Kategorija: Znanje

Objavljeno

Cilla i Rolf Borjlind: Slatko snivaj vrbo mala

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica knjige Slatko snivaj vrbo mala: ©Znanje

Prevoditelj: Luka Miličević

Cilla i Rolf Borjlind Slatko snivaj vrbo mala

Slatko snivaj, vrbo mala, zima nam je na vrata stala. str. 44.

Roman započinje fantastičnim uvodom, a kad pročitate cijelu knjigu, shvaćate da je sve sjelo na svoje mjesto. Nakon čitanja knjige, vratila sam se na uvodni dio i shvatila kako ovaj autorski dvojac uvodom, koji je zapravo prolog, savršeno stavlja točku na i ovog odličnog, ali potresnog trilera.

Centralni kolodvor

Na centralnom kolodvoru u glavnom gradu Švedske more je ljudi. Užurbanih glasova, brzih poruka, hitrih koraka, svatko je u svojim mislima i poslu. Ali tuda dnevno prolaze i velike grupe ljudi koji su u potrazi za boljom budućnošću. Imigranti. Mnogi od njih su sami, ali mnogi vode čitave obitelji, žene i djecu, nadajući se da je Centralni kolodvor samo jedna stanica na putu za dalje, bolje. Neopisiva je gužva. Nitko ne primjećuje dijete koje je tu potpuno samo. Osim Muriel, beskućnice.

Folami

Mršava, uplakana djevojčica zove se Folami i izbjegla je iz Nigerije nakon što je doživjela zlostavljanja i mnoge strahote. Foami traži svog brata i rođaka iz istog sela. Muriel joj pruži utočište u kolibi u šumi, ali ni tamo nije sigurno. Pedofili i u Švedskoj vrebaju iza svakog ugla. Ne usuđujući se ostati u kolibici, Muriel potraži pomoć kod bivšeg beskućnika, nekad kriminalističkog inspektora, Toma Stiltona. Stilton je upravo ponovno počeo raditi za inspektoricu krim-policije Mette Olsäter.

Tijelo u šumi

U isto vrijeme, policija istražuje ubojstvo nepoznatog tinejdžera koji je pronađen zakopan u Smålandu s prerezanim vratom. U neposrednoj blizini tijela pronađen je bodež koji povezuje ubojstvo s kriminalnom scenom u Rumunjskoj. Mette daje Tomu priliku da zajedno s kolegicom Olivijom Rönning istražuje ubojstvo i pokuša saznati identitet nesretnog dječaka. Trag bodeža vodi ih u bukureštansko podzemlje.

Trag vodi u kanalizaciju

Dolaskom u Bukurešt, Tom i Olivia shvaćaju da imaju posla s prijetećom kriminalnom organizacijom koju vodi zloglasni Mihai Stelea. Stelea je vrlo moćan i dobro poznat rumunjskoj policiji koja je nemoćna privesti ga pravdi. Uz pomoć rumunjskog kolege Sorina, Tom i Olivia istražuju bukureštansku kanalizaciju zvanu Ferentari, što čini sustav od dva kilometra tunela prepunih prosjaka, narkomana, beskućnika i nesretnih ljudi, bez ikakve prošlosti. Tu nalaze tragove koji ukazuju na identitet nesretnog dječaka ubijenog u Švedskoj. Trag ih vraća ponovno u Švedsku gdje Stelea ima krak svoje kriminalne hobotnice.

Cilla i Rolf Borjlind Slatko snivaj vrbo mala

Dojam o djelu

Autorski par Cilla i Rolf Borjlind vrlo lijepo grade uzbudljivu priču, čiji je uvod naprosto fantastičan. Roman vas vodi brzim tempom kroz čitavu radnju i vrlo brzo ga čitate.

Pozadina knjige složena je i vrlo aktualna. Izbjeglički  tokovi, kampovi za prihvat, vlasti koje su izgubile kontrolu nad prihvatom izbjeglica i primorane se oslanjati na volontere, djeca koja nestaju sa sabirnih točaka, sve su to polazišne točke romana. Užasava vas činjenica da je da takav crni scenarij moguć i u stvarnom životu pa cijela priča ima notu autentičnosti i prijeteće realnosti.

 Roman je dobro napisan, lijepi su osobni portreti Toma i Olivie, jako dobar opis narkomanke i beskućnice Muriel, mnogo sporednih tragova, ali znanje da postoji zajednička nit cijelo vrijeme, vodi vas u uzbudljivu priču ovog odličnog romana. Fokus romana nije na samim ubojstvima, već na rješavanju zločina. Tom i Olivia specifični su likovi (s kojima smo se već susretali u drugim knjigama ovih autora). Oboje su iz raznih razloga izgubili oslonac u životu, ali ponovno su ustali, ovaj put jači, i nastavili rješavati teške zločine.

Svaka preporuka za ovaj odličan krimić! Ako ste u prilici, dobro bi bilo najprije čitati prethodne romane u kojima se objašnjava zbog čega se Tom Stilon odlučio neko vrijeme biti beskućnik, a objašnjen je i obiteljski background iz kojeg potječe Olivia Rönning pa su stvari malo jasnije. Ali, naravno, Slatko snivaj vrbo mala može se čitati samostalno.

O autoru

Cilla i Rolf Börjlind proslavljeni su švedski filmski i TV scenaristi te autori krimića. Junaci njihovih romana karizmatični su i uporni u rješavanju zločina, ali i vođeni željom da pridonesu pravednijem i sigurnijem društvu. U izdanju Znanja dosad su objavljeni njihovi bestseleri: Plima, Treći glas, Crna zora te najnoviji Slatko snivaj, vrbo mala.

Gdje kupiti:

Znanje

Objavljeno

Kiley Reid: Tako zabavno doba

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Tako zabavno doba: ©Znanje

Preveo: Dado Čakalo

Kiley Reid: Tako zabavno doba

Tako zabavno doba

Emira Tucker je mlada crnkinja zaposlena kao babysitterica kod bogate influencerice Alix Chamberlain. Kada ju, nakon incidenta s kamenom koji je doletio kroz prozor u kasne večernje sate, Alix pozove da izvede njenu trogodišnju kćer kako se malecka ne bi uplašila, Emira upada u probleme.

Naime, djevojčicu je izvela u izrazito bjelački dućan u izrazito bjelačkom, bogataškom dijelu grada. Ljudima u dućanu nezamislivo je da crnkinja, koja je uz to i „neprikladno“ odjevena, vodi bijelo dijete te ju praktički optužuju za otmicu. Emira se uspije izvući iz neugodne situacije, no gorak okus neskrivenog rasizma ostavlja gorak okus ne samo u njoj, već i u svima uključenima u incident.

Emira je bila svjesna da bi se u najmanju ruku trebala osjećati pogođeno neskrivenom zadrtosti koja je dominirala tim sukobom, no više od rasističkih predrasuda, ta joj se večer … vraćala u naletima mučnine i u glavi joj je jasno odjekivalo, Nemaš pravi posao. (str. 41.)

Osim Emire, koja je gotovo oguglala na rasističke primjedbe i kojoj više smeta to što nema pravi posao sa zdravstvenim osiguranjem, u priču biva upleten i mladić Kelley, bijelac koji se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, izvukao neizbježni mobitel te snimao čitav izgred.

Kelley se sprijateljuje s Emirom pokušavajući je nagovoriti da objavi njegov video i tuži sve uključene.

Poslodavka Alix užasnuta je situacijom i želi se iskupiti.

I baš kad je Emira odlučila udaljiti se od novopečene trogodišnjakinje… ne bi li se prijavila za neki posao za odrasle s veoma odraslim zdravstvenim osiguranjem i drugim pogodnostima, gospođa Chamberlain je stavi na tešku kušnju. Od one večeri … nešto se u njoj prelomilo i pokušavala je ispraviti tu nepravdu usiljenom ležernošću… (str. 57.)

Onda se pojavljuje neočekivana poveznica između dvije žene i odnosi postaju toliko napeti da prijete pucanjem. Kako će se sve rasplesti?

Emira i Alix – crno i bijelo

Moram priznati, kad sam počela čitati Tako zabavno doba bila sam uvjerena da se radnja odvija 50-ih 20. stoljeća. Ostala sam nemalo iznenađena kad se spomenula 2015.! Hej, DVIJE TISUĆE PETNAESTA godina, a u Americi rasizma kao u priči! Nazovite me naivnom, ali mislila sam da je situacija bolja…

… gotovo se nisu doticali rasnih pitanja jer im se činilo da to ionako čine. Emira se ozbiljno zamisli nad time kako bi im izgledao zajednički život – … i dođe joj da zakoluta očima i upita… Kako ćeš reći roditeljima? … Hoćeš li ti voditi našeg sina na frizuru? Tko će ga naučiti … da u vlaku ili liftu ne smije stajati preblizu bjelkinjama? Da mora polako i na svima vidljiv način odložiti ključeve na krov automobila čim ga zaustavi policija? (str. 183.)

I bum – tom apsurdnom scenom iz dućana u kojem se zaštitar namjerio na crnu babysittericu započinje ovaj roman i odmah vas veže uza se!

Kiley Reid: Tako zabavno doba

Što više upoznajemo Emiru –neodlučnu, bez novca, uskoro bez zdravstvenog osiguranja, u potrazi za boljim poslom, većom plaćom – to više želimo saznati kako će se snaći.

Što više upoznajemo Alix – poslovnu ženu, majku, bogatašicu koja uglavnom dobije sve što hoće – želimo saznati zašto joj je toliko stalo do toga da Emiru učini članom svoje obitelji.

Ni jedna od njih nije onakva kakvom se isprva čini. One nisu ni crne ni bijele, više sivkaste. Neću reći da ćete ih zavoljeti – ja nisam. Nisu mi se sviđale ni jedna ni druga. No, to ne umanjuje kvalitetu romana, naprotiv. Njihovi su karakteri pomalo apsurdni, banalni, na momente groteskni. I uskoro se nalazite u tom svijetu, i to je tako zabavno doba, i stranice se okreću same od sebe, a vi ne znate tko tu koga, kad i zašto. Znate samo da je morate pročitati do kraja!

Tako zabavan roman

Tako zabavno doba pisano je laganim stilom koji čitatelja neće opteretiti, no svakako će ga navesti na razmišljanje. Rasizam je teška tema, ali spisateljica o njoj progovara duhovitim rječnikom mlade Emire koju više brine budućnost u kojoj se ne nazire ni posao ni zarada, a manje to što je ljudi vide kao crnu-otimačicu-bijele-djece. Isto tako, rasizam vidimo i očima Alix, toliko napadno šokirane ispadom u dućanu da se moramo zapitati u kojem svijetu ona živi. I što se Alix više trudi postati Emirina najbolja prijateljica, to smo mi sve sumnjičaviji prema njenim pobudama.

A kad situacija eskalira na večeri za Dan zahvalnosti, stranice se okreću jedna za drugom!
Što se tu zapravo dogodilo i zašto?
Što Alix skriva i kakve veze Emira ima s tim?
Čitamo i čitamo dok ne dođemo do kraja koji, ako ipak mogu naći jednu malu manu, ne zadovoljava u potpunosti. Priča ovakve snage mogla je i bolje završiti, ali neću cjepidlačiti. Kraj nije loš, samo sam očekivala nešto bombastičnije.

Jer Tako zabavno doba upravo je to – luda, bombastična, neobična i neočekivana priča. Zabavna do bola. Čas blesava, čas smrtno ozbiljna. Suvremena koliko i zaostala svojim pogledom na rasu, klasu, spol.

Vjerujem da je ovo roman idealan za sve – lagano štivo prije spavanja, razbuđujuća rečenica prije posla, šokantna epizoda uz popodnevnu kavu… Unatoč tome, neće se svidjeti svima. Neki će zamjeriti prijevod urbanog slenga, drugi kraj, treći možda način progovaranja o tako ozbiljnoj temi… Ali, vjerujem da će čak i oni koji nađu zamjerke ipak uživati u samom čitanju jer ovo je, oh, tako zabavan roman!

Kiley Reid: Tako zabavno doba

Ostali naslovi ove autorice:

Tako zabavno doba debitantski je roman autorice Kiley Reid, koji je bio u širem izboru za književnu nagradu Booker te kojim je postigla međunarodni uspjeh.

Gdje kupiti roman Tako zabavno doba:

Znanje

Romana koji se bave problemom rasizma ima puno, a na blog Mala od knjiga možete pročitati recenzije sljedećih: Sluškinje Kathryn Stockett i Dama u jezeru Laure Lippman, Vjerojatno ih ima još, ali previše je objava pa ako imate volje, malo sami pročačkajte. 😁

Objavljeno

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Zrakonoša: ©Znanje

Prevela: Ana Katana

Ne pitaj koliko ljudi ćeš spasiti. Pitaj za kakav svijet ćeš ih spasiti. (str. 358.)

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Zrakonoša

Tarisai je djevojčica koja oduvijek žudi za toplinom i bliskošću obitelji. Njena je majka tajanstvena Gospa, više odsutna nego prisutna u Tarisainom životu. Djevojčicu odgajaju različiti učitelji, više u strahu nego s ljubavlju i privrženošću, u kući koja je nevidljiva svima osim onima kojima Gospa dozvoli da vide.

Tarisai ima dar. Osim što je znatiželjna, pametna i druželjubiva, ona može čitati – može saznati nečiju priču iz samo jednog dodira.

Gospa je s razlogom zabranila drugima da me dodiruju. Mogla sam ukrasti priču iz svega, iz češlja, koplja, iz osobe. Dotaknula bih nešto i odmah znala gdje je bilo trenutak ranije. Vidjela sam priču njihovim očima…; uzdisala njihovim plućima; osjećala patnje njihovih srdaca. (str. 6.)

Ono što Tarisai ne zna, ali naslućuje, jest da nije nastala iz ljubavi. Ona je stvorena da ostvari majčine planove.

I zato je Gospa šalje u prijestolnicu Aritskog Carstva, kako bi postala članica Kraljevskog vijeća Jedanaestorice i služila mladom princu Dayoi, Zrakonoši koji će naslijediti očevo prijestolje.
Zrakonoše su oduvijek vladari Aritskog Carstva, a vijeće Jedanaestorice vlada uz njega, pomažući mu svojim darovima.

„…što kad je Zrakonoša djevojka?“
Svećenik udahne da smogne strpljenja i nasmiješi mi se. „Nema ženskih Zrakonoša, dijete. Jesam oduvijek bira muškarca. To dakako ne znači da su ženski članovi vijeća bezvrijedni. Na kraju krajeva, mogla bi roditi Zrakonošu.“ (str. 72.)

No, Gospini planovi nisu toliko jednostavni. Tarisai je prisiljena ući u Vijeće, zavoljeti Dayoa i u trenutku kada ga bude najviše voljela – ubiti ga.

Okružena novim prijateljima, bliskošću i ljubavlju koju nikad nije dobila od majke, Tarisai se počinje odupirati majčinom planu. Hoće li biti dovoljno snažna i razbiti spone te kletve kojom ju je Gospa vezala?

Svijet mašte koji oduzima dah

Već i ptice na grani znaju da nisam ljubiteljica fantasyja, a pogotovo onog koji je pisan za mlade (young adults). Zato, kad ja kažem da me roman Zrakonoša oduševio, morate mi vjerovati! Svijet koji je Ifuoko izgradila divan je i mučan, strašan i prelijep i sve se te slike prelijevaju u čitatelja i ostavljaju ga gotovo bez teksta. Takav je makar moj dojam!

„Zašto si toliko mrze promjene?“ pitala sam se.
„Zato što bi nakon njih moglo biti gore.“
„Možda, no znaš što ja mislim? … Mislim da se duboko u duši bojimo da bi zapravo moglo biti bolje. Bojimo se saznanja da je sve zlo, sva patnja koju ignoriramo, moglo biti spriječeno samo da je bilo volje za pokušajem.“ (str. 136.)

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Nema toga u čemu nisam uživala, počevši od prekrasne naslovnice koju sam tek nakon pet dana uspjela doživjeti u potpunosti (onaj tko je sklon površnom promatranju stvari, poput mene, znat će o čemu govorim)!

Moram priznati, u prvih se par stranica lako izgubiti u svijetu afričke mitologije koju je spisateljica utkala u ovu fantasy priču, ali kako čitanje napreduje, tako nam je sve jasnije. Puno pomaže i pojmovnik na kraju romana koji sam ja, naravno, otkrila tek kad sam roman dovršila. Nemojte ponavljati moju pogrešku i služite se pojmovnikom, čitanje će biti lakše i brže ćete pohvatati konce.

Teško mi je više govoriti o radnji jer vam ne želim upropastiti užitak čitanja, no reći ću da ima par vrlo dobrih, neočekivanih obrata i stvarno se veselim drugom dijelu! 

Likovi su odlično razrađeni, svaki ima neke svoje posebnosti zbog kojih se s njime možemo povezati.

Čudovišta su nevažna. istinski užas su ljudi poput mene; oni koji su vidjeli patnju, koji su čuli krikove stotina generacija kako odjekuju miljama i ništa nisu poduzeli. (str. 358.)

Novitet u svijetu fantasyja

Možda nisam u pravu jer slabo čitam taj žanr, ali čini mi se da afrička kultura nije baš zastupljena u fantasyju, kao ni u književnosti općenito. Zato mi je drago da sam uronila u ovaj čarobni svijet zlonamjernih duhova mrtvih, vilenjaka tutsu i zarobljenih duhova savana. Svaka rečenica slikovita je i bogata, a prevoditeljica je obavila izvrstan posao jer se malo toga gubi u prijevodu – čak je i ime boga savršeno osmišljeno i prevedeno – Jesam.

Zrakonoša prati Tarisai od dječje dobi pa dok ne odraste u mladu ženu. Kako ona odrasta, tako sve više uči o svijetu oko sebe, o kraljevstvu u kojem živi i kojim će, uz kraljevića, vladati kao jedan od članova Vijeća. Bori se protiv same sebe jer je u nju utisnuta majčina naredba i saznaje tajne brižno skrivane stoljećima. Hoće li se Tarisai uspjeti otresti okova koje joj je nametnula Gospa? Hoće li Gospa provesti svoj plan? I griješi li Tarisai time što štiti naivnog kraljevića Dayoa?

Isprepleteni s drevnom legendom o nastanku svijeta, narodnim pjesmama i poučnim pričama, odgovori nam se bliže svakom novom stranicom, do završnice začudne i nedorečene toliko da jedva čekamo nastavak!

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Ostali naslovi ove autorice:

Zrakonoša je debitantski roman mlade (1993.) američke spisateljice nigerijskog podrijetla Jordan Ifueko. To je prvi dio fantasy duologije o Tarisai, a mi s uzbuđenjem čekamo prijevod drugog dijela koji se zove Redemptor (Iskupiteljica).

Gdje kupiti roman Zrakonoša:

Znanje

Ako volite fantasy romane, bavite oko na recenziju romana Zatvorska vidarica autorice Lynette Noni koji me apsolutno oduševio!

Objavljeno

Lee Child i Andrew Child: Stražar

Nakladnik: Znanje 2022.

Naslovnica romana Stražar: ©Znanje

Preveo: Predrag Mavar

Lee Child Stražar

Stražar je na neki način oproštaj Lee Childa s likom Jacka Reachera. Već pomalo umoran od spisateljskog posla, Lee Child udružuje se s mlađim bratom Andrewom Childom (pravim imenom Andrew Grant) kojemu će, malo po malo, prepustiti nastavak serijala o Jacku Reacheru. Svi koji su pratili lik Jacka Reachera u prijašnjim Childovim romanima sigurno će uočiti promjenu. Premda se čini da se serijal nastavlja na već dobro poznat način u kojem se Reacher obračunava s velikim brojem negativaca, samog se Leeja Childa ne može tako lako reproducirati. Najveća je promjena u samom liku već spomenutog glavnoj junaka koji postaje otvoreniji, brbljaviji i, ja bih rekla, na neki način „mekši“.

Nova stanica: Pleasantville, Tennessee

Nekad vojnik, istražitelj, a sad osamljenik koji putuje bez nekog određenog cilja, Jack Reacher dolazi autobusom u gradić Pleasantville, Tennessee. Nigdje mu se ne žuri niti ima ugovorene obveze. Odlazi u bar kako bi prikratio vrijeme. Odmah uočava mladog muškarca koji ulazi u zasjedu u kojoj ga negativci pokušaju oteti usred bijela dana. Ali Jack Reacher ne bi bio Jack Reacher kad se ne bi umiješao i sredio negativce. Spasivši tako mladog IT stručnjaka Rustya Rutherforda, Jack saznaje da je ucjenjivački internetski softver blokirao sve kompjutore u gradu pa tako i sve gradske zapise, informacije i tajne. Zbog toga je Rusty otpušten, a sav gnjev građana okomio se na njega.

Dakle, ipak jeste beskućnik.
Nisam. Moja situacija uopće nije ista. To je kao razlika između samoće i usamljenosti. To su dvije različite stvari. str. 218.

Stražar

Rusty Rutherford želi ostati u gradu, dokazati svoju nevinost i vratiti svoj ugled. U tome mu pomaže Jack Reacher. Nakon mnogo jurnjave u koju su uključeni negativci (180 kg i 190 cm visoki muškarci, uglavnom Rusi) te mnogo smrtonosne akcije što uključuje zavjeru, zataškavanje i ubojstvo, Jack Reacher i mladi Rusty domognu se spasonosnog softvera zvanog Stražar kojim se može  kontrolirati ucjenjivački internetski softver koji je „napao“ grad. U cijelu su priču upetljani i „domaći“ neprijatelji, nekolicina zatucanih umova koji su sljedbenici nacističke ideologije.

Dojam o djelu

Premda je Andrew Grant (brat Leeja Childa) negdje izjavio da je ušao duboko u um i djelo Jacka Reachera, to više jednostavno nije isti lik. Jack je definitivno i dalje pozitivac, borac za pravdu s malo čudnim metodama uvjeravanja protivnika i zato vrlo učinkovit, ali u nekim detaljima vidimo da se Reacherov lik mijenja. Osim što je postao razgovorljiviji, kao da je „malo zahrđao“. Prevozi se autobusom jer ne vozi, jer „vožnja traži ravnotežu reakcije“, a Jack je očito nema, dok je istovremeno „ukočen“ od dugog sjedenja (a pretpostavljamo da je u vrhunskoj formi?), zatim – slabo se snalazi s mobitelima i naprednim tehnologijama, umjesto GPS-a više voli papirnate zemljovide i tako dalje.

Sama ideja kao i zaplet nije loš, ali realizacija nije na nivou prethodnih Childovih romana. Mada, uvjerena sam da će i ovakav „mekši“ Jack Reacher imati veliku sljedbu zadovoljnih čitatelja.

..imao je pravilo. Nikad se ne vraćaj. To malokad završava dobro. str. 357.

Lee Child Stražar

O autoru:

Lee Child autor je serijala o Jacku Reacheru koji su na vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga New York Timesa, a prema njegovim romanima snimljeni su filmovi, kao i televizijska serija. Romani su mu objavljeni u stotinu zemalja. Lee Child rođen je u Engleskoj gdje je nekoć radio kao televizijski redatelj. Danas živi i radi u New Yorku.

Recenziju njegova romana Plavi mjesec možete pročitati ovdje.

 Andrew Child, mlađi je brat Leeja Childa, koji piše i pod imenom Andrew Grant i autor je romana poput False Positive, False Friend, False Witness, Invisible, and Too Close to Home. Andrew Child i njegova supruga, također autorica Tasha Alexander, žive u rezervatu za divlje životinje u Wyomingu.

Gdje kupiti:

Znanje

Objavljeno

Jessica Anya Blau: Nezaboravno ljeto Mary Jane

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Nezaboravno ljeto Mary Jane: ©Znanje

Prevela: Marija Perica

Jessica Anya Blau: Nezaboravno ljeto Mary Jane

Nezaboravno ljeto Mary Jane

Vruće je ljeto 1975. godine u Baltimoreu.

Četrnaestogodišnja Mary Jane sramežljiva je tinejdžerica iz zatvorene, pomalo hladne obitelji, koja voli kuhati i pjevati u crkvenom zboru. Ovog ljeta pristaje čuvati petogodišnju Izzy, kćer uglednog psihijatra, doktora Conea.

Izzy mi se odmah svidjela i bilo mi je drago što ću je čuvati. Ali bilo mi je drago i zbog drugih stvari: što ću raditi nešto što nikad prije nisam radila, što ću dane provoditi u svijetu koji mi je toliko stran da sam se od same pomisli na to naježila od uzbuđenja. Već u tom trenutku nisam htjela da ljeto završi. (str. 10./11.)

Obitelj Cone potpuno je različita od njezine – liberalni su, opušteni, ne mare za nered oko sebe niti pravila prema kojima bi trebali odgajati dijete ili – općenito živjeti.

U mojoj je kući svaki dan bio savršena mala nakupina sati u kojima se nikad nije razgovaralo ni o čemu neobičnom ili uznemirujućem. Kod obitelji Cone nije bilo takvih suzdržavanja. … Bojala sam se toga što bih večeras mogla vidjeti ili čuti. Ali zajedno s tim strahom, moja ljubav prema Coneima samo je rasla. Osjećajući nešto, bilo što, napokon sam se osjećala živom. I polako sam se počela zaljubljivati u taj osjećaj života u sebi. (str. 201.)

Mary Jane unosi dašak reda i stabilnosti u tu luckastu obitelj – posprema im, kuha za njih i marljivo skrbi o Izzy. Zauzvrat, Coneovi je prihvaćaju kao dio obitelji, s bezgraničnom ljubavlju, nježnošću i razumijevanjem.

… doktor Cone je uslikao polaroidnu fotografiju na kojoj smo svi u svojim odrezanim trapericama. Bilo mi je tako čudno vidjeti sebe, Mary Jane Dillard, na fotografiji… Izgledala sam tako sretno. Kao da baš tu pripadam. Kao da nigdje na svijetu ne bih radije bila. I to je stvarno bilo točno. Željela sam biti baš tu, s njima. (str. 43.)

Nezaboravno ljeto počinje…

… kada u kuću Coneovih dolaze svjetski poznati roker Jimmy i njegova supruga, prekrasna i slavna glumica Sheba.

Jimmy je na odvikavanju od droga, u čemu mu pomaže doktor Cone. Mary Jane sada se prvi put susreće s ludim sedamdesetima – drogom, rock’n’rollom, seksom… Prvi put oblači hlačice toliko kratke da joj guza viri van, bikini u kojem joj, za promjenu, nije vruće i haljinu – bez grudnjaka!

Za mladu je djevojku sve to i više nego skandalozno i glavni joj je strah da ju u svemu tome ne uhvati kruta majka. Ljubav, prijateljstvo i međusobno poštovanje, smijeh, glazba i puno pjesme koja odzvanja zidovima doma Cone, Mary Jane po prvi put shvaća kako biti sretna i što sve život može biti.

Stajala je na stolu prljavih bosih nogu, sa Shebinom perikom na glavi i iz sveg glasa pjevala kao da je na pozornici pred stadionom ljudi. Svi su se smijali i plesali i pjevali i nitko – baš nitko! – joj nije rekao da ne može stati prljavim nogama na stol i da siđe dolje. (str. 82.)

Do kraja ljeta, Mary Jane neće biti jedina koja se promijenila.

Jessica Anya Blau: Nezaboravno ljeto Mary Jane

Lude sedamdesete

Nezaboravno ljeto Mary Jane roman je koji se mora naći na vašim policama!

Lepršav je, lagan, optimističan, topao i – nezaboravan! Uživala sam od prve do posljednje stranice, upoznavajući ne samo Mary Jane Dillard, djevojčicu preozbiljnu za svoje godine, već i čitavu obitelj Cone.

Na svakoj stranici naći će se makar rečenica kojoj ćete se nasmiješiti – bila to ona o bradavicama gospođe Cone koje su stalno na izvol’te, o slikovnici s penisima ili Mary Janeinoj možebitnoj ovisnosti o seksu.

Ono što ove rečenice čini duhovitijim jest i kontrast u koji su postavljene. Dillardovi nasuprot Coneovih, smijeh nasuprot ozbiljnosti, nalakirana frizura kaciga nasuprot opuštenih kovrča i perika… Mary Jane uhvaćena je između dva svijeta, od hladnoće jednoga stisnut ćete zube – to je njezina obitelj. Nezainteresirani otac koji čita novine, majka koja vodi usiljene razgovore, slabo prikriveni rasizam i antisemitizam.

Od topline drugoga topit će vam se srce – Coneovi, Jimmy i Sheba neozbiljni su, luckasti, opušteni, zabavni, zaljubljeni jedni u druge i u sam život.

Naravno, ni jedan od ta dva svijeta nije savršen, ali Mary Jane potaknut će ih na usavršavanje. Jedan će se malo pomalo ublažavati strogoću, širiti vidike. Drugi će pokušati uvesti red, odrasti, uozbiljiti se.

A Mary Jane čvrsto će ih povezivati.

Toliko mi je žao što sam Nezaboravno ljeto čitala nakon ljeta! Ovaj roman zove lješkarenje na plaži, zvuk valića koji ljube obalu, koktelčiće ukrašene voćem i kišobranima, kavu slanu od mora…

Pjesma, zabava i toplina – oni žive na ovim stranicama!

Odlična hrana, odlična muzika i odlična zabava. Nemoj nikad nikome dopustiti da ti kaže da zabava nije važna jer kvragu…, ako sam i jednu stvar naučila u ovom svom neobičnom životu, onda je to da je zabava važna. (str. 291.)

Ostali naslovi ove autorice:

Jessica Anya Blau autorica je pet romana i koautorica jednog špijunskog romana, a kod nas je zasad prevedeno samo Nezaboravno ljeto Mary Jane.

Ako su i ostali romani ovakvi, radujem se novim prijevodima!

Jessica Anya Blau: Nezaboravno ljeto Mary Jane

Gdje kupiti roman Nezaboravno ljeto Mary Jane:

Znanje

Objavljeno

Stacy Willingham: Sjena zla

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Sjena zla: ©Znanje

Preveo: Igor Rendić

Stacy Willingham: Sjena zla

Sjena zla

Chloe Davis uspješna je psihologinja specijalizirana za rad s mladima. I sama vrlo dobro zna kako je to biti istraumatizirano dijete. Naime, prije točno dvadeset godina, tog toplog ljeta, u njezinom je gradiću nestalo šest tinejdžerica.

Do kraja je ljeta nestalo šest djevojčica. Jednog su dana bile tu, sljedećeg nisu. Isparile bez traga.
E, sad, šest nestalih djevojčica uvijek će biti šest previše, ali u gradiću kakav je Breaux Bridge … nestanak šest djevojčica gotovo je pa preteško breme. Nije bilo moguće ignorirati da ih nema; bilo je to zlo koje se rasprostrlo nebom poput nadolazeće oluje. (str. 18.)

Jedan za drugim gomilali su se dokazi dok nije postalo jasno da je serijski ubojica – Chloein otac.

… shvatila sam da se čudovišta ne skrivaju u šumi; da čudovišta nisu sjene među stablima ni nevidljive spodobe koje vrebaju u mračnim kutovima.
Ne, prava se čudovišta kriju svima naočigled.
Bilo mi je dvanaest … kada sam počela shvaćati da čudovišta možda žive među nama. (str. 2.)

I tako se Chloeina obitelj raspala. Otac je u zatvoru, majka institucionalizirana, još se samo ona i njezin brat Cooper nekako drže zajedno. Chloe nikom ne dopušta da joj se približi, čak ni voljenom zaručniku. Nikom ne pokazuje svoje pravo, slomljeno, oštećeno lice. Ono je uvijek skriveno maskom uspjeha, mira i – šarenih pilula.

Izuzev moje obitelji, Daniel me poznaje bolje od ikoga na svijetu, ali to baš i ne znači puno. I dalje je to samo površinski, kontrolirano. Jer znam da ako mu pokažem čitavu sebe – ako mu pokažem oštećenu Chloe, ako mu razotkrijem svoju smradnu, pulsirajuću srž – trznut će se. Nema šanse da bi mu se svidjelo što vidi. (str. 130./131.)

A onda, pred dvadesetu godišnjicu ubojstava koja je počinio Chloein otac, nestane nova tinejdžerica.

Pa još jedna. I ono davno ljeto kreće ispočetka…

Neočekivano iznenađenje

Iako je i sinopsis obećavao, roman Sjena zla bio mi je pravo iznenađenje! Priča je ispričana perfektno, iz perspektive mlade doktorice koja bi trebala biti pouzdani pripovjedač – no ona to nikako nije! Budući da ne vjerujemo njoj, koja je glavni lik, ni vjerujemo ni ostalim likovima i tako tonemo sve dublje i dublje u priču o jednoj slomljenoj obitelji, o ubojici koji je dvadeset godina iza rešetaka i o novom ubojici koji kopira davne zločine. No zašto? Divi li se Chloeinom ocu ili ga prezire?
I zašto Chloe čitavo vrijeme ima osjećaj da je netko promatra?

Stacy Willingham: Sjena zla

Premda priča umnogome podsjeća na Srpanjske djevojke autorice Phoebe Locke, ovaj mi se više svidio jer je napetiji i… Neću reći jeziviji, ali svakako uvrnutiji.

Toliko je suptilnih načina na koje se mi žene svakodnevno štitimo; štitimo se od sjena, od nevidljivih grabežljivaca; od priča s poukom i urbanih legendi. Toliko suptilnih da ih zapravo većinom nismo svjesne.
Odi s posla prije mraka. Drži torbicu pritisnutu na prsa jednom rukom dok u drugoj stežeš ključeve među prstima kao da su oružje dok hodaš prema autu koje si strateški parkirala pod uličnom rasvjetom… (str. 15.)

Krijesnice i sjena zla

Originalan naslov ovog romana je The Flicker in the dark, što bi bilo Krijesnice u tami. Žao mi je što se izdavač nije odlučio za originalan naslov koji bi onda savršeno povezao naslovnicu i sadržaj romana. Ako bolje promotrite naslovnicu, ove male točkice su zapravo krijesnice, a one igraju i važnu ulogu u samoj priči.

No, da ne cjepidlačim, i ovaj naslov odlično funkcionira jer se sjena zla doista nadvija nad Chloe i čitavim njezinim životom.

Doma.
I to je isto riječ bremenita značenjem. Dom nije samo kuća, samo cigle i daske… Emocije su tu. Dom je sigurnost. Dom je mjesto kojem se vraćaš kad otkuca devet i počne policijski sat.
Ali što ako tvoj dom nije siguran? (str. 20.)

Čitati?

Ako volite dobar triler – svakako! Mene je Sjena zla oduševila! Ima nekoliko jako dobrih prevrata, a najbolje mi je bilo to što mi čitatelji čitavo vrijeme slutimo da nešto nije u redu. Čekamo i čekamo kako će se sve rasplesti, a rješenje je (meni) bilo bolje i zanimljivije od svega što sam pretpostavila! Stil pisanja je dinamičan i brz, stalno se nešto događa i vuče nas na čitanje. Likovi su odlični, nejasni i taman dovoljno sumnjivi da ih ne ispuštamo iz vida. Ima i nekoliko odličnih poruka na kojima se zamislimo, na primjer ova koju sam stavila iznad kao citat, o tome kako su žene naučene neprestano se čuvati i biti na oprezu. O tome kako roditelji mogu upropastiti djecu, ali i djeca roditelje.

Neću duljiti s osvrtom jer ne želim kvariti uživanje u preokretima i iznenađenjima koja kriju korice ovog relativno kratkog, izuzetno uzbudljivog romana koji vam od srca preporučujem!

Stacy Willingham: Sjena zla

Ostali naslovi ove autorice:

Sjena zla debitantski je roman autorice Stacy Willingham, za koji su već prodana filmska prava, a glavnu bi ulogu trebala tumačiti Emma Stone.
Radujemo se ekranizaciji, kao i novim romanima ove talentirane autorice!

Gdje kupiti roman Sjena zla:

Znanje

Objavljeno

Jennifer Weiner:  Dvije sestre

Nakladnik: Znanje

Naslovnica knjige Dvije sestre: ©Znanje

Prevela: Mirjana Valent

Jennifer Weiner Dvije sestre

Dvije sestre

Pametno ispričana epska priča o dvije sestre koja počinje 1950-ih i traje 50 godina predstavlja ambiciozan pogled na to kako su se uloge žena promijenile tijekom dvadesetog stoljeća i kako se još uvijek mijenjaju. Zajedno s dirljivim pregledom života sestara Jo i Bethie Kaufman, pratimo promjene u društvu, povijesne mijene koje se događaju u Americi, hipijevske pokrete i buđenje feminističkog pokreta.

Autorica se pomalo naslanja na roman Male žene (čak u odabiru imena Imena Jo i Beth ), ali svaka obiteljska priča jedinstvena je na svoj način pa mi to nije zamjerka.

Jo

Jo je muškobanjasta djevojčica, načitana buntovnica sa strašću da svijet učini pravednijim. Dugo je bila razočaranje svojih roditelja, pogotovo majke koja je željela slatku, krotku djevojčicu koja obožava haljinice. Jo je bila upravo suprotno. Interes za djevojke razvila je vrlo rano, ali ga je cijeli život potiskivala. Odnos s prijateljicom nije se mogao realizirati zbog osude obitelji i okoline, kao i vlastite introspekcije koja joj nije dozvoljavala da slijedi svoje srce. Odnos s Bethie od počeka je turbulentan. Bile su jednostavno previše različite.

Jo je dugo aktivna kao  građanska aktivistica  koja organizira tribine i prosvjede za građanska prava. Odustala je od ljubavi, ali ipak ulazi u brak, pokoravajući se javnom mnijenju koje ženu promatra kroz paradigmu monogamnog braka. Iz tog braka dobiva tri kćeri. Opet sve različite i drugačije.

Ona i sestra su odrasle. Jo je uvijek bila za Bethie čvrsta točka i zaštitnica, a sada su se kretale u različitim smjerovima, udaljavajući se jedna od druge. Str. 140.

Bethie

Bethin život je nekonvencionalan. Mamina i tatina slatka curica u djetinjstvu, izrasta u prekrasnu djevojčicu i mladu djevojku. Ženstvena, s puno umjetničkih sklonosti, planirala je drugačiji život. Zbog svoje poslušnosti i krotkosti idealna je meta seksualnih predatora u okruženju, čak i u okviru svoje rodbine. Razočaravši se, Beth se baca naglavačke u hipi pokret, pridružuje se djeci cvijeća i životu u komunama. Razvija poremećaj prehrane, a kasnije koketira s ovisnošću. Jo je nekoliko puta izvlači iz nezgodnih situacija. Ušteđevinu koju dugo vremena skuplja želeći otići na putovanje u Indiju, Jo daje Bethie kako bi joj pomogla u teškom trenutku. Ali Bethie i dalje ostaje u svom šarenom svijetu, ne uspjevši se približiti sestri.

Plakala je zbog sestre, kojoj je ona podrezala krila. Zbog sebe i one pametne i lijepe trinaestogodišnjakinje djevojčice kakva je bila… str. 279.

Dojam o djelu

Putovanje poviješću društvenih promjena u dvadesetom stoljeću kroz kaleidoskop sestara Kaufman dirljiva je i vješto ispričana priča. Ženska emancipacija, začetci feminizma, vrijeme hipi pokreta, djece cvijeća  i slobodne ljubavi, vrijeme Woodstocka, prosvjeda protiv rata u Vijetnamu, sve je to autorica inkorporirala u epsku sagu o životu dvije sestre. Odrastajući u 1950-ima u Detroitu, Jo i Bethie žive u savršenoj kući srednje klase iz predgrađa, gdje su uloge članova obitelji jasno određene. Ali kako počinju šezdesete, svijet oko njih brzo se mijenja pa tako i one same. U pozadini društvenih promjena Jo i Bethie proživljavaju osobne traume i tragedije. Njihovi životi daleko su od onog što one zapravo žele. Bethie postaje divlje dijete željno avantura koje bezglavo utrčava u subkulturne trendove, a Jo postaje mlada majka u Connecticutu sa suprugom i djecom u tradicionalnoj podjeli uloga.

Roman Dvije sestre jako je dobar. Pametna i promišljena priča brzo nas zaokuplja. Jennifer Weiner  ne libi se dotaknuti teških tema kao što su  pobačaj, silovanje, rasizam, čime knjiga dobiva na autentičnosti. Na kraju, obje sestre slijede svoje srce i svoje snove.

Osnovno je pitanje i dilema nakon pročitane knjige: Mijenjamo li mi  svijet živeći u turbulentnim vremenima ili svijet mijenja nas? Odnosno – jesmo li sudionici ili svjedoci vremena. Teško pitanje, zar ne?

Jennifer Weiner Dvije sestre

O autoru:

Jennifer Weiner američka je spisateljica i autorica nekolicine romana ljubavne i obiteljske tematike. Teme iz života i likovi s kojima se čitatelji mogu lako poistovjetiti donijeli su joj omiljenost kod široke publike. Osim romana, piše kolumne i eseje za The New York Times. Živi i radi u Philadelphiji.

Gdje kupiti?

Znanje

Objavljeno

Line Holm i Stine Bolther: Za dobro djeteta

Nakladnik: Znanje, 2021.

Naslovnica romana Za dobro djeteta: ©Znanje

Prevela: Marina Kopjar

„Tko se bori protiv čudovišta, neka pazi da pritom i sam ne postane čudovište.“ Nietzsche, naravno. (str. 80.)

Line Holm i Stine Bolther: Za dobro djeteta

Za dobro djeteta – Mikael i Frederik

Glavni tajnik Crvenog križa Georg Schmidt pronađen je mrtav, s neobičnim znakom urezanim u trbuh.

Na ogradi stubišta iznad ulaznih vrata i znaka Crvenog križa visio je izvor krvavih mrlja: zdepasti, korpulentni muškarac, oko prsa i ispod ruku zavezan najlonskim užetom. Oko vrata mu je bila stegnuta kravata zbog koje mu je prema naprijed obješena glava bila plava i nabrekla. (str. 13.)

Ubojstvo istražuju Mikael Dirk i Frederik Dahlin, policajci s privatnim problemima kojima je ovo prvi slučaj na kojemu rade kao partneri. Mikael je stariji, često loše volje i krije tajnu koja se jednostavno ne smije saznati. Frederik je čista suprotnost – malo mlađi, ali puno veseliji, optimist, sklon suvremenim načinima rješavanja zločina, no i on ima svoje muke.

Budući da je slučaj direktno povezan sa strankom na vlasti i samim premijerom, policija je pod povećalom i slučaj mora riješiti što prije.

Za dobro djeteta – Maria Just

Povjesničarka Maria Just radi u Muzeju policije i priprema izložbu kojom će prikazati sto godina neriješenih ubojstava u Danskoj.

Ponekad je imala osjećaj da joj je posao bio poput čitanja krimića od posljednje stranice prema naprijed. U većini slučajeva je od početka znala počinitelja. Posao joj je bio objasniti budućim naraštajima zašto je počinitelj tako postupio, u kakvim je okvirima djelovao i kakav je značaj njegovo ili njezino djelo imalo za budućnost. (str. 36.)

