnuo.

Gdje kupiti roman Špijunka iz knjižnice

Znanje

Volite li čitati o ljudskim sudbinama u ozračju Drugog svjetskog rata, nikako ne propustite sljedeće romane:

Kate Quinn: Aliceina mreža, Lovkinja, Zagonetka ruže, Dijamantno oko

Leila Meacham: Vilin konjic

David Benioff: Grad lopova

Marius Gabriel: Parižanke, Dizajner

Kristin Hannah: Slavujeva pjesma

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica knjige Posljednja knjižara u Londonu: ©Znanje

Prevoditelj: Jelena Pelin

Madeline Martin Posljednja knjižara u Londonu

Posljednja knjižara u Londonu knjiga je koja me na prvu kupila. Savršenim spojem povijesne fikcije s natruhama romantike i onog starinskog udvaranja, integriranjem meni jedne od najdražih knjiga, knjige Grof Monte Christo u sadržaj romana, otkrivanjem Jane Austen i Charlesa Dickensa u teškim vremenima, borbom za očuvanjem male knjižare u bombardiranom gradu i ustrajnosti u čitanju u vrijeme kada to nikome nije padalo na pamet i mnogim, mnogim drugim stvarima.

Grace Bennett dolazi u London

Kolovoz je 1939. godine. Hitler je započeo svoj suludi pohod i pred vratima je Londona. Ali Grace Bennett to još uvijek ne zna. Nakon smrti majke, odlazeći od nevoljene rodbine, s radošću dolazi u London kod gospođe Weatherford, majčine prijateljice. S Grace je i prijateljica Viv. Dvije djevojke žele što prije naći posao i osamostaliti se.

I dok se Viv zapošljava u robnoj kući, gospođa Weatherford pronalazi za Grace radno mjesto pripravnice u Primrose Hillu, neuglednoj, nekonvencionalnoj knjižari smještenoj u srcu grada.

Posao u knjižari za Grace je nešto potpuno novo. Nije oduševljena, nije osobno ni zainteresirana za čitanje, ali odlučuje odraditi šest mjeseci kako bi od vlasnika, gospodina Evansa, dobila preporuku za bolji posao.

Grace samo slaže knjige i rješava nered u knjižari, sve do dana kada u knjižaru uđe mladi inženjer George Anderson i potakne je da počne čitati. Kad joj ponudi Grofa Monte Crista, Grace kreće u čitalačke pustolovine i cijelim svojim bićem zaroni u svijet književnosti.

Čitanje je…putovanje na kojem vam nikad ne treba vlak ili brod, razotkrivanje novih i nevjerojatnih svjetova. Čitati znači živjeti životom u kojem se niste rodili i prilika da gledate očima neke druge osobe. To je učenje bez suočavanja s neuspjehom, učenje kako uspjeti. str. 60.

Rat je došao u London

Dok Hitler iz noći u noć baca bombe na grad, razorni napad ostavlja knjižnice i trgovine londonskog književnog središta u ruševinama. Graceina knjižara preživjela je vatrenu stihiju, ali kupaca nema. Ljudi su bezvoljni, uplašeni, zabrinuti. Muškarci su većinom pozvani u vojsku. George Anderson također, ali njegova pisma stižu na knjižaru.

Grace je odlučna da pomogne što više može. Javlja se za volontiranje kao nadzornica mjera opreza pri zračnom napadu. Obavljajući taj zadatak noću, Grace vidi strahote: porušene i spaljene kuće, poginula i raskomadana tijela, beznađe ljudi, ali i otpor stanovnika protiv uzurpatora. Grace daje duhovnu potporu ljudima čitajući naglas u skloništima razne knjige kako bi ih na trenutke odvela u neki drugačiji svijet. Svijet bez rata, mržnje i osvajanja.

U jednom trenutku i Graceina je knjižara pogođena i zapaljena. Grace je očajna. Ali ljudi ne zaboravljaju Graceinu dobrotu.

Popravimo li vam knjižaru, vi ćete nam nastaviti čitati. str. 266.

Danas u skloništu, dok ste čitali za te uplašene ljude, imali ste moć u svojim rukama. str. 164.

Dojam o djelu

Madeline Martin napisala je jednu dirljivu bezvremensku knjigu nadahnutu istinitom poviješću Drugog svjetskog rata o nekolicini knjižara u Londonu koje su preživjele ratna razaranja. Posljednja knjižara u Londonu predivna je priča o prijateljstvu, ljubavi, gubitku, nadi, vjeri i otporu.

Kao što sam napisala u uvodu, posebno mi se svidjelo kako je Madeline Martin pametno iskoristila velikane klasične književnosti Alexsandra Dumasa, Jane Austen i Charlesa Dickensa kako bi popularizirala knjige i čitanje. Po autoričinim riječima, na to ju je potaknuo vlastiti otac jer i sama dolazi iz obitelji čitatelja knjiga.

Univerzalna poruka koju nosi ova predivna knjiga je: I u najgorem crnilu i paklu koji donosi svaki rat, može se naći trunčica svjetla. Čitajući u skloništima, Grace Bennett bila je mali svjetionik u dušama ljudi stisnutih u tamnim i vlažnim podrumskim prostorima dok su bombe padale na London. Slušajući Grace, čuli smo da ljudski duh i vjera pronalaze put i kad se sve čini bezizlazno.

Razni su načini borbe protiv oružja. To mogu biti pjesme, dosjetke, šale, priče i naposljetku knjige.

Izlažući sebe i svoj život kako bi zaštitila ostale, velikoga srca i suptilne duše, Grace Bennett sigurno je bila svojevrsna heroina tog vremena.

Ovu knjigu s radošću svima preporučujem!

O autoru

Madeline Martin autorica je bestselera New York Timesa i USA Todaya. Živi na Floridi s dvjema kćerima, dvjema nevjerojatno razmaženim mačkama i divnim muškarcem. Kada ne piše ili istražuje, pronaći ćete je u parku s obitelji ili sklupčanu s knjigom. Voli putovati, a ljubav prema povijesti pripisuje djetinjstvu koje je provela u Njemačkoj kao dijete vojnika.

Gdje kupiti: