Nakladnik: Naklada Ljevak
Naslovnica knjige Male crvene stolice: © Naklada Ljevak, Zagreb 2016.
Pojedinac se ne može mjeriti s poviješću. Roberto Bolano
Male crvene stolice
Malih crvenih stolica ima 11541. Toliko je ljudi i djece poginulo u opsadi Sarajeva u ratnom sukobu prije više od 20 godina. Crvene stolice poredane su njima u čast kao bolna uspomena na izgubljene živote u vremenima kada je vladalo bezumlje. Spisateljica je iskoristila ovaj događaj kao podsjetnik na ono što se nikad više ne bi smjelo dogoditi nijednom čovjeku, ženi, djetetu, narodu. Tako je nastala knjiga Male crvene stolice. Međutim, priča je to koja je jača i veća od knjige, priča je to o kojoj moraju znati oni koji to nisu doživjeli i oni koji će se tek roditi. Edna O’Brien se pobrinula da se ova priča ne zaboravi.
Da, jedanaest tisuća petsto četrdeset i jedna crvena stolica u znak sjećanja na pale. Priča se da su turisti zaplakali tek kad su naišli na šesto četrdeset tri male crvene stolice poginule djece. str. 72.
Dolazak neznanca
Knjiga Male crvene stolice započinje dolaskom nepoznatog i karizmatičnog neznanaca u mirno irsko mjestašce Cloonoilu. Od pojave, duge kose i brade te dugačkog crnog kaputa koji mu je zaštitni znak, pa do aktivnosti kojima se bavi, sve je to izazvalo popriličnu znatiželju i uzburkalo učmalost irskog sela u kojem se malo što novog događa. Neznanac se predstavio kao psihoterapeut, iscjelitelj i seksualni terapeut te pjesnik, čime je dodatno uzbudio crkvenu i lokalnu vlast u selu. Dok su muškarci bili na oprezu, žene su ga malo pomalo počele obožavati. Sve ih je osvojio svojim znanjem o ljekovitom bilju, učenim razgovorima, meditacijama i savjetovanjima koje je nesebično pružao. Predstavio se kao Vladimir Dragan, ali zovu ga skraćeno Vuk što je učestalo ime u njegovom kraju (Crna gora).
Fidelma u knjizi Male crvene stolice
Zašto se u knjizi Male crvene stolice baš Fidelma zaljubila u Vlada? Bila je žena ljepotica, udana za dvadeset godina starijeg supruga Jacka, nerotkinja s nekoliko uzaludnih pokušaja da donese na svijet živo dijete. Doktor Vlad došao joj je kao melem na ranu. Najprije je izazvao njezino zanimanje svojim neobičnim karizmatičnim likom, a zatim Fidelma osjeća njegovo suptilno poimanje njezine nutrine što nikada nije osjetila od svog muža, da bi se na kraju bezrezervno zaljubila i prepustila ljubavnim užicima bez obzira na posljedice, a one su bile strašne. Njezina čežnja za djetetom je tolika da namjerno ostaje trudna s Vladom, a netom kasnije saznaje strašnu vijest. Zlo koje je Vlad posijao u svojoj zemlji pronašlo ga je i došlo na naplatu, a svjetska javnost traži da se krvnik osudi.
Jedva da je koju riječ razmijenila s njim u baru, a već ga je razumjela, kako je pažljiv, ruku toliko izražajnih, kao da su i one nešto zborile, upijao je sve oko sebe, beskrajno uljudan, a tajanstven i nepronicljiv. Str. 53.
Vlad
Što se zbiva u glavi čovjeka zbog čije je zapovjedne odgovornosti tisuće ljudi osuđeno na smrt? Kako uopće netko može živjeti sa spoznajom da je poslao u smrt samo jednog, a kamoli tisuće ljudi? U bližoj i daljoj povijesti ima dosta tih primjera, najpoznatiji je, dakako, Hitler. Prva asocijacija na dr. Vlada bio mi je Radovan Karadžić, ratni zločinac. Iako ga spisateljica nigdje izrijekom ne spominje, svatko tko pročita ovu knjigu, a iz ovog je našeg balkanskog miljea, ne može se oteti dojmu da je on bio predložak za ovaj književni lik. Ratni zločinac koji se skriva u irskom selu bježeći od Haaškog tribunala.