Kopajući po arhivima, slučajno nailazi na poveznicu između ubojstva glavnog tajnika Schmidta i dvostrukog ubojstva koje se dogodilo prije pedeset godina!
Uskoro biva uvučena u istragu koja se proteže od prošlosti do sadašnjosti, od onih na dnu društva do onih na samome vrhu.
Maria, Mikael i Frederik otkrivaju sramotnu tajnu danske povijesti koju neki silom žele potisnuti, a neki žele da se nikad ne zaboravi…

Line Holm i Stine Bolther: Za dobro djeteta

Velika očekivanja

Od romana Za dobro djeteta imala sam stvarno velika očekivanja koja, moram priznati, nisu u potpunosti ostvarena. Za početak, naslov ne naveo na krivi trag jer nisam očekivala politički slučaj kakav je na kraju ispao. Roman je dosta debeo, preko 500 stranica, i prvih mi je 200 bilo dosadnjikavo. Slučaj ubojstva glavnog tajnika nije u meni pobudio nikakvo zanimanje, a i sam je stil pisanja nekako težak.

Međutim, taman negdje na polovici romana sve se počinje zaplitati i počinjemo nazirati kako je sve povezano. Antisemitizam, islamofobija, politika, nacizam, a sve za dobro djeteta. Ili se barem tako opravdavaju oni koji bi tu istu djecu trebali štititi.

Znate li sedam temeljnih načela Crvenog križa? …
Crveni križ djeluje u skladu s nizom obveznih globalnih načela; to su humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. (str. 444.)

Ovaj roman pokazuje da je istinita ona „Put do pakla popločan je dobrim namjerama“. Doduše, kad je riječ o politici, nikad ne možemo sa sigurnošću reći koliko su namjere bile dobre, a koliko je zapravo bila jaka potreba za samopromocijom i ulagivanjem većini.

Ono što još zamjeram romanu Za dobro djeteta, osim te dosadne prve polovice, jest i epilog koji je sjajan, no ne i potpun. Za dva od tri glavna lika saznajemo što se dogodilo. A treći?

Vjerujem da je ovo tek prvi roman o Mariji, Mikaelu i Frederiku i da ćemo u nastavku svakako saznati kamo je koji lik krenuo, ali eto, nedorečenost epiloga gledam kao minus.

Prljave tajne velikih majstora politike

Kad sam već navela što mi se nije svidjelo, red je da navedem i ono što jest.

Prljava tajna koju Danska skriva izvrstan je, jeziv i istinit temelj za pisanje romana. Žao mi je što autorice u bilješci na kraju nisu pobliže objasnile što se događalo između Danske i Grenlanda pedesetih godina 20. stoljeća jer je povijesna podloga prezanimljiva.

Sviđa mi se što je slučaj kompliciran i grana se na mnoštvo strana, no najbolje od svega je što pokazuje da i razvijene države, sve do jedne, kriju mračne tajne svoje povijesti i da ni jedna od njih nije čista i nedužna, kakvima se trude prikazati. Inače svi napadaju naš Balkan, no iz ovog romana, kao i iz mnoštva već pročitanih (Jo Spain, S našim blagoslovom, Joanna Goodman, Dom za neželjene djevojčice, Emily Gunnis, Djevojka iz pisma), saznajemo da smo svi jednako grešni i nepošteni, iznikli na boli i krvi onih najugroženijih – djece.

Line Holm i Stine Bolther: Za dobro djeteta

Ostali naslovi ovih autorica:

Stine Bolther spisateljica je i novinarka koja je gotovo 20 godina izvještavala o zločinima i kaznenim procesima.
Line Holm se bavi istraživačkim novinarstvom.
Za dobro djeteta njihov je prvi roman o povjesničarki Mariji Just.

Gdje kupiti roman Za dobro djeteta:

Znanje

Objavljeno

Vi Keeland: Pozivnica

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Pozivnica: ©Znanje

Prevela: Jelena Pepelnik

Vi Keeland: Pozivnica

Pozivnica

Stella Bardot uglavnom je dobra djevojka kojoj nikad ne bi palo napamet učiniti ono što upravo čini! Međutim, nakon što joj je ljubavna veza naprasno prekinuta, nakon što su njeni poslovni planovi pali u vodu i nakon što je ostala gotovo bez prebijena novčića, na nagovor i u pratnji luckastog najboljeg prijatelja Fishera, odlazi na vjenčanje – NEPOZVANA. Naime, pozivnica za to luksuzno bogataško vjenčanje bila je namijenjena Stellinoj bivšoj cimerici. Budući da je cimerica otišla i to ne plativši stanarinu, Stella i Fisher zaključe da bi bilo baš zabavno pojaviti se na vjenčanju, dobro se najesti, uživati – i sve na tuđi račun.

Na vjenčanju Stella upoznaje prezgodnog mladenkinog brata Hudsona Rothschilda i odmah se pojavljuju leptirići.

Izdaleka je bio zgodan, no izbliza je bio toliko lijep da su mi se pojavili leptirići u trbuhu; tamne kose, osunčana tena, izražene čeljusti i sočnih, punih usana. Njegova frizura, kosa zalizana prema nazad i s razdjeljkom po strani, podsjetila me na filmsku zvijezdu iz nekih davnih vremena. (str. 7.)

Kad Hudson shvati da Stella nije ona kojom se izdaje, ona bježi no, u maniri Pepeljuge, iza sebe ne ostavlja cipelicu već mobitel koji pronalazi – ma tko drugi nego Hudson.

Ono što uskoro otkrivamo jest da su Hudson i njegova sestra vlasnici velike tvrtke koja je baš ono što Stella treba kako bi na tržište plasirala svoju ideju unikatnih parfema.

Stella i Hudson uskoro počinju raditi skupa, a kemija je sve jača i jača.

…ne možeš izmisliti kemiju tamo gdje je nema, isto kao što je ne možeš poništiti tamo gdje je ne želiš. Nad nekim stvarima jednostavno nemamo kontrolu. (str. 174.)

Ipak, prošlost će im se vrlo brzo naći na putu jer oboje kriju tajne i boli koje ne žele podijeliti s onim drugim.

Hoće li ljubav pobijediti i u ovoj modernoj bajci?

Stella i Hudson

Stella i Hudson simpatičan su par za koji navijamo od početka. Doduše, kao i u većini suvremenih ljubavnih romana, likovi su – pa tako i njih dvoje, uglavnom stereotipni. Makar se meni tako čini… Svi su lijepi, fizički savršeni, bistri i bogati.

Već i ptice na grani znaju da ne volim ljubavne romane, no svako mi toliko dođu pod ruku i moram priznati da su dobrodošao odmak od mog uobičajenog štiva. Lijepo je ponekad pročitati nešto gdje nema mrtvih i gdje će sve, sasvim sigurno, završiti sretno do kraja života.

Mislim da ništa od ovoga što se dogodilo nije slučajnost. Mislim da je život niz putokaza koji vode u različitim smjerovima. Nemamo pojma kojim bismo putem trebali krenuti, zato nastojimo hodati ravno i slijediti najveće putokaze… Slučajnosti su oni manji putokazi koji vode na stranputicu. Ako je čovjek dovoljno hrabar, onda slijedi te manje putokaze i završi točno tamo gdje treba biti.
(str. 329.)

Vi Keeland: Pozivnica

Kod Stelle mi se svidjelo to što je zanimljiva – ima iznadprosječno čulo mirisa i zato se bavi parfemima. Priča o parfemima nije dosadna, ispričana je jednostavno, lagano i tako da zaintrigira čitatelja. Isto tako, Stella ima interesantan hobi – skuplja i čita stare dnevnike. Uporna je, pametna, šarmantna.

Nasmijao sam se kad sam vidio koliko je šašava. Svaki put kad sam pomislio da znam što će reći ili napraviti, brzo bih shvatio da sam bio u krvi. Bilo je ti neobično osvježavajuće. …ništa u vezi nje nije bilo stereotipno. (str. 148./149.)

