Lisa See: Ženski krug dame Tan

Nakladnik: Stilus, 2024.

Naslovnica romana Ženski krug dame Tan: ©Stilus

Preveo Dražen Čulić

Veliki liječnik Sun Simiao zapisao je: „Žene je deset puna teže liječiti od muškaraca“. … Moja je rođakinja sjajno liječila žene jer je s njima dijelila gubitke i radosti koje ovaj svijet nudi ženama. (str. 9.)

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Ženski krug dame Tan – povijesni okvir

Dvije stvari treba znati prije čitanja samog romana. Prva je da doista postoji knjiga Raznovrsni zapisi žene liječnice koju je sastavila Tan Yunxsian, upravo ona dama Tan iz naslova. To nam u svojoj bilješci govori sama autorica, i već na početku znate da će Ženski krug dame Tan biti fascinantan roman koji nećete zaboraviti.

Druga stvar koju je dobro znati jest običaj vezanja stopala, poznat kao lotosova stopala. Kad djevojčica iz imućne obitelji, ili iz one obitelji koja svojoj kćeri priželjkuje dobru (bogatu) udaju, napuni pet godina, počinje povezivanje stopala. To uglavnom rade majke ili sluškinje, ako su majke previše meka srca i osjetljive na bol djece.

Što manja stopala, to je vrijednost žene veća.

Iskreno, pojma nisam imala da se to radi kako bi žena bila privlačna mužu. Mada, kad razmislim, sasvim je logično…

On spušta moje stopalo na svoj dlan. Gladi svilu. Divi se vezu… Prinosi moje stopalo u papuči do nosa da može uživati u mirisu. Uglavnom je onako kako su mi uvijek govorili. Moja su stopala fizički dokaz bola koji sam podnijela da mu omogućim zadovoljstvo do kojeg mu je toliko stalo. (str. 121.)

U romanu postoji nekoliko opisa povezivanja stopala koji su zadivljujući i zastrašujući u isto vrijeme. Puno sam toga naučila i sam običaj zainteresirao me toliko da sam ga i dodatno istraživala. Slike su u najmanju ruku šokantne. Teško mi je i zamisliti da su to žene svojevoljno radile, ali – žene puno toga rade za ljepotu i privlačnost…

Ženski krug dame Tan

Život žene u Kini 15. stoljeća dijeli se na četiri razdoblja. Mliječni dani – djetinjstvo. Dani podignute kose – djevojaštvo i priprema za udaju. Dani riže i soli – razdoblje rađanja i majčinstva te dana tihog sjedenja – starost, udovištvo i čekanje ponovnog sjedinjenja s mužem u smrti.

Prije tisuću godina u prošlosti, za tisuću godina u budućnosti – ma gdje živjeli ili koliko bogati bili – četiri su faze ženskog života iste… Ti si mala djevojčica, još si u mliječnim danima. Kada navršiš petnaest godina, ući ćeš u dane podignute kose. (str. 13.)

Tan Yunxian upoznajemo u njezinim mliječnim danima i slijedimo je do dana tihog sjedenja. Neobičan je to i tegoban put, kako za nju, tako i za nas. Jer za sve žene tog doba vrijede pravila konfucionizma.

Bile životinje ili žene, vlasništvo smo muškarca. Mi žene postojimo da bismo mu dale nasljednike, da ga hranimo, odijevamo i zabavljamo. Nemoj to nikada zaboraviti. (str. 16.)

Mladu Tan Yunxian baka i djed liječnici, napredni ugledni članovi društva, uče svojim vještinama. Pogotovo baka koja se specijalizirala za liječenje ženskih bolesti jer liječiti ženu deset je puta teže nego liječiti muškarca. Kad se Yunxian uda za bogata mladića iz fine obitelji, svekrva joj zabranjuje liječenje žena. Djevojka se mora usredotočiti na ispunjenje svoje najvažnije uloge – mora roditi sina. No, toliko željeni sin nikako ne dolazi…

Nemam prijatelja, boležljiva sam. Svekrva mi je zabranila … pomagati ženama i djevojčicama iz ove kuće. Većinu tih udaraca mogu preživjeti, ali neću prestati biti ono što sam i tko sam – čak i ako to znači skrivati se i liječiti potajno. (str. 125.)

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Saga o ženi

… shvatim da sam rodila djevojčicu – užasno razočaranje za obitelj, udarac za liječnika i njegov ugled, neuspjeh za mene. Sljedeće što me oneraspoloži jest spoznaja da ću sve to morati opet proživljavati. I opet. Dok ne rodim sina.
(str. 137.)

Ovaj je roman saga o jednoj ženi. On je životni put žene koja je imala blagoslov i prokletstvo biti rođena u utjecajnoj obitelji. Svi zakoni koje je dama Tan morala ispoštovati, sve žrtve koje je morala podnijeti, sve uvrede koje je morala prešutjeti i tajne koje je morala sačuvati vuku nas dalje, tjeraju nas da okrećemo stranicu za stranicom premda ovo nije ni triler ni krimić. Iako, imamo sumnjivu smrt. Imamo i trovanje. Podmetanja, laži, prevare, ljubavnike i ljubavnice.

Ženski krug dame Tan najbolje je od svih žanrova.

Toliko bih vam toga mogla i željela reći, ali kontroliram se kako vam ne bih upropastila čisti užitak čitanja ove ljepotice.

Najbolja knjiga u ožujku 2024.

Moj čitateljski ožujak bio je slab – samo pet knjiga. Međutim, Ženski krug dame Tan već je od prvih rečenica postao ono najposebnije, najdojmljivije i sve naj-naj što ću pročitati u tom mjesecu. I ne samo to nego i, čini mi se, bit će jedan od top deset romana u 2024. godini.

Pročitala sam negdje da je ova priča čudesna i ona doista jest takva! Premda pratimo jedan život od prvih do gotovo posljednjih dana, Ženski krug nije ni na trenutak dosadan. Svaka je rečenica prelijepa. Svako poglavlje u sebi nosi neki dio iznimnog života liječnice 15. stoljeća, žene koja je pomirila tradiciju i suvremenost. Svaki događaj pršti od emocija i nemoćni smo pred životnošću onoga što čitamo. Od prve sam stranice, a iskreno se nadam da će tako biti i vama, utonula u tradiciju Kine, u boli i tugu tih žena, ali i u njihovo prijateljstvo, odanost i međusobnu ljubav i poštovanje.

Imala sam sreću u životu, od djetinjstva su me okruživale žene koje su pazile na mene. Sada je na meni red da taj krug proširim… (str. 313.)

Nadam se da svaka od nas žena, baš poput dame Tan, ima svoj ženski krug koji na nas pazi, koji nas uči, gura dalje i ne pušta nas da padnemo, na koliko blizu tog pada bile.

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Ostali naslovi ove autorice:          

Lisa See autorica je sljedećih romana:

  • Sniježnica i tajna lepeza
  • Djevojke iz Šangaja
  • San o sreći
  • Otok morskih žena.

U knjizi On Gold Mountain donosi priču o životu svoje kinesko-američke obitelji.

Gdje kupiti roman Ženski krug dame Tan:

Stilus

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Nakladnik: West Legacy d.o.o., 2023.

Naslovnica romana Ljetni dvori: ©West Legacy d.o.o.,

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Ljetni dvori

Mlada Annabelle grofica je najmanje, najsiromašnije, ali i najljepše grofovije u Carstvu, Ljetnih dvora. No Ljetni dvori nisu uvijek bili u oskudici. Dok su vladali Annabellini roditelji, taj je dio Carstva bio prosperitetan i bogat.  

Kuća Ljetnih dvora, smještena između zelenila Maglovite šume i zlatila pšeničnog klasja nekoć bogatih polja prošaranih farmerskim posjedima vidjela je bolje dane. Ovdje su se nekoć po krčmama pjevale vesele pjesme o hrabrom vojniku koji je svojim herojskim podvizima i hrabrošću na bojnim poljima stekao pravo na prosidbu lijepe plemkinje plemenite krvi. … Onda se dogodilo da su hrabrog vojnika iz pjesme našli mrtva. (str. 5.)

Onda joj je otac ubijen, zbog pohlepe, zavisti ili nečeg trećeg. Majka joj se razboli i umre, a Annabelle ostaje sama. Namjesnici razgrabiše sve što su mogli i tako Ljetni dvori ostaše na rubu propasti.

Sada je Annabelle odrasla i svjesna je svih problema koje njena grofovija ima.

Uz nju uvijek stoje vjerni joj savjetnik Jeremiah, starac sklon dobroj kapljici i Zarra, lijepa starčeva kći. Vjerovati može i kapetanu Semusu, prekaljenom vojskovođi male vojske Annabelline grofovije.

Kada u naoko slučajan posjet naiđe mladi Essya Kai, zapovjednik Šeste legije, najveće vojne sile Carstva i nasljednik bogate grofovije Kai, Annabelle shvaća da je u većoj nevolji nego je mislila. Naime, Ljetni su dvori na rubu rata.

-Rat je došao u Vašu grofoviju, niste toga svjesni. Možda ste naslutili da dolazi, ali uvjeravam Vas da je već došao i ovu današnju bitku povijest će pamtiti kao njegov početak. – (str. 54.)

Annabellini neprijatelji kuju zavjere, a hoće li Ljetni dvori pripasti nekom drugom uvelike ovisi o ljudima kojima će mlada grofica pokloniti povjerenje. No, kako znati kome može vjerovati?

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Uvod u Kronike Carstva

Ljetni dvori prvi su dio epopeje o Carstvu koje je zamislio ovaj autor. I premda se na radnji romana vidi da je tek uvod jer puno pitanja ostaje neodgovoreno, radnja ni na trenutak nije dosadna! Naravno, pod uvjetom da volite srednjovjekovne bitke, dvorce, izdaje i neprijatelje.

Priznajem, Ljetni dvori isprva su bili namijenjeni kolegici. Međutim, kad je roman stigao, samo sam virnula unutra i instant se zaljubila! Na samom početku je karta, a znate koliko ja volim karte. Zatim, tekst je obogaćen s par ilustracija koje mu daju ono nešto, čine ga drugačijim i vjerovali ili ne, kao da vas zovu na čitanje. Barem je meni tako bilo…

Najprije sam prolistala roman, promotrila kartu i ilustracije i rekoh si, ma idem makar preletjeti uvod. Ostatak dana mi je u magli jer sam odjednom pročitala pola.

Nije mogla znati koliko dugo su njezini neprijatelji pleli svoju mrežu, nije mogla znati koliko su tajnih sastanaka održali, a na kojima su vijećali o njoj i njezinoj grofoviji. Nije mogla znati ni kakve ni kamo je neprijatelj već uspio sve uhode i zlotvore ubaciti u njezinu zemlju… (str. 91./92.)

Ljetni dvori počinju kratkom legendom koja vas smjesta zavede i uvuče u priču. Stara je to narodna priča o hrabrom vojniku koji je svojim herojstvom stekao pravo ženidbe lijepe plemenitašice. Grofovija kojoj su bili na čelu cvala je, sve do njihove prerane smrti, kada je opustošena i osiromašena. Tada saznajemo da to uopće nije legenda. Njih su dvoje bili roditelji mlade grofice Annabelle koja danas vlada Ljetnim dvorima.

Slučajno ili ne, u Ljetnim se dvorima zatiče silni vojskovođa Essya od kuće Kai i tu počinje munjeviti zaplet.

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Što nas sve čeka?

Oduvijek volim atmosferu srednjeg vijeka, a ovdje je ona jako dobro dočarana. Dvorci, mačevi, načini ratovanja… U nekim sam osvrtima pročitala da je ovo povijesni fantasy. Ako jest, onda tog fantasyja ima jako, jako malo, tek u neobičnoj, ali predivnoj legendi o dvama mačevima koja će, držim fige, biti važna i detaljnije ispričana u sljedećim nastavcima.

Što se tiče dojma, sve mi se svidjelo! Uvijek se nešto događa, netko nešto muti, otkrivaju se sitnice koje bi kasnije mogle biti važne. Netko umire, netko je ranjen…

Annabelle od obične grofice koja uglavnom ništa ne radi postaje ratnica, i premda ima nemoguće puno sreće dok se baca na čelo bitke, nekako navijamo za nju i za to da spasi svoju grofoviju od pada u neprijateljske ruke.

-…Sada više niste samo grofica. Vi ste čuvar, branitelj i vođa. Vojskovođa i vojnik. Pod Vašim barjakom ljudi će se okupljati, ubijati i ginuti. Težak je to teret koji samo najveći mogu nositi… – (str. 191.)

A kad već govorimo o neprijateljskim rukama, do samog kraja nismo sigurni tko je tu neprijatelj. To mi je najjača karika cijele priče jer stvarno ne znamo, niti ne slutimo, kako će se priča razviti. Možda malo navijam da Essya ne bude neprijatelj, ali sve je moguće… To bi bio ogroman preokret koji bi me oduševio i rastužio u isto vrijeme.

U samoj pozadini, negdje na rubu našeg vidnog polja, odvija se i lijepa ljubavna priča za koju se nadam da će dobiti više prostora u sljedećim nastavcima.

Svakako, veselim se sljedećem nastavku!

J. Džomba: Kronike Carstva – Ljetni dvori

Ostali naslovi ovog autora:

J. Džomba zamislio je Kronike Carstva kao epopeju čiji su prvi dio Ljetni dvori.

Gdje kupiti roman Ljetni dvori:

web stranica Kronike Carstva

Kate Quinn: Dijamantno oko

Nakladnik: Znanje, 2023.

Naslovnica romana Dijamantno oko: ©Znanje

Prevela Mirjana Valent

Kate Quinn: Dijamantno oko

„To me je naučilo da ne smijem promašiti“, rekla sam iskreno.
„Metu?“
„Bilo što.“
I to je moja tajna, ako ste znatiželjni. Jeste, zar ne? …kako djevojka poput mene … postane snajperistica i ubije stotine ljudi? Koja je njezina tajna?
(str. 33.)

Dijamantno oko – Amerika

Godina je 1942. Zagonetni snajperist, još zagonetnijih namjera, promatra Ljudmilu Pavličenko, rusku snajperisticu i nacionalnu heroinu koja se proslavila ubivši više od tristo nacista.

Ljudmila Pavličenko, stara dvadeset šest godina; studentica četvrte godine povijesti… Viša znanstvena novakinja u javnoj knjižnici… – prije rata. Poslije rata: trinaest mjeseci kontinuiranih borbi protiv Hitlerovih snaga na ruskoj bojišnici.
Nadimak: Gospođa Smrt.
(str. 6.)

Slavna Pavličenko stiže u Ameriku, u goste prvoj dami Eleanor Roosevelt. Pokušat će od njenog supruga predsjednika izmoliti podršku Rusiji za obranu od okrutnog agresora.

Prva dama Amerike i Gospođa Smrt sprijateljuju se na sveopće iznenađenje. A mi čitatelji pratimo priču koja je Ljudmilu dovela ne samo do susreta s predsjednikom Rooseveltom, nego i do krvavih borbi na Istočnom frontu.

Dijamantno oko – pet godina ranije

Ljudmila Mila Pavličenko tek je dvadeset i jednogodišnjakinja, a već odgaja petogodišnjeg sina, jedino dobro proizašlo iz braka s mrskim joj Aleksejem. Studira, radi i kreće na streljaštvo samo kako bi sinu pokazala da mu ne treba otac da bi ga naučio kako biti muškarac.

Toga dana čula sam je prvi put: pjesmu koju je puška mogla pjevati u mojim rukama, s kundakom oslonjenim na rame, prstom svinutim kroz okidač. (str. 32.)

Mila otkriva da joj pucanje i više nego leži, a kad u Rusiju dolazi rat, među prvima se prijavljuje za odlazak na bojište. Tamo je njezin talent ne samo prepoznat, već i dobrodošao, pa nakon napornog treninga postaje jedna od prvih snajperistica ikad.

Za snajperista, uspješan bi dan mogao biti onaj s deset pogođenih meta ili onaj bez ijednog ubijenog… Ali neuspješan dan za snajperista je onaj kada promaši i sam pogine. I stoga ono vječno pitanje – Kako je to biti snajperist? – nema odgovora. (str. 92.)

Biti žena u muškoj vojsci nije lako, ali Ljudmila ima partnera Kostju, šutljivog snajperista koji joj u svakom trenutku čuva leđa.

Boreći se u krvavom ratu koji ne bira žrtve, Gospođa Smrt upoznat će smrt iz prve ruke. No nacisti nisu jedino s čime se bori. Uz glad, rane, okrutnost neprijateljske vojske i Alekseja koji se pojavljuje poput neugodna osipa – tu je zgođušni general Ljonja koji prijeti ukrasti joj ono što najbolje čuva – srce.

Kate Quinn: Dijamantno oko

Prva u 2024.!

Dijamantno oko novi je roman neprikosnovene kraljice povijesnih romana Kate Quinn. Moram priznati, jedva sam dočekala prijevod! I baš sam taj roman odabrala za prvo čitanje u 2024. godini jer čvrsto vjerujem u sljedeće – kakav roman prvi pročitaš u novoj godini, takva će ti biti cijela godina! Nisam se prevarila, mada, Dijamantno oko zasad mi je najslabiji roman koji je ova autorica napisala na temu povijesti 20. stoljeća.

Dopustite mi objašnjenje. Aliceina mreža zauvijek će mi ostati njen najbolji roman i ne vjerujem da će Quinn ikad išta napisati što će se meni toliko svidjeti. Taj roman preporučujem svima i svugdje i još uvijek pamtim one osjećaje koji su se komešali u meni dok sam čitala.

Zagonetka ruže druga mi je po redu. Oduševila me, dala bih joj čistu peticu, ali nije dostigla Alice i njezinu špijunsku mrežu. E sad, Lovkinja i Dijamantno oko na istoj su mi razini. Tako da, ako ste se zaljubili u Lovkinju, kao što se zaljubila moja kolegica koja je za nju pisala recenziju, svidjet će vam se i priča o Mili Pavličenko. Meni jednostavno nije izazvala onaj koloplet osjećaja koji sam očekivala. Nekako, nisam se uspjela povezati s Milom.

Premda se autorica stvarno trudila opisati strahote rata te udahnuti Ljudmili tračak duše, cijelo mi je vrijeme bila pomalo plošna. Možda je to zato što mi je sada teško promatrati Rusiju kao žrtvu, možda zato što Mila mjestimice djeluje toliko naivna da postaje blesava sa svim tim pričama o hrabrosti i žrtvovanju za domovinu. Ipak, dopuštam mogućnost da je Kate Quinn i htjela da Mila zvuči kao propagandni poster.

Prvi snajper Rusije

Ako ste nakon svega navedenog zaključili da mi se roman nije svidio, varate se. Ne može se meni ne svidjeti nešto što Quinnica napiše! Ovo su samo slabosti koje su utjecale na sveukupan dojam.

Krećem sad s onim u čemu sam uživala. Kraj, epilog, bilješka autorice i povijesne fotografije – čisto savršenstvo! Ako ste poput mene i nikad prije niste čuli za ovu junakinju Drugog svjetskog rata, uživat ćete otkrivajući njezinu životnu priču. Zanimljive su kontroverze koje je prate, počevši od rođenja djeteta u ranoj dobi do drugog braka i neobičnog ponašanja na putovanju po Americi.

„Ovako stvari stoje, Ljudmila Mihajlovna,“ naposljetku je rekao snimatelj tonom kao da ga sve to zabavlja, „nije me briga što ste osjećali kad ste povukli okidač. Ljudima upravo sada trebaju junaci, a vi ste odabrani za tu ulogu, pa kažite nekoliko lijepih stvari o tome kako vas je nadahnulo junaštvo vaših drugova po oružju i vodstvo Partije… I smiješite se.“ (str. 219.-220.)

Ono što Mila ima, a druge Quinničine žene možda nisu imale u tolikoj mjeri, jest iskričav humor koji njenom liku ipak daje određenu dozu simpatičnosti.

Moji memoari, službena verzija: Prije napada čeličiš se mislima o domovini i drugu Staljinu.
Moji memoari, neslužbena verzija: Prije napada obično osjećaš mučninu
. (str. 72.)

Sa zanimanjem istražujemo razlike između Mile, ljupke snajperistice koju SSSR koristi u propagandne svrhe i Gospođe Smrti, preciznog oka koje je došlo glave više od službeno zapisanih 309 neprijatelja.

Izvrstan mi je bio i lik tajanstvenog snajperista čija podpriča odlično obogaćuje Ljudmilinu, koliko-toliko baziranu na povijesti i na stvarnoj ženi. Naime, snajperist je sasvim sigurno izmišljen lik. Osim ako nije.

Ako ste ljubitelj Kate Quinn, Dijamantno oko će vas ili oduševiti ili ćete mu oprostiti mali pad u kvaliteti. Zažmirit ćete na jedno oko i s nestrpljenjem očekivati nove hitove ove majstorice povijesnih romana.

Kate Quinn: Dijamantno oko

Ostali naslovi ove autorice:

Kate Quinn je, prema New York Timesu i USA Today, najprodavanija autorica povijesnih romana.

Njezini romani koji se bave poviješću 20. stoljeća su, redom:

  • Aliceina mreža
  • Lovkinja
  • Zagonetka ruže
  • Dijamantno oko.

Navedeni romani nisu povezani sadržajem pa ih možete čitati proizvoljnim redoslijedom.

Gdje kupiti roman Dijamantno oko:

Znanje

Kiran Millwood Hargrave: Milosti

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2023.

Naslovnica romana Milosti: ©Mozaik knjiga

Prevela Sanja Ščibajlo

Mi njima nismo ništa. Mi smo isto što i muškarci moru, ulovljeni u njegove struje. (str. 279.)

Kiran Millwood Hargrave: Milosti

Milosti

Badnjak je, 1617. godina, Norveška. Muškarci odlaze na more u ribolov, no u tren oka diže se oluja. Četrdesetak muškaraca gine na moru. More ih vraća u luku danima poslije.

Oluja dođe u tren oka. Tako će o njoj govoriti u mjesecima i godinama poslije, kad prestane biti tek žarenje iza njihovih očiju i živa rana udno njihova grla. Kada se napokon utka u pripovijesti. (str. 15.)

Na otoku Vardø ostaju samo žene.

Maren tog Badnjaka gubi oca, brata i zaručnika. Sve žene izgube nekoga; više nema očeva, muževa niti sinova.

Žene uče funkcionirati same. Žene uče preživjeti same.

No i dalje su ovdje… I dalje su žive. Imaju sustav… Sve one posjeduju svaka svoju vještinu, sve imaju svoju ulogu, isprepletene su, i poput prečki sklepanih ljestava počivaju jedna na drugoj. (str. 57.)

Vlast šalje svećenika da ojača kršćanstvo i ljubav prema Bogu, no žene imaju pametnijeg posla od molitve i svakodnevnih odlazaka na misu. Dani su kratki i hladni, posla je i previše.

Pastor Kurtsson promatra s uskih stuba kirke, propovijeda sve strastvenije o vrlinama poštovanja crkve i njenih slugu. No dok njegova revnost raste, Maren osjeća promjenu, preokret među ženama. Nešto mračnije buja, i ona to pronalazi i u sebi. (str. 56.)

Na zabitom otočiću još uvijek, uz dominantno kršćanstvo, postoje ostaci starih vjerovanja. Još uvijek se ljudi pouzdaju u rune i tkalce vjetra, a jedna je žena otišla posebno daleko – obukla je hlače.

Crkva šalje svog povjerenika da uvede red.

Na otok pun žena stiže lovac na vještice.

Bez milosti

Absalom Cornet nastanjuje se na Vardøu sa svojom mladom suprugom Ursom.

Absalom Cornet. Ne zvuči baš kao molitva, već više kao pogrebna zvonjava.
(str. 74.)

Ursa ne zna kako biti dobra žena i domaćica, a kad stiže na Vardø, upoznaje žene koje se to više niti ne trude biti. Upoznaje neovisne žene i kako njezino prijateljstvo s Maren postaje sve jače, tako i ona postaje sve sličnija tim snažnim, od hladnoće i mora isklesanim ženama.

Ne treba ni govoriti da se njenom suprugu to ne sviđa. Jer kraljev povjerenik, od Boga poslan obavljati sveti posao iskorjenjivanja krivovjeraca, uza se treba poniznu i poslušnu ženu.

Svjetlo svijeće najslabije obasjava kutove. Ovdje smo kako bismo se pobrinuli za to da svjetlo sjaji jače, da potražimo tamu i spalimo je. Zatremo je vatrom Božje ljubavi. (str. 249.)

Kada žene Vardøa pokažu prkos i nesmiljenu snagu, Božji povjerenik Absalom Conet naći će način da ih slomi.

Kiran Millwood Hargrave: Milosti

Istinita priča o hrabrim ženama

Roman Milosti inspiriran je stvarnim događajima iz 17. stoljeća, kada je na malom otoku u Noveškoj devedeset i jedna osoba spaljena na lomači. Je li se to dogodilo baš ovako kako je spisateljica Kiran Millwood Hargrave zamislila, nikada nećemo saznati, no lako je moguće da se muškarcima na vlasti nisu svidjele neovisne, slobodne, samodostatne žene koje nisu trebale ničiju zaštitu niti ičije milosti, ni božje ni muške.

Milosti oduzimaju dah

Roman Milosti toliko mi se svidio da sam ga uvrstila na listu najboljih romana pročitanih u 2023. godini! Sve u njemu bilo mi je predivno! Poetski način na koji autorica piše, ljepota riječi i rečenica koje se isprepliću i pripovijedaju o izoliranosti, klaustrofobiji male zajednice, o zloći, ali i o nježnosti i ljubavi…

Prije no što uđe u čamac, Maren učini ono što je bila izbjegavala sada već mjesecima, i pogleda ravno u more što zapljuskuje bokove … čamca bezbrižnim kratkim dodirima. Valovima, ispravi se Maren. More nema prste, ni ruke, ni usta koja se mogu otvoriti i gutati. More nju ne promatra: ništa ne misli o njoj. (str. 51.)

Fabula je zamišljena gotovo savršeno. Oluja koja se gotovo iz vedra neba sručila i potamanila sve što je bilo muško, sve što je bilo snažno i pružalo zaštitu. Žene ostaju same, isprva misleći kako za njih nema života. A onda se pojavljuje Kirsten, moja osobna heroina u muškim hlačama, jer „kako će mesariti u suknji?“ Malo pomalo, žene uviđaju ne samo da mogu, već da znaju.

Pritisnute neumitnom tugom i boli, jer sve su nekoga izgubile; okružene mrakom i hladnoćom jer je ljeto na Vardøu prekratko, žene grade nestabilne ljestve napretka, zajedništva i prijateljstva.

Ali nisu sve prijateljice. Uvijek ima onih koje su bolje, pametnije, bogatije. Onih koje se bolje snalaze.

Pa kad Absalom Cornet dođe obavljati svoju presvetu dužnost brisanja praznovjerja i utjerivanja pravovjerja, krhke veze među ženama počinju pucati.

