Nakladnik: Znanje, 2021.
Naslovnica romana Za dobro djeteta: ©Znanje
Prevela: Marina Kopjar
„Tko se bori protiv čudovišta, neka pazi da pritom i sam ne postane čudovište.“ Nietzsche, naravno. (str. 80.)
Za dobro djeteta – Mikael i Frederik
Glavni tajnik Crvenog križa Georg Schmidt pronađen je mrtav, s neobičnim znakom urezanim u trbuh.
Na ogradi stubišta iznad ulaznih vrata i znaka Crvenog križa visio je izvor krvavih mrlja: zdepasti, korpulentni muškarac, oko prsa i ispod ruku zavezan najlonskim užetom. Oko vrata mu je bila stegnuta kravata zbog koje mu je prema naprijed obješena glava bila plava i nabrekla. (str. 13.)
Ubojstvo istražuju Mikael Dirk i Frederik Dahlin, policajci s privatnim problemima kojima je ovo prvi slučaj na kojemu rade kao partneri. Mikael je stariji, često loše volje i krije tajnu koja se jednostavno ne smije saznati. Frederik je čista suprotnost – malo mlađi, ali puno veseliji, optimist, sklon suvremenim načinima rješavanja zločina, no i on ima svoje muke.
Budući da je slučaj direktno povezan sa strankom na vlasti i samim premijerom, policija je pod povećalom i slučaj mora riješiti što prije.
Za dobro djeteta – Maria Just
Povjesničarka Maria Just radi u Muzeju policije i priprema izložbu kojom će prikazati sto godina neriješenih ubojstava u Danskoj.
Ponekad je imala osjećaj da joj je posao bio poput čitanja krimića od posljednje stranice prema naprijed. U većini slučajeva je od početka znala počinitelja. Posao joj je bio objasniti budućim naraštajima zašto je počinitelj tako postupio, u kakvim je okvirima djelovao i kakav je značaj njegovo ili njezino djelo imalo za budućnost. (str. 36.)
Kopajući po arhivima, slučajno nailazi na poveznicu između ubojstva glavnog tajnika Schmidta i dvostrukog ubojstva koje se dogodilo prije pedeset godina!
Uskoro biva uvučena u istragu koja se proteže od prošlosti do sadašnjosti, od onih na dnu društva do onih na samome vrhu.
Maria, Mikael i Frederik otkrivaju sramotnu tajnu danske povijesti koju neki silom žele potisnuti, a neki žele da se nikad ne zaboravi…
Velika očekivanja
Od romana Za dobro djeteta imala sam stvarno velika očekivanja koja, moram priznati, nisu u potpunosti ostvarena. Za početak, naslov ne naveo na krivi trag jer nisam očekivala politički slučaj kakav je na kraju ispao. Roman je dosta debeo, preko 500 stranica, i prvih mi je 200 bilo dosadnjikavo. Slučaj ubojstva glavnog tajnika nije u meni pobudio nikakvo zanimanje, a i sam je stil pisanja nekako težak.
Međutim, taman negdje na polovici romana sve se počinje zaplitati i počinjemo nazirati kako je sve povezano. Antisemitizam, islamofobija, politika, nacizam, a sve za dobro djeteta. Ili se barem tako opravdavaju oni koji bi tu istu djecu trebali štititi.
Znate li sedam temeljnih načela Crvenog križa? …
Crveni križ djeluje u skladu s nizom obveznih globalnih načela; to su humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. (str. 444.)
Ovaj roman pokazuje da je istinita ona „Put do pakla popločan je dobrim namjerama“. Doduše, kad je riječ o politici, nikad ne možemo sa sigurnošću reći koliko su namjere bile dobre, a koliko je zapravo bila jaka potreba za samopromocijom i ulagivanjem većini.
Ono što još zamjeram romanu Za dobro djeteta, osim te dosadne prve polovice, jest i epilog koji je sjajan, no ne i potpun. Za dva od tri glavna lika saznajemo što se dogodilo. A treći?
Vjerujem da je ovo tek prvi roman o Mariji, Mikaelu i Frederiku i da ćemo u nastavku svakako saznati kamo je koji lik krenuo, ali eto, nedorečenost epiloga gledam kao minus.
Prljave tajne velikih majstora politike
Kad sam već navela što mi se nije svidjelo, red je da navedem i ono što jest.
Prljava tajna koju Danska skriva izvrstan je, jeziv i istinit temelj za pisanje romana. Žao mi je što autorice u bilješci na kraju nisu pobliže objasnile što se događalo između Danske i Grenlanda pedesetih godina 20. stoljeća jer je povijesna podloga prezanimljiva.
Sviđa mi se što je slučaj kompliciran i grana se na mnoštvo strana, no najbolje od svega je što pokazuje da i razvijene države, sve do jedne, kriju mračne tajne svoje povijesti i da ni jedna od njih nije čista i nedužna, kakvima se trude prikazati. Inače svi napadaju naš Balkan, no iz ovog romana, kao i iz mnoštva već pročitanih (Jo Spain, S našim blagoslovom, Joanna Goodman, Dom za neželjene djevojčice, Emily Gunnis, Djevojka iz pisma), saznajemo da smo svi jednako grešni i nepošteni, iznikli na boli i krvi onih najugroženijih – djece.
Ostali naslovi ovih autorica:
Stine Bolther spisateljica je i novinarka koja je gotovo 20 godina izvještavala o zločinima i kaznenim procesima.
Line Holm se bavi istraživačkim novinarstvom.
Za dobro djeteta njihov je prvi roman o povjesničarki Mariji Just.