S Hudsonom sam na početku imala problem jer je bio klasičan lik iz ljubića. Bogat, arogantan, pretjerano samouvjeren, bezobrazan i pomalo sadist. Spisateljica to do kraja ublaži i učini podnošljivim pa hajde. Do pola je ajme, od polovice ok. Svidjelo mi se kad je ublažio svoj macho pristup i postao relativno normalan muškarac s osjećajima.

 Laganica za jedno popodne

Pozivnica nije roman koji me oduševio, no zaista nije loša. Pitka je to priča o dvoje privlačnih mladih ljudi, opterećenih svojom prošlošću, za koju unaprijed znamo kako će završiti. Šarmantna je priča u kojoj možete uživati bez nekog prevelikog razmišljanja, seksi romansa koja u sebi ipak ima dublje značenje i nekoliko neobičnih prevrata, dovoljno duhovita da ne bude plitka nego zabavna.

Baš zato, idealna je za opuštanje. Taman ono što trebamo za čitanje na plaži, na kauču pod klimom, na ručniku pokraj rijeke ili jezera…

…nemoj dopustiti da ono što se dogodilo s tvojim bivšim ili tvoji strahovi da će stvari postati komplicirane unište nešto što bi moglo biti jako dobro. Neke od najboljih stvari u životu stvaraju nered; peciva s grožđicama, dobar seks, lava kolač, lubenica.. (str. 197.)

Vi Keeland: Pozivnica

Ostali naslovi ove autorice:

Vi Keeland poznata je autorica ljubavnih romana, prevedenih na dvadesetak jezika i prodanih u milijunima primjeraka.
Neke od njenih uspješnica, u izdanju Znanja, jesu:

  • Šef iz snova
  • Ego manijak
  • Neodoljiva pogreška
  • Iskra.

Isto tako, u suradnji s još jednom poznatom autoricom ljubića, Penelope Ward, objavila je sljedeće romane:

  • Gospodin bogatun
  • Gospodin uobraženi
  • Uobraženi gad
  • Skrivene poruke
Home

Gdje kupiti roman Pozivnica:

Znanje

Objavljeno

Hillary Rodham Clinton, Louise Penny: Država terora

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica knjige Država terora: ©Znanje
Preveo: Neven Dužanec

Hillary Rodham Clinton.Louise Penny Država terora

Einstein: Ne znam kakvim će se oružjem voditi Treći svjetski rat, ali znam da će se četvrti svjetski rat voditi kamenjem i štapovima. str. 315.

Je li Hillary Rodham Clinton ovoj knjizi dala samo svoje ime, a Louise Penny sadržaj ili su knjigu napisale udruženim snagama, nije nam poznato. Ono što znamo je da su se dvije poznate žene udružile i objavile Državu terora. Učinile su to mnogo uspješnije negoli je to svojedobno napravio bivši predsjednik Bill Clinton. On je napisao nekoliko političkih trilera s autorom megabestselera Jamesom Pattersonom. Iako su je pisale žene, i glavni je lik žena, Država terora u naravi je muška knjiga .

Nova državna tajnica Ellen Adams

Nakon burnog razdoblja u američkoj politici, novi predsjednik na važnu dužnost državne tajnice bira političku suparnicu Ellen Adams. Njenim imenovanjem on želi ušutkati svoju najoštriju kritičarku, jer preuzimanje ove dužnosti znači da Ellen mora odstupiti s rukovodećeg mjesta vlastite multinacionalne novinske agencije.

Već na prvom službenom putu, Ellen će se dati uhvatiti u zamku i na predsjednikovo veselje, biti javno osramoćena. Međusobno prepucavanje predsjednika i nje prestaje onog trena kad  dolazi dojava o bombama koje eksplodiraju u Londonu, Parizu i Frankfurtu.

U jednom od napadnutih autobusa, stjecajem okolnosti, našao se i Ellenin sin Gil koji je teško ranjen. On je novinar koji s majkom ima napet i kompliciran odnos otkako je nakon jednog zarobljeništva prešao na islam.

Okrenula je stranicu. Popis se nastavljao. Svaki užas koji je mogao stvoriti čovjek bio je ondje.
Mislim, prošaptala je, da počinje naša sljedeća noćna mora. str. 491.

Anahita

Dok se predsjednik prvi put obraća Kongresu, mlada časnica ministarstva za vanjske poslove Anahita Dahir prima zbunjujuću anonimnu poruku, no prekasno shvaća da je poruka bila kodirano upozorenje. Uskoro započinje niz terorističkih napada.

Nekad prije, Anahita je bila u kratkoj vezi s Elleninim sinom.

Nakon niza terorističkih napada Ellen, Anahita i Gil, premda neočekivani saveznici, ujedinit će snage u pokušaju da zaustave zavjeru koja prijeti nuklearnom katastrofom na američkom tlu. Negativci su brojni: imućni američki ultrakonzervativci čiji je kandidat izgubio na izborima, moćni trgovac oružjem iz Pakistana Bashir Shar te mafija na čelu s predsjednikom Rusije!

Predsjednici pod krinkom

Iako se u početku čini da je Država terora samo malo bolje informiran krimić, insajderski detalji Hillary Rodham Clinton i sočni politički tračevi u režiji Louise Penny, ne ostavljaju dvojbe o protagonistima.

I neukom čitatelju jasno je da su dva predsjednika koja se kriju u knjizi, naravno pod lažnim imenima, Donald Trump i Vladimir Putin. Iako su izmijenjena ključna imena i mjesta, dovoljno da se izbjegnu tužbe, ne možemo se oteti dojmu da je knjiga politički obračun Hillary Rodman Clinton s neistomišljenicima.

Dojam o djelu

Država terora roman je s ključem. Dok ga čitamo, zapitamo se koliko je fikcija, a koliko stvarnost. Međunarodna šahovska igra kojoj smo svjedoci u romanu uključuje nestabilnu politiku Pakistana, Afganistana i Irana, utrku za razvoj nuklearnog oružja u regiji, rusku mafiju te terorističke organizacije diljem svijeta.

Napeti stil pripovijedanja pun obrata, akcije i insajderskih detalja idealan je za ekranizaciju pa nije nemoguće da se ista i dogodi.

Sam krimić je brz, napete radnje sa zapletom koji prikazuje klasičnu utrku s vremenom. S mog gledišta, previše je političke satire koju prepoznajemo i koja ljudima  ide na živce. Ali knjiga nosi vrlo jasno upozorenje o tankoj sigurnosnoj granici  na kojoj balansira svjetska demokracija.

Hillary rodham Clinton,Louise Penny Država terora

O autorima

Hillary Rodham Clinton prva je žena u povijesti SAD -a koja je postala predsjednička kandidatkinja velike političke stranke. Služila je kao 67. državna tajnica nakon gotovo četiri desetljeća u javnim službama zagovarajući u ime djece i obitelji kao odvjetnica, prva dama i američka senatorica. Dosad je objavila već sedam knjiga, a ovo je prvi triler koji je napisala u koautorstvu s Louise Penny.

Louise Penny nagrađivana je autorica bestselera koji su zauzeli prvo mjesto na listama New York Timesa, USA Todaya i Globe and Maila. Njezini romani o glavnom inspektoru Armandu Gamacheu prevedeni su na trideset i jedan jezik. Godine 2017. primila je kanadsko odličje za svoj doprinos kanadskoj kulturi. Louise Penny živi u selu u okolici Montreala.

Gdje kupiti:

Znanje