Mislila je da je vidjela najgore što može vidjeti u toj luci, da se ništa ne može usporediti s opakošću one oluje. Ali sada zna kako je bila glupa kada je vjerovala da zlo postoji samo ondje, na pučini. Bilo je ovdje, među njima, hodalo na dvije noge, izričući osudu ljudskim jezikom. (str. 314.)

Emocije koje ostaju dugo nakon čitanja

Počevši od prelijepe naslovnice koja i sama priča priču, roman Milosti u čitateljima budi mnoštvo emocija koje u njemu ostaju i dugo nakon čitanja. Neću reći da je radnja apsolutno bez mane, jedna stvarčica ima koja mi je bila „tu mač“ i potpuno neuklopljena u ostatak radnje, ali sve ostalo… Ljudi moji! Kako su te žene opisane. Kolika je težina, bol i patnja u svakom postupku. Kolika hrabrost i inat…

Cijeli svoj život mrzim licemjerje i mrzim što nas odrasli život počesto tjera da se baš tako ponašamo. Milosti su pune licemjerja i ne želim vam otkrivati previše radnje pa neću navoditi sve što me razbjesnilo, ali ima situacija o kojima ne možete prestati razmišljati.

… ne može promijeniti činjenicu da je sada manje važno to u što vjeruješ od onoga što se pretvaraš da vjeruješ. (str. 200.)

Ako je lov na vještice tema o kojoj volite čitati, ako uživate u snažnim emocijama koje izazivaju nepravda, predrasude i strah od nepoznatog, uzmite Milosti. Vjerujem da nećete požaliti. One su snažno, iskreno, teško, istinski surovo štivo koje se uvlači u čitatelja i ne pušta ga na miru, čak i kad je zadnja korica odavno zatvorena.

Kiran Millwood Hargrave: Milosti

Ostali naslovi ove autorice:

Kiran Millwood Hargrave (1990.) nagrađivana je britanska pjesnikinja, dramatičarka i autorica romana. Milosti je njezin prvi roman za odrasle.

Gdje kupiti roman Milosti:

Mozaik knjiga

Vještice, vještičarenje, Inkvizicija i sve povezano s njom nisu rijetke teme u književnosti.
Na našem blogu možete pročitati recenzije romana Rogus Ivane Šojat, Vještičji sat Chrisa Bohjaliana te Familijari Stacy Halls.

Dana Schwartz: Anatomija – priča o ljubavi

Nakladnik: Mozaik knjiga

Naslovnica knjige Anatomija: ©Mozaik

Prevoditelj: Denis Brkić

Dana Schwartz Anatomija

Gotički roman Anatomija doživjela sam kao svojevrsno iznenađenje. U podnaslovu piše Priča o ljubavi. Očekivala sam ljubavnu romansu dvoje pripadnika različitih staleža početkom devetnaestog stoljeća, kakve su već bile uobičajene u to doba. Međutim, dobila sam puno više od toga. Anatomija jest priča o ljubavi, ali ne samo ljubavi žene prema muškarcu, već priča o ljubavi prema znanosti, medicini, istraživanjima, otkrivanju neotkrivenog i otporima na koje ta ljubav nailazi. A priča ide ovako…

Ti ćeš biti posljednje lice koje ću vidjeti kad zatvorim oči i prvo koje ću zamisliti kad se probudim. str. 278.

Hazel

Hazel Sinnett iz bogate je plemenitaške obitelji koja predstavlja kremu edinburgške visoke klase 1817. godine. Otac joj je na službi u Sv. Heleni kao Kapetan ratne mornarice koji nadgleda Napoleonovo zatočeništvo, a majka, lady Sinnett, zabavljena je brigom oko mlađeg sina Percyja. Hazel je u ogromnom dvorcu gotovo potpuno sama i neometana, a to joj savršeno odgovara. Može na miru secirati i proučavati organe raznih životinja, jer njezin je san postati kirurginja.

Jack Currer

Jack je neobičan mladić koji zarađuje kruh kradući tijela umrlih na edinburškom groblju. Kako gradom vlada rimska groznica, Jackovih mušterija ima dovoljno. Sva ta tijela Jack prodaje kirurzima, mahom muškarcima, jer trupla su potrebna za medicinske eksperimente i praksu mladim kirurzima koje uči poznati dr. Beecham III.

Mogao bi se izvući iz svake nevolje, znate Jacka. Vješt je poput lisca, a dvostruko pametniji. str. 242.

Hazel nudi Jacku posao

Nakon što joj ne uspije zamisao da upadne u Kraljevsko anatomsko društvo kod dr. Beechama,  Hazel, vođena strašću, ne odustaje od ideje učenja na leševima. A za nabavku leševa treba joj Jack. I posao je sklopljen.
Hazelini medicinski zahvati s neodobravanjem prati njezina majka te zaručnik Bernard. Hazel se dogovara s priznatim dr. Beechamom da će se pokušati samostalno pripremiti za liječnički ispit jer žene ne primaju u Akademiju, a Hazel ne želi odustati.
Ali biti žena, kirurginja, još uz to plemenitaške krvi, previše je za visoko edinburgško društvo.

Moje srce koje kuca još je uvijek tvoje, pisalo je u pismu, i ja ću te čekati. str. 282.

Glavni protagonisti

Anatomija je zanimljiv miks ljubavnog romana i viktorijanskog gotičkog romana s primjesama horora. Autorica je pomiješala naizgled nespojive stvari. Ljubavnu romansu dvoje potpuno različitih ljudi koji ni statusno, ni obrazovno, ni porijeklom, nemaju ništa zajedničko stavila je na pozornicu mračnog, bolesnog, viktorijanskog Edinburgha. Hazel i Jack jako su neobični likovi. Hazel je jaka žena u svijetu kada se od žena tražilo samo da budu oku ugodne, poslušne i da se dobro udaju. Jack je s druge strane, dijete ulice, borac koji ne preza raditi strašne poslove kako bi preživio. Ni jedno od njih ne misli da radi nešto posebno. Kao što je za Hazel proučavanje organa prijeka potreba i nešto sasvim normalno u njezinoj težnji da postane kirurginja, tako je za Jacka krađa tijela neizostavna ako želi preživjeti.

Upornost koju prepoznajemo kod Hazel u nastojanju da se bavi medicinom iako je “pogrešnog” spola, čini je pravom heroinom. Uz istaknutu znanstvenu crtu, Hazel posjeduje i karitativnu, milosrdnu crtu  koju vidimo kada bez naknade liječi siromahe u svom dvorskom podrumu, vjerujući da može pomoći.

Dojam o djelu Anatomija

Romansa koja se razvija među dvoje mladih u Anatomiji, događa se bez njihove namjere ili svjesnosti jer su usredotočeni svatko na svoje ciljeve. I to one koji nemaju veze s ljubavi. Hazel ni ne pomišlja na ljubavnu vezu već je pomirena s udajom za bogatog rođaka. S druge strane, Jacku ljubavna veza ne pada na pamet. U gradu u kojem veliki broj ljudi ne uspijeva živima dočekati jutro, jedina želja je preživjeti.

U cijeloj priči postoji više likova nesklonih Hazel ili Jacku. Naravno, postoji i glavni negativac, a da bi njega otkrili, potrebno je pročitati ovu zanimljivu knjigu.

Roman je istovremeno zastrašujući i topao, uistinu vrijedan čitanja. Karakteri su jako dobro profilirani, a uz likove, veliki pečat romanu daju opskurni opisi edinburških groblja koji izazivaju jezu, kao i vrlo detaljno opisani prizori seciranja trupala u Kraljevskom anatomskom društvu.

Dana Schwartz Anatomija

O autorici

Dana Schwartz televizijska je spisateljica i kreatorica povijesnog podcasta Plemenita krv, jednog od najslušanijih povijesnih podcasta današnjice. Kao novinarka i kritičarka, Schwartz je pisala za Entertainment Weekly, Marie Claire, Glamour, GQ, Cosmopolitan, Vanity Fair i druge časopise. Živi u Los Angelesu sa svojim zaručnikom i njihovim mačkama, a romanom Anatomija postigla je golemi uspjeh.

Gdje kupiti roman Anatomija:

Mozaik

Sharon Cameron: Svjetlo u skrovištima

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica knjige Svjetlo u skrovištima: ©Znanje

Prevoditelj: Mate Maras

Sharon Cameron Svjetlo u skrovištima

Svjetlo u skrovištima istinita je priča o Stefaniji Podgórski, poljskoj tinejdžerici koja je odabrala hrabrost i humanost skrivajući trinaest Židova na svom tavanu, tijekom Drugog svjetskog rata, u gradu Przemyslu u Poljskoj.

I te noći, prvi put, razumjela sam s čime sam se suočavala. Prije je lako bilo zamisliti da su sve te užasne stvari bile neka vrsta pogreške. str. 51.

Stefanija

Šesnaestogodišnja Stefania radi za židovsku obitelj Diamant u njihovoj trgovini mješovitom robom u Przemyslu u Poljskoj. Ratna je godina 1943. Lijepo prihvaćena u židovskoj obitelji, Stefanija gaji tople osjećaje prema Izziju, sinu gospođe Diamant. Osjećaji dvoje mladih obostrani su i oni su na pragu zaruka koje ipak taje jer je Stefanija katolkinja, a Izzy Židov. No sve se mijenja onaj dan kada nacisti umarširaju u grad. Židovi su suočeni s brojnim zabranama, a uskoro bivaju prisiljeni otići u geto.

