Nakladnik: Mozaik knjiga, 2021.
Naslovnica knjige Povratak učitelja plesa: ©Mozaik
Da je nacizam lice zla, podsjetio nas je još jednom skandinavski autor Henning Mankell. Povratak učitelja plesa solidan je kriminalistički roman, nešto sporije radnje, ali jako dobrih uvida u likove istražitelja, žrtve ubojstva i naravno ubojice. Kod sva tri glavna lika (kao i kod nekih sporednih) autor je do u tančine opisao posljedice njihova djelovanja, a zatim prateći njihove živote u sadašnjosti i prošlosti, do savršenstva objasnio zbog čega su se likovi ponašali na određeni način. Roman koji nas ponovno podsjeća na strahote koje donosi uvjerenje da su neki ljudi rođeni da budu bolji, vrjedniji ili ispred svih drugih, potresan je u svojoj srži.
Stefan Lindman-istražitelj
Trideset sedmogodišnji istražitelj prolazi teške dane. Otkriva da je kvržica koju već dulje vrijeme osjeća na jeziku zapravo zloćudni tumor. U međuvremenu saznaje da je ubijen umirovljeni iskusni kolega koji ga je nekad učio poslu, Herbert Molin. Molin je uvijek bio osobenjak i ne osobito popularan u policijskoj postaji, ali Stefan ga je veoma cijenio. Intuitivno odlučivši, između razmišljanja o vlastitom liječenju i želje da sazna što se dogodilo Herbetu Molinu, Stefan otvara bolovanje i odlazi na sjever u slabo naseljen šumoviti gradić gdje je živio Molin..
Isti počinitelj. To nije bilo točno. Nije shvaćao što se dogodilo. str. 158.
Herbert Molin- žrtva
Kao mladić pristupa Hitlerovom socialnacionalističkom pokretu. Uvjereni nacist bio je do samog kraja svog života, ali za ta njegova uvjerenja znali su samo rijetki. Većina ga je znala kao ljubitelja argentinskog tanga, plesa koji je plesao čitav život. Čak i u trenutku smrti ubojica ga ostavlja u položaju plesača tanga s krvavim plesnim koracima u snijegu.
O Herbertu Molini malo je ljudi znalo išta više. Osim njegove kćeri Veronike, plesne prijateljice Else Berggren, susjeda Abrahama Anderssonona, nije bilo ljudi s kojima je komunicirao nakon što je otišao u mirovinu. Živio je samački život ispunjen vlastitim prikazama i demonima prošlosti.
Prikaze su ga prevarile. Nije pravodobno prepoznao opasnost. Pedeset i četiri godine dopuštao je da ga varaju.. Mislio je da im je pobjegao. Sad je uvidio da je to bila zabluda. str. 26.
Fernando Hereira ili netko s drugim imenom-ubojica
Čovjek koji je prošao pola zemaljske kugle da bi našao Herberta Molinu i ubio ga. Zašto? Što je nagnalo čovjeka srednjih godina koji ima sređenu obitelj, ženu, djecu i posao koji ga zadovoljava, da se iz Južne Amerike zaputi u Švedsku kako bi pronašao i ubio jednog čovjeka? Razlog je naravno u prošlosti, a poveznica je ples-argentinski tango. Ubojica duboko proživljava i važe sve svoje odluke pa tako i odluku da nekome oduzme život. Ubojica nije ubojica po profesiji, ni po uvjerenju. On je samo običan čovjek koji će počiniti ubojstvo jer smatra da je to jedino ispravno.
Vidio sam njegove noge, njegove plesne cipele dok je izlazio. Pogledao sam u sobu. Moj otac je bio mrtav. str. 440.
Dojam o djelu
Ostanete razmišljajući nakon što pročitate ovu knjigu od gotovo 500 stranica. Pitanje smijemo li se osvetiti za zločine koji su počinjeni u ime uvjerenja u nadmoćnost rase, konstantno se provlači kroz roman. Ubojica je taj koji se stalno preispituje i važe. To na neki način čini i glavni istražitelj Stefan Lindman koji se, uz otkrivenu bolest i nesređen život, bori i s tajnama iz vlastite obitelji. Stefan je rastrgan između istrage i iznenađujuće spoznaje o ubijenom kolegi, a još više šokiran povezanošću vlastite obitelji s antisemitskim pokretima u Švedskoj nakon Drugog svjetskog rata.
Roman ima sporu radnju, ali je zapravo vrlo dubok. Nitko nije crno-bijel. Svi likovi, uključujući i ubojicu, ljudi su od krvi i mesa koji ispred svega stavljaju svoja uvjerenja. Za ono što misle da je ispravno spremni su žrtvovati život.
Autor nas je još jednom podsjetio na nacističke zločine počinjene u ime pogrešne ideologije i vjerovanja u to da se ljudi dijele prema rasi, naciji ili boji kože. Ideja nacizma duboko je zatrovala um ljudi koji su od poznanika, prijatelja, susjeda postajali zlotvori i ubojice. Taj sramni dio njemačke povijesti ne smije se nikada zaboraviti.
O autoru
Henning Mankell (Stocholm, 1948. -2015.) bio je švedski književnik i kazališni redatelj. Poznat je po svojim romanima s glavnim junakom komesarom Kurtom Wallanderom kao i po knjigama za djecu te svom političkom angažmanu, posebno u Africi.
Godine 2009. Mankell dobiva mirovnu nagradu Erich Maria Remarque za svoja djela o Africi. Teme u djelima Mankella često su obojene političkim i društvenim pitanjima. Prodao je preko 40 milijuna knjiga diljem svijeta. Po motivima većine romana snimljeni su filmovi u njemačko-švedskoj koprodukciji.
Recenzije njegovih romana Psi iz Rige, Bijela lavica, Švedske gumene čizme, Čovjek iz Pekinga pronađite klikom na naslove.