Cloonoila
Mirno mjesto u kojem se malo toga novog događa s povjerenjem i otvorenim srcem prihvatilo je došljaka. Njihova „zaluđenost“ doktorom išla je toliko daleko da su mu žene povjeravale svoje bračne i intimne tajne, crkveni i seoski oci, čak i književni klub, pitali su ga za mišljenje o raznim temama, a mjesna škola povjerava mu djecu koju vodi na izlet. Uhićenje doktora dolazi s viših instanci i selo je u šoku i nevjerici. Kako se ne mogu više obračunati s Vladom, plamen mržnje svih stanovnika Cloonoile okreće se prema Fidelmi koja, odbačena od muža i prijatelja, u očaju napušta selo.
London
Emotivno dotučena, osramoćena i ponižena Fidelma bježi u London. Taj je grad ne čeka s dobrodošlicom. Mučno se probijajući kroz podstanarske stanove, prljave poslove, ranjena u duši i tijelu, bez djeteta koje je izgubila na grozan način, posjećuje Vlada u zatvoru želeći vidjeti što je u njegovim očima. Ono što vidi samo je pustoš, prokletstvo i iskonsko zlo. Nakon posjeta Vladu, Fidelma zna da je on za nju priča koju mora zatvoriti i okreće se novim počecima.
Dojam o knjizi
Prvi put se susrećem s ovom autoricom i odmah me oduševila. Knjiga nije laka za čitanje. Štoviše, na trenutke je vrlo mučna i potresna. Spisateljica ne objašnjava toliko Vladove motive koliko objašnjava Fidelmino djelovanje i ono što je tjera na približavanje Vladu. Spisateljica je maestralno donijela lik Fidelme, ranjive žene, a istovremeno same, neshvaćene. Edna O’Brien je savršeno opisala grubost života u malim zabačenim zajednicama gdje se pojedinac često osjeća sam i bez podrške. Naročito je dobro opisala irsku ženu, osamljenu, neshvaćenu, odbačenu, a istovremeno jaku, snažnu, onu koja uspijeva preživjeti. Snaga koju ima ta žena gotovo je nevjerojatna, iskonska i bez promišljanja na razumski dobro ili loše, svi njezini motivi – motivi su srca.
Ovo je knjiga koju nakon čitanja ne stavljate na policu i zaboravljate ju. Ovo je knjiga koja provocira čitatelja da bude involviran, knjiga koju usmenom predajom preporučate čitati dalje.
O autorici
Edna O’Brien (rođ. 1930.) irska je spisateljica, autorica romana, zbirki priča i pjesama, drama i memoarske proze. Rođena je u katoličkom selu s dvjestotinjak stanovnika u zapadnoj Irskoj. Počela je pisati već u djetinjstvu. Udala se za književnika Ernesta Geblera i odselili su u London gdje se u potpunosti posvetila pisanju.
U svojim se djelima često bavi unutarnjim životom žena i njihovim problemima. Njezin prvi roman Seoske djevojke (The Country Girls, 1960), prvi dio ciklusa Country Girls Trilogy, odmah joj je donio popularnost. Njezini romani iskazuju njezin očaj zbog položaja žene u suvremenom društvu, a ponajviše zbog represivnog odgoja djevojčica. Provokativne knjige ove irske književnice bile su, isto kao i knjige Jamesa Joycea i Franka O’Connora, zabranjivane u Irskoj.
Opusom hvaljenim od strane književne kritike i nagrađivanim brojnim književnim nagradama, Edna O’Brien stekla je status modernog klasika irske književnosti. Za svoje je knjige dobila brojne ugledne književne nagrade. Živi u Londonu.