Okupacija

Stefanijin djevojački svijet vrlo se brzo počinje raspadati. Roditelji se odvajaju od Stefanije i mlađe kćeri i za neko vrijeme im se gubi trag. Od rodbine Stefaniji ostaje jedino šestogodišnja sestra Helena za koju se mora brinuti. Svaki trenutak slobodnog vremena Stefanija prilazi ograđenom prostoru u kojem su smješteni Židovi kako bi naizgled trgovala, odnosno mijenjala različite usluge i robe, a zapravo donosila hranu i pomoć za zatočene Židove. Ali Stefanijino zadržavanje blizu geta nije prošlo nezapaženo od strane njemačke policije. Upozorena je da joj tu nije mjesto, ali Stefanija ne odustaje.

Uskoro njemačke vlasti donose strašnu odluku. Deportiraju tisuće Židova u koncentracijski logor. Među odabranima je i obitelj Diamant. Stefanija zna da je to za njih smrtna presuda.

Mi smo još bili živi. Ali morali smo živjeti u paklu. str. 90.

Max

Jedini koji je izbjegao smrt stariji je sin Diamantovih, Max, koji je jedne noći pokucao na Stefanijina vrata iskočivši iz vlaka. Stefanija riskira sve odlučivši skrivati Maxa, a njemu se malo po malo pridružuju ostali odbjegli Židovi, ukupno njih trinaest. Stefanija zatraži od Nijemaca stariju kuću na korištenje. Kad ju dobije, u njoj, na tavanu, skriva 13 Židova. Ali i Nijemci imaju plan za kuću u kojoj živi Stefanija…

S dva nacista dolje, u prizemlju kuće, trinaest skrivenih Židova iznad i mlađom sestrom uza se, Stefania mora donijeti još jedan mučan izbor.

Dojam o djelu

Roman je potresan, a kad znate da se ne radi o fikciji već o istinitom događaju, zapanji vas hrabrost i neustrašivost mlade Stefanije koja je riskirala svoj i život svoje sestre Helene kako bi spasila grupu Židova. Uvjeti u kojima su se upoznali i preživljavali zbližili su Maxa i Stefaniju koji su se  poslije završetka rata i oženili.

Najviše su me se se dojmile izvorne fotografije koje su prilog romanu, a koje je autorici ustupila sama Stefanija Podgórska. Svi članovi obitelji Podgórski preživjeli su rat, uključujući Stefanijinu majku i brata u radnom logoru u Salzburgu. Međutim, oni nisu odobravali Stefanijinu udaju za Židova i odrekli su se obiju sestara zbog toga što su spašavale Židove za vrijeme okupacije. Stefanija i Max odgojili su Helenu do studentske dobi. Godine 1979. Stefanija i Helena Podgórska proglašene su Pravednicama među narodima u Yad Vashemu, Svjetskom centru očuvanja sjećanja na žrtve holokausta.

Sharon Cameron Svjetlo u skrovištima

O autoru

Sharon Cameron (1970.) američka je spisateljica za djecu i mlade, autorica bestselera New York Timesa. Njezin prvijenac, The Dark Unwinding osvojio je i čitatelje i kritiku, ali i nekoliko uglednih literarnih nagrada. Priča o hrabroj Poljakinji Stefaniji Podgorskoj i njezinoj šestogodišnjoj sestri Heleni toliko se dojmila Cameron da ju je odlučila ispričati u romanu Svjetlo u skrovištima, koji je postigao svjetski uspjeh i dosad je preveden na 20 jezika.

Gdje kupiti:

Znanje

Eva García Sáenz de Urturi: Gospodari vremena

Nakladnik: Fraktura, 2022.

Naslovnica romana Gospodari vremena: ©Fraktura

Prevela: Silvana Roglić

Eva García Sáenz de Urturi: Gospodari vremena

Gospodari vremena

Najnoviji slučaj inspektora Unaija Lopeza de Ayale zvanog Kraken zatječe u nikad ljepšoj situaciji – njegova mala obitelj gotovo blista od sreće.

No brutalna ubojstva koja potresaju Vitoriju sve će to promijeniti i utjecati na Krakenov život više nego što bi itko mogao očekivati.

Već sam neko vrijeme bio izgubljen, ne samo zato što sam pred sobom imao slučaj koji me najviše zbunjivao u cijeloj mojoj karijeri stručnjaka za profile. Izgubljen sam bio i zato što sam polako zaboravljao onaj nagon koji me svako jutro tjerao da iskočim iz kreveta i zaputim se u ured. Izgubljen zato što se moj život primicao raskrižju… (str. 289./290.)

Sve počinje potpuno benigno – povijesnim romanom Gospodari vremena koji opisuje srednjovjekovnu Victoriju i koji postaje ogroman hit! Nema tko ga ne čita – ne samo zbog fascinantne radnje nego i misterije koja ga obavija. Naime, nitko ne zna tko je mu je zapravo autor!

A čini se da je radnju bestselera dobro zapamtio i ubojica koji za svoje metode odabire baš one opisane u romanu. Trovanje kantaridinom – srednjovjekovnom Viagrom. Zazidavanje kao u drevnom zavjetu tame.

Poznavao sam obiteljsku tradiciju zazidavanja. Kad bi imali previše kćeri, grofovi Maestu dali bi ih žive zazidati u neku obližnju župnu crkvu. Izolirane iza pregradnog zida, život bi posvetile molitvi. Neke su to željele. Druge baš i ne.
(str. 36.)

Bačvanje – zatvaranje žrtve u bačvu s mačkom, psom, pijetlom i zmijom te bacanje u rijeku.

Inspektor Unai shvaća da ključ za razrješenje stravičnog slučaja leži baš u romanu Gospodari vremena. Iznova zaranja u 1192. godinu i prati put grofa Diaga Vele, koji se, nakon što je proglašen mrtvim, s tajne misije koju je obavljao za kralja vraća kući – točno na dan vjenčanja svoje zaručnice Onnece i svog brata Nagorna.

Završni dio trilogije

Gospodari vremena posljednji su dio trilogije o baskijskom gradiću Vitoriji, kojom nas je Eva García Sáenz de Urturi potpuno osvojila!

Bila je to jedna od onih knjiga koje te obuzmu, nevidljiva ruka koja te od prvog ulomka ščepa za šiju i snažnim magnetizmom uvuče u svoj divlji srednjovjekovni svijet, a ti ne možeš baš ništa učiniti da se othrvaš.
To nije bila knjiga, bila je to papirnata klopka, sačekuša od riječi… i nisi joj mogao umaći.
(str. 5.)

Premda mi je ovaj nastavak najslabiji, neka vas to ne odvrati od čitanja, Trilogija bijeloga grada i dalje je nešto najbolje što sam pročitala posljednjih godina!

Eva García Sáenz de Urturi: Gospodari vremena

Početak romana je odličan, priča o grofu Veli gotovo je bolja od one o Krakenu. Ipak, kako stranice odmiču, postaje malo zamorno pratiti dvije radnje, svaku sa svojim posebnostima, svojim načinom iznošenja događaja, svojim likovima.

Sama autorica kaže kako je u ovom romanu spojila dva svoja rada, Trilogiju bijeloga grada i Sagu o dugovječnima. Po mom mišljenju, ta petljanja nisu bila potrebna, no pratila sam mnoge recenzije Gospodara vremena i pričala sam s brojnim pratiteljima bloga i čini se da sam među rijetkima (možda i jedina?) koji misle da je završnica mrvicu slabija od prethodna dva dijela.

Osim toga, nisam fan kraja jer inspektor Kraken kojeg sam stvorila u svojoj glavi nikad ne bi pošao tim smjerom, kao ni, čini mi se, onaj Kraken kojeg smo čitali u prva dva dijela – no ljudi se, pa tako i književni likovi valjda, mijenjaju.

Osim tih sitničica, sve drugo je fenomenalno, kao i dosad. Autorica ostaje vjerna ljepoti Vitorije koju dočarava divnim lirskim opisima. Inspektor Unai i dalje je presimpatičan, zamjenica načelnika Alba (meni) i dalje nesimpatična, priča vuče na čitanje… Sve ono zbog čega sam se zaljubila u ovu trilogiju i dalje je tu, samo ublaženo i drugačije.

Neraskidivi dijelovi cjeline

Možda sam u prethodnom odlomku bila malo gruba i lako se može dobiti dojam da mi se Gospodari vremena nisu svidjeli. To uopće nije točno  – roman je izvrstan i svaka od 430 stranica čita se brzo, lako, s maničnom željom za još.

Nije izgledalo samo kao ubojstvo. Ako ondje nije bilo predumišljaja, neka mi Bog objasni što je predumišljaj. Ali Bog je tih jesenjih dana bio zabavljen puhanjem i raspršivanjem suhoga lišća stazama bezumlja. (str. 156.)

No, meni je svaki dio ove trilogije međusobno neodvojiv i moram ih međusobno uspoređivati. Uvijek će jedan na drugoga utjecati bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu.

Tko zna što bi bilo da sam završnicu pročitala prvu? Možda bi mi ona bila najdraža? No, znam da sam je pročitala treću, kako i treba, i premda izvrsna, nije mi uspjela probuditi onaj poseban osjećaj da čitam nešto DOISTA posebno koji sam imala dok sam čitala prethodna dva dijela, pogotovo prvi. Iako je priča napeta i poglavlja se izmjenjuju luđačkom brzinom, iako se zločini kreću od prošlosti do sadašnjosti, iako imamo fantastično jezive likove koji mogu i ne moraju biti ubojice, nešto mi je nedostajalo. Neki mali klik koji bi ovu jaku četvorku pretvorio u blještavu peticu.

Eva García Sáenz de Urturi: Gospodari vremena

Ostali naslovi ove autorice:

O samoj spisateljici naći ćete više na linku recenzije romana Šutnja bijeloga grada (u prvom odlomku), a sada samo navodim naslove ove trilogije:

Sami slučajevi nisu povezani, ali puno je međusobnih referenci i savjetujem čitanje po redu. Priča će biti razumljivija, aluzije jasnije, a likovi dublji i bogatiji. Čitanjem po redu razumjet ćete uzročno-posljedične veze te odnose među likovima, zbog čega će sama fabula biti napetija, zanimljivija i bolja.

Gdje kupiti roman Gospodari vremena:

Fraktura

Sue Monk Kidd: Knjiga žudnji

Nakladnik: Vorto Palabra, 2022.

Naslovnica romana knjiga žudnji: ©Vorto Palabra

Prevela: Senka Galenić

Sue Monk Kidd: Knjiga žudnji

Ja sam Ana. Bila sam žena Isusa ben Josipa iz Nazareta. Zvala sam ga Ljubljenim, a on je mene, uz smijeh, zvao Malim Gromom. … Otkad znam za sebe, u meni žive žudnje koje se bude noću, jaučući i pjevajući. (str. 13.)

Knjiga žudnji

Anu upoznajemo kao četrnaestogodišnju djevojčicu koja je uvijek bila drugačija od ostalih. Nikad je nisu zanimale stvari kojima su se bavile ostale djevojčice, a osim toga, znala je i čitati i pisati, što je oko 16. godine poslije Krista bilo veoma neuobičajeno.

Do tog sam trenutka samu sebe smatrala čudakinjom – neprirodnom i neprilagođenom. Izrodom. Prokletstvom. Odmalena sam znala čitati i pisati, imala sam neobičnu sposobnost da riječi uobličavam u priče, da tumačim jezike i tekstove, da uočavam skrivena značenja, da lako i bez problema razmišljam o međusobno suprotstavljenim idejama. (str. 16.)

Anin je otac glavni pisar i savjetnik tetrarha Heroda Antipe. Dopušta joj učenje i donosi papirus za pisanje, no Ana ne odrasta u domu punom ljubavi, već u domu u kojem je sve podređeno novcu i dojmu. Otac je vrlo brzo zaručuje za bogatog, no odbojnog starca želeći se domoći naslova zemljoposjednika. Ana je užasnuta ne samo mogućnošću da starcu postane žena, već i time što su joj, uime priprema za svadbu, oduzete sve knjige, papirusi i mastilo.

„Muževi znaju biti odurna bića“, opet sam začula majčin glas. „No bez njih se ne može. Bez njihove zaštite žene su nitko i ništa, izložene zlostavljanju. Udovice čak mogu biti i otjerane od kuće. Mlađe se odaju bludničenju, a starije prosjačenju.“ (str. 124.)

Jedina Anina savjetnica i prijateljica je Jalta, njezina teta, osramoćena udovica koja je iz Egipta prebjegla k bratu koji se prema njoj odnosi malo bolje nego prema psu.

Skrivajući svoje papiruse od roditelja, u špiljama izvan grada Ana upoznaje Isusa.

Nisam unaprijed znala što ću napisati. Riječi su me preplavile. Bujice i potopi. Nisam ih mogla zadržati niti sam ih mogla pustiti. No to što se uzburkalo i strujilo kroz mene nisu bile riječi. Bila je to žudnja. Bila je to ljubav prema njemu. (str. 73.)

Sue Monk Kidd: Knjiga žudnji

Ana i Isus

Nakon što postaje osramoćena zaručnica udovica, nakon što ju otac kao ljubavnicu ponudi Herodu, a ona pobjegne, nakon što je narod na ulici gotovo kamenuje, Isus je uzima za ženu i Ana odlazi živjeti u Nazaret u siromašnu, ali brojnu Isusovu obitelj.

Njezine žudnje utišane su na dugo, dugo vremena, ali ne i zauvijek. Jer u Ani žudnje od rođenja pjevaju i jauču, a teški ih život samo jača. Njen Ljubljeni joj je u svemu potpora jer razumije kako je to biti zanesen nečim. Naime, Isusov odnos s Bogom produbljuje se toliko da vjeruje da je baš on odabran da na zemlju donese Kraljevstvo Božje.

  • Kad ti kažem da će sve biti dobro, ne mislim da život ne nosi nedaće sa sobom. Život će uvijek biti život. Time amo želim reći da ćeš ti biti dobro unatoč svemu. Sve će biti dobro, što god da se dogodi. (str. 291.)

Novo ruho poznate priče

Isusovu priču svi dobro znamo, no uvođenjem Ane, njegove supruge, radnja dobiva sasvim drugu dimenziju. Sama autorica piše da je Isusa željela prikazati isključivo kao čovjeka. Zato mu je dala suprugu – svi su židovski mladići tih godina bili oženjeni. Prikazala ga je kao mladića kojeg od djetinjstva društvo odbacuje zbog upitnog očinstva – nije bilo posve jasno je li mu Josip otac ili nije. Isus i Ana se izvrsno razumiju jer su oboje drugačiji, neprihvaćeni, duhovno bogatiji od ostalih. Ana nije samo njegova supruga, ona mu je partnerica, njemu jednaka. Podrška mu je u težnjama i nastojanjima da ostvari Božje kraljevstvo, a i on je njen oslonac u njezinim čežnjama i željama. Najzanimljiviji su mi dijelovi bili oni poznati iz Biblije, koje Sue Monk Kidd pak boji novim bojama pa Isus od kamenovanja ne spašava Mariju Magdalenu nego nekog drugog. Netko mu drugi mirisnim uljima maže noge i netko mu drugi na putu ka križu briše lice.

Zanimljivo je kako se autorica poigrava poviješću i maštom, vješto ih spaja u jednu priču pa više ne znamo što se stvarno dogodilo, a što je izmišljeno.

Sue Monk Kidd: Knjiga žudnji

No, fokus ove priče nije na Isusu – glavni lik je Ana. Ona oduvijek želi više, želi drugačije. Pratimo njezinu potragu za samom sobom, za njenim glasom i glasom svih ostalih žena koje su tada utišavane, sputavane, protjeravane, osuđivane.

Anu put vodi od Seforisa do Egipta i natrag. Gonjena je željom za pisanjem, učenjem, upisivanjem sebe u vječnost.

Od svih je osjećaja nada najtajanstvenije čuvstvo. Raste poput plavoga lotosa, vijugajući iz naših muljevitih srca. Divna je, dok traje. (str. 282.)

Ana je glas svih onih žena koje žele nešto više od života, od brakova, od samih sebe.

Knjiga žudnji – knjiga ljepote

Knjiga žudnji divno je napisan roman, jezikom toliko liričnim da zvuči kao pjesma. Prekrasnim opisima autorica slika krajolik u kojem Ana živi i stvara.

Ana je jako dobro zamišljen lik, stavljen pred nas gotovo živ, sa svim svojim vrlinama i manama. Ona je tvrdoglava, bezobrazna, svojeglava. Uporna, hrabra, zaljubljena.

Budući da roman pripovijeda o njoj od djetinjstva do starosti, jako ju dobro upoznamo i gotovo da se vežemo za nju.

Iako divna, Knjiga žudnji ipak ima jednu manu – preduga je. Vama možda neće biti, ali meni je bila. Stotinjak stranica manje i bila bi štivo puno lakše i pitkije. Ovako, spisateljica je malo razvezala gdje nije trebala pa je radnja mjestimice razvučena i mrvicu dosadna, ali svakako, vrijedna čitanja.

Ostali naslovi ove autorice:

Sue Monk Kidd američka je spisateljica javnosti dobro poznata po bestseleru Tajnovit život pčela, prema kojem je snimljen i film.

Knjiga žudnji njen je drugi kod nas objavljen roman.

Gdje kupiti roman Knjiga žudnji:

Vorto Palabra, webshop Znanje

Chris Bohjalian: Vještičji sat

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Vještičji sat: ©Znanje

Preveo: Mladen Jurčić

Uvijek je moguće da je đavao prisutan. (str. 3.)

Chris Bohjalian: Vještičji sat

Vještičji sat

Boston, 1662. godina.

Dvadeset četverogodišnja Mary druga je supruga bogatog, naoko simpatičnog postarijeg Thomasa Deerfielda. Thomas je sklon popiti čašicu previše, no i tada jako pazi da njegova prava narav ne iziđe na vidjelo ni pred kim, osim pred njegovom mladom suprugom. A kada je pod sigurnim krovom vlastite kuće, kad služinčad zaspi i kad nema svjedoka, Mary trpi pljuske, udarce i svakojaka poniženja.

Pitala se odnose li se drugi muževi prema svojim ženama onako kako se Thomas odnosi prema njoj. Znala je da to nije istina, ali nije mogla dokučiti ponaša li se on tako samo zbog svoje sklonosti prema neumjerenu piću (…) ili postoji kakav drugi razlog. (…) Vjeruje li doista da mu je žena tupa, a on je svojom nasilnošću „podučava“? (str. 39.)

Maryn otac je bogati uvoznik sklon novitetima pa jednoga dana uvozi vilice – jedaći pribor s tri zupca.

Jedan set poklanja svojoj kćeri i tada sve kreće po zlu. Ne samo da bogobojazni mještani odbijaju koristiti ono što nazivaju đavoljim zupcima, nego i Thomas uskoro ozljeđuje Mary zabivši joj vilicu u nadlanicu.

Mary odlučuje da više neće trpjeti i podnosi zahtjev za razvod braka.

Žena – vještica

Naravno, u 17. stoljeću razvodi nisu česti, a pogotovo ih se ne odobrava ženama, bez obzira na to koliko one bile u pravu.

Na sudu, umjesto da se propitkuju Thomasovi postupci – propitkuju se njezini. Sluškinja svjedoči kako se Mary bavi vještičarenjem, ljubomorne susjede bacaju ljagu na njezin moral, a Thomas je slika i prilika dobrog, milosrdnog supruga. Uskoro mlada žena shvaća u što se upetljala. Mizogine suce više brinu đavolji zupci nego bračno nasilje pa se Mary nađe s mogućom omčom oko glave jer prijeti joj optužba da je – vještica.

Odjednom je sve shvatila… Sve joj je postalo jasno kad je vidjela da se pastor John Norton i njezini roditelji pogledavaju… U očima im je vidjela da bi, ne bude li oprezna, mogla doživjeti mnogo goru sudbinu nego što je život s Thomasom Deerfiledom. (str. 144.)

Chris Bohjalian: Vještičji sat

Vještičji sat, povijesni aktualni roman

Vještičji sat nije jezivi horor roman, mada bi se to iz njegova naslova moglo zaključiti. To je povijesni roman koji za okosnicu radnje uzima vještice i njihov progon, a način na koji se priča raspliće aktualan je i danas.

Žena koja misli svojom glavom nikad nije poželjna, čak ni danas, a kamoli 400 godina ranije. Mary se samo želi riješiti nasilnog supruga, no sloboda joj je onemogućena, a kada se ogole razlozi suda i mahom muških sudaca – jasno je kao dan. Mary će nastaviti trpjeti jer je žena, jer je manje vrijedna.

… ali jedno znam: kao žena, suočit ćeš se s ljudima koji bi bili sretni da te vide kako (…) visiš. (str. 121.)

Spletom banalnih okolnosti koje u glavama glupana postaju dokazi za udruživanje sa Sotonom, Mary biva optužena za vještičarenje. Umjesto braka, sada mora izbjeći vješala.

U svijetu u kojem se svaka ženska želja tumači vražjom opsjednutošću, i sama se Mary dvoumi oko toga s koje strane dolaze njezine želje. Ako želi da ju muž ne maltretira, ako voli gledati mlade mornare, ako osjeća žudnju prema muškarcu koji joj nije muž – možda je doista vještica?

Zamišljala je da u njoj poput djeteta u utrobi čuči čudovišni vražić, smežurana nakaza kojom gospodari đavao, a sprema joj se kandžama razderati meso. Skutrio se i čeka poziv svojega gospodara. (str. 313.)

Svijet je stvoren za muškarce

Vještičji sat roman je koji sam toliko dugo priželjkivala i mada nije ono što najavljuju korice, nisam razočarana. Volim povijesne romane, pogotovo one u koje se čitatelj(ica) može toliko uživjeti da  zaboravi kada se sve zbiva i ima osjećaj da su svi problemi 17. stoljeća, s manjim preinakama, isti kao i oni danas.

Muškarac se ničega ne boji više od žene koja ne živi sretno pod njegovim krovom. (str. 286.)

Kad pogledate masovnu histeriju koja se javlja zbog vilica, kad pogledate kako ih ljudi, i učeni i nepismeni, zovu đavoljim zupcima i gledaju kao đavolje oružje, smiješno vam je. No to nije onaj iskreni smijeh. To je gorčina koja izlazi u obliku osmijeha jer ne postoji drugačiji način na koji biste je pustili van. Pitate se – kako je moguće osuditi ženu na vješala zbog jedaćeg pribora?

No kada taj pribor u očima vladajućih postaje zabranjen, postaje zao i đavolji znak, jasno vam je da sve ide u puno mračnijem smjeru.

No ako pažljivo pogledate oko sebe, nije li sve nekakav znak? (str. 233.)

I što god Mary napravi, od prihvaćanja vilice pa nadalje, osuđeno je na propast. Jer sude joj muškarci bez ikakva razumijevanja za išta što nosi predznak ženskog.

Naš savez s Bogom duhovne je naravi, a usporednica je tome kad se muž vjenča sa ženom. (…) Bog ljubi smrtnika, unatoč njegovoj gluposti i grijehu, kao što bi muž trebao voljeti ženu, unatoč njezinoj nerazboritosti i grijehu. Bog voli smrtnike unatoč njihovim slabostima i niskim nagonima, baš kao što bi muž morao voljeti ženu unatoč njezinim nedostacima i niskim porivima. (str. 249.)

Chris Bohjalian: Vještičji sat

Da je makar…

Jedina mana koju nalazim romanu Vještičji sat jest njegova duljina. Roman ima 500 stranica i ne mogu se oteti dojmu da bi bio još efektniji kada bi imao stotinu stranica manje. Čini mi se da su neki dijelovi prerazvučeni, a Maryne misli predetaljno opisivane, čak i kada se ona sama u njima gubi.
Kraj sam pretpostavila, ali voljela bih da je više razrađen.

Međutim, uživala sam u čitanju. Volim povijesne romane s natruhom trilera, one koji duboko poniru u psihu likova i dočaravaju njihovu zbunjenost, podijeljenost, rastresenost. Mary mjestimice ni sama ne zna što bi sa sobom. Kako se riješiti mrskog muža, kako slijediti svoje srce, kako otresti ogovaranja zlih jezika koji svaki njezin postupak tumače kao bludnost i pohotu?

Ako vam Vještičji sat dođe pod ruku, svakako ga pročitajte. Bit će vam smiješno, bit ćete ljuti, mjestimice ogorčeni. Neki će vam dijelovi biti banalni, neki mrvičicu i bezvezni. No svi oni zaista tvore jednu zanimljivu priču o položaju žena u zajednici koja bi, za ono doba, trebala biti napredna. Ipak, kad se zagrebe ispod površine, ta je zajednica jednako ograničena kao i sve one u kojima se žene ušutkavaju, ponižavaju, bacaju na drugo mjesto. I sve se mi u Mary možemo prepoznati.

Pitanje je samo, koja bi od nas bila prokazana kao vještica da smo se rodile 400 godina ranije?

Ostali naslovi ovog autora:

Chris Bohjalian suvremeni je američki autor poznat po romanu The Flight Attendant, prema kojem je HBO snimio seriju Stjuardesa.

https://www.youtube.com/watch?v=OP_WC5oOCe8

Prema romanima Secrets of Eden, Midwies i Past the Bleachers snimljeni su filmovi.
Kod nas je, zasad, preveden samo roman Vještičji sat.

Gdje kupiti roman Vještičji sat:

Znanje

10 ljetnih knjiga u hladu ispod bora

Dragi naši knjigoljupci!
Vjerujemo da su neki od vas već na godišnjem odmoru i da vrijedno čitaju, a drugi tek čekaju predah od napornog rada. Za sve vas, i one na odmoru i one koji tek sanjaju opuštanje uz knjigu, donosimo naš prijedlog 10 ljetnih knjiga u hladu ispod bora koje će vas zabaviti, opustiti, razonoditi, nasmijati vas, i uz koje ćete upotpuniti vaš odmor, nadamo se na nekom lijepom mjestu. Ako ne nužno na moru ispod bora, onda negdje na rijeci, šumskom proplanku, livadi ili planini. Za čitanje ljeti sva su mjesta pogodna. Samo treba pronaći hlad. Evo naših prijedloga:

10 ljetnih knjiga

Rosie Kugli: Indijansko ljeto

Rosie Kugli dobro je poznata čitateljicama ljubavnih romana. S obzirom da ljubavne romane objavljuje i u našem najčitanijem tjedniku ‘Glorija’, zaista je  ispekla zanat. Indijansko ljeto je ljubavni roman, ali i više od toga. Autorica se bavi složenim bračnim odnosom koji uključuje ljubav, karijeru, novac, a pomalo i propituje što bi se dogodilo da smo u nekom trenutku u životu odlučili drugačije. Može li bijeg iz sigurne svakodnevnice garantirati sreću ako smo napravili samo zidove, a nismo radili na odnosu? Pročitajte u Indijanskom ljetu kako su najdragocjenije stvari zapravo one koje ne koštaju ništa.

Nakladnik: Good book j.d.o.o.

Allie Larkin: Baš kao sirena

Razvod je ostavio traume na Katie Ellis . Ali ona ne žali za materijalnim. Bitno je da joj je ostao Bark, plašljivi i vjerni pas kojeg je udomila. Katie se odluči vratiti zajedno s Barkom na Floridu, u grad u kojemu je odrasla sa svojom bakom Nan. Ponovo spajanje unuke i bake koja je u mladosti bila aktivna plivačica i plesačica učiniti će dobro za obje. Nan je izgubila kontakt s mnogim prijateljicama iz mladosti, a Katie ionako kreće iz početka. Katie se stavlja na raspolaganje baki kako bi pronašla stare bakine prijateljice da bi u humanitarne svrhe ponovno izvele svoju predstavu. Istovremeno, Katie shvaća da se mora suočiti sa svojom prošlošću i strahovima koje je jednom davno ostavila da bi mogla krenuti dalje.

Nakladnik: Znanje

Robert Bryndza: Ne baš tajni e-mailovi Coco Pinchard

Ovog autora poznajemo po izvrsnim kriminalističkim romanima pa je ovaj odmak pravo osvježenje. Njegovi trileri o detektivki Eriki Foster toliko su dobri da se pitate kako ovaj autor može napisati nešto potpuno drugačije. Ali varate se. Coco je bila prije Erike.

U svakom slučaju, pratimo kaotični svijet četrdesetogodišnje Coco koja muževljevu nevjeru, te još mnogo drugih svakodnevnih događanja bilježi – a kako drugačije nego mobitelom. Društvene mreže tada postaju njezina ispovjedaonica u kojoj svakodnevno bilježi i komentira niz nesretnih ( i ponekad ludo zabavnih) događaja koji će uslijediti nakon Danielova odlaska. Njezini vjerni prijatelji Chris i Marika tu su uz nju kao podrška i pomažu joj da opet stane na noge. Gorko-slatka ljubavna humoreska zabavit će vas na vašem odmoru.

Nakladnik: Znanje

10 ljetnih knjiga

Adele Parks: Laži, laži, laži

Da ne bi sve bilo potpuno “laganini” evo i jednog trilera. Psihološki triler Laži, laži, laži tjerat će vas da što brže listate stranice. Priča je to o Daisy i Simonu koji žive u naizgled običnom braku koji je, istina, prožet porocima kao što je alkohol, ali sve premoste kad dobiju jedinicu Millie. Gorka istina koja izlazi na vidjelo, uz svakodnevni stres, dovodi ovu obitelj do kraha. Pratimo prijelaz od ljubavi do mržnje, krivnju, nadu, žrtvovanje i mnogo toga što je čovjek sve u stanju učiniti i podnijeti kako bi ostvario ono za čim žudi. I baš kad ste pomislili da vam je sve jasno – slijedi preokret…
Idealno štivo za duboku hladovinu.

Nakladnik: Stilus

Anna Downes: Sigurno mjesto

Ovu smo knjigu već recenzirale, a u ovaj spisak smo je uvrstile zbog idealne maštarije o odmoru iz snova. Pa makar taj odmor bio i radni. Prekrasna vila na francuskoj obali, obilje komfora, relativno lagan posao, sve nam to daje pravo da maštamo. A kada ćemo više maštati nego kad smo na godišnjem odmoru. Iako je pozadina knjige Sigurno mjesto vrlo ozbiljna, sam krajolik, hacijenda, pitoreskno selo u blizini s domaćim proizvodima, i mlada, naivna, zbunjena glavna junakinja jamči dobru zabavu za ljetno štivo. Emily odlazi raditi za obitelj svog privlačnog šefa i tamo nabasa na tajne koje bi je mogle stajati života…

Nakladnik: Znanje

Priscilla Olivers: Kubanska afera

Uspješna influencerica Sara Vance, nakon što ju iznevjeri dečko, sklapa dogovor sa zgodnim vatrogascem Luisom Navarrom. On će joj glumiti zaručnika kako bi odmor s njezinom uštogljenom obitelji prošao u miru i opuštanju. Sara i Luis ne računaju na vruću strast koja se pojavljuje na prvi pogled i prije nego shvate, ludo se zaljubljuju. No, Sarin odmor traje samo sedam dana…
Iskreno, nama se Kubanska afera i nije nešto svidjela, no ako želite lagan ljetni roman za pustiti mozak na pašu, ovo je pravi izbor. Neka Key West i njegove vruće noći uz kubansku glazbu i kulinarske specijalitete budu vaše društvo za plažu.

Nakladnik: Stilus

10 ljetnih knjiga

Lisa See: Otok morskih žena

Haenyeo su morske žene, one koje se bave ronjenjem i ribarenjem na dah, opasnom tradicijom kojom prehranjuju obitelji. Vjerovali ili ne, one postoje još danas, a njihov je posao dodan na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.
U ovoj predivnoj priči punoj mitologije, vjerovanja, prijateljstva i iznimnih žena, pratimo djevojčice Mi-ja i Young-sook koje žive na korejskom otoku Jejuu i maštaju kako će jednoga dana postati morske žene. Djevojčice uskoro postaju žene, a burna povijesna zbivanja na kušnju stavljaju njihovo dotad čvrsto prijateljstvo.
Otok morskih žena roman je koji nećete brzo zaboraviti. Uvući će vas u neobičnu korejsku kulturu i ispuniti dubokim emocijama i mirisom morske soli.

Nakladnik: Stilus

Anja Kampmann: Duboke se vode dižu

Duboke se vode dižu svakako je sadržajem najteži roman na našoj listi 10 ljetnih knjiga i traži čitatelja koji na odmoru želi uposliti misli i emocije.
U olujnoj noći daleko na moru bušaču Waclawu nestaje jedini prijatelj Mátyás, a u divljim ga valovima podno naftne platforme nitko nikada neće pronaći. Događaj je proglašen  nesretnim slučajem. Dok ga sustižu uspomene, Waclaw se iskrcava na kopno i kreće na put Mátyásovim stopama. Odlazi u  Mátyásovo rodno mjesto tražeći njegove korijene. Ali to je način da otkriva i svoje. Premda je riječ o svojevrsnom romanu ceste, teškim uvjetima rada na moru i o preispitivanju životnih odluka usred egzistencijalne nesigurnosti, onaj poetski, liričan dio koji je autorica, po naravi pjesnikinja, pretočila u egzistencijalni roman toliko osvaja čitatelja da još dugo nakon čitanja ovog romana razmišljate o tome što je smisao života i što očekujete od prijateljstva.

Nakladnik: Hena com

Gabriela Garcia: O ženama i soli

Nikad dosta Kube i nikad dosta nevjerojatnih žena! Čini se da je to pravilo za listu naših 10 ljetnih knjiga!
O ženama i soli roman je koji prati majku Carmen, obilježenu životom u patrijarhalnom društvu i imigracijskim traumama te kćer Jeanette, ovisnicu o drogama. Jeanette počinje istraživati obiteljsku prošlost, tajne i izdaje te putuje na Kubu, odlučna suočiti se s bakom koja tamo živi i obračunati se s obiteljskim nasljeđem.

Nije ovo lagan roman, no liričnost kojom autorica piše otkriva da je ona prije svega pjesnikinja, i njezina proza doista dira u srce, opisujući put kojim majka mora proći kako bi kćeri omogućila bolji, lakši život.

Nakladnik: Znanje

10 ljetnih knjiga

Julie Caplin: Tajnovita uvala u Hrvatskoj

I za kraj naših top 10 ljetnih knjiga nešto – što bi se reklo – svjetski, a naše!
Julie Caplin poznata je britanska spisateljica, a ovaj je put za radnju svog najnovijeg romana uzela ni manje ni više nego našu malu, prekrasnu Hrvatsku. Ima li išta bolje od odmaranja uz knjigu svjetskog glasa čija se radnja događa baš kod nas, u Splitu, Hvaru, Braču i čiji likovi nose imena Ivan, Tonka, Vesna… Red romantike, red humora – s ovim romanom nema greške!

Maddie prihvaća ljetni posao na luksuznoj jahti koja obilazi jadranske otoke. Tu se nađe i Nick, brat njene najbolje prijateljice i iskre odmah frcaju! Ali ne one pozitivne, jer Maddie ne može vjerovati koliki je Nick arogantni snob! Ipak, u jednoj tajnovitoj uvali, Maddie uviđa da nije sve onakvo kakvim se čini na prvi pogled…

Nakladnik: Koncept izdavaštvo (kupiti možete na webshopu Znanje)

10 ljetnih knjiga – društvo na ručniku

Ne znamo jeste li primijetili, ali pri izboru ovih 10 ljetnih knjiga vodile smo se i jednim neobičnim kriterijem – naslovnicom. Sve njih veže plava boja, more i ljetni motivi poput suncobrana, ležaljke, koralja…
Znamo da se knjigu ne smije suditi po koricama, no nije li divno kad se poklope naslovnica, sadržaj i temelj ove objave – ljetno štivo?

Nadamo se da vam se svidio naš izbor i da ćete neku od naših preporuka ovoga ljeta ponijeti na svoj odmor, da ćete se s njom družiti i da ćete u njoj uživati, na nekom lijepom mjestu, u hladu ispod bora.