Nakladnik: Znanje, 2022.
Naslovnica romana Prvi dan proljeća: ©Znanje
Prevela: Maja Opačić
Prvi dan proljeća – Chrissie
Chrissie Banks ima osam godina. Živi s poremećenom majkom koja joj ne daje jesti pa djevojčica neprestano gladuje. Zločesta je, okrutna, bezobrazna i veoma, veoma gladna. Krade hranu gdje stigne. Bori se biti zadužena za raznošenje mlijeka u školi kako bi popila ostatke. Jede što god može, ali hrane je uvijek premalo.
…tjedan dana nije bilo hrane. Pokušavala bih ostati u tuđim kućama dovoljno dugo da me ponude užinom ili bih jela ono što bih pronašla… Jedan me dan učiteljica poslala ravnatelju jer sam pod odmorom pojela Donnin keks, ali nije me bilo briga jer sam ga već pojela, pa me nikako nije mogao natjerati da ga vratim. (str. 92.)
Chrissie je nevoljena, ignorirana, zanemarena, zapuštena. Moćnom se osjeća jedino kad maltretira svu ostalu djecu iz susjedstva, uključujući i svoju najbolju prijateljicu Lindu.
Ništa me nije moglo povrijediti ako ništa u sebi nisam imala. (str. 228.)
U potrazi za tom moći, na prvi dan proljeća, ubija dječačića i sve se nepovratno mijenja.
Policija dan za danom češlja susjedstvo, a Chrissie se osjeća poput Boga. A onda više ne.
Prvi dan proljeća – Julia
Dvadeset godina poslije, Chrissie je Julia. Ima kćer Molly koju voli više od svega na svijetu, no odrasla u domu bez ljubavi, Julia ne zna kako pružiti tu ljubav.
Nikad nismo kasnile. Svakog smo jutra u osam izlazile iz stana i pred školu dolazile u osam i petnaest… Da smo izlazile kasnije, riskirale bismo da putem sretnemo tuđe majke, majke koje mekeću i nestrpljivo puckaju jezikom i puštaju svoju, tuđu djecu, da hodaju po zidu. Nisam nas mogla zaštititi od svega, ali od toga jesam. (str. 18.)
Progoni je krivnja i užasan strah da će joj službe oduzeti Molly i zato čini veliku glupost i bježi – tamo gdje je sve počelo. Na prvi dan proljeća.
Odvratan, hipnotizirajući roman
Danas sam ubila dječačića. (str. 3.)
Ovom jezivom rečenicom počinje roman Prvi dan proljeća.
Nema tih riječi kojima bih vjerodostojno iskazala dojmove pa ću ovako: Ovo je jedan odvratan roman koji sam mrzila svake sekunde i koji nisam mogla prestati čitati! Napisan je, rekla bih, maestralno – izmjenom poglavlja iz prošlosti i sadašnjosti uvučeni ste u priču koja je teška, mučna, užasna, ali knjigu je nemoguće odložiti!
Takvu je glad mogao shvatiti samo onaj tko ju je osjetio. Htjela sam joj reći da me glad oblikovala, stvorila ovakvu kakva jesam, jer glad je bila golema, a ja majušna, i uvijek je bila ondje, mučna, nesmiljena konstanta. (str. 177.)
Dakle, ništa mi se nije svidjelo, ni ta glavna likuša, ni radnja u prošlosti, ni ova u sadašnjosti, ali ovo je jedan od onih romana koje ću rado preporučivati svima.
Nezaboravan je koliko i jeziv. Ostavlja nad glavom hrpu pitanja kojih se nećete moći riješiti čak ni s prolaskom vremena.
Je li moguće rehabilitirati dijete-ubojicu? Ima li za takve oprosta? Može li takva osoba biti dobar roditelj? Mogu li se naši postupci opravdati okolinom u kojoj živimo?
Vidite, pišem ovu recenziju deset dana nakon čitanja romana Prvi dan proljeća. Ne samo da se izuzetno dobro sjećam radnje, nego su ta pitanja još uvijek u meni. Nisam na njih našla odgovora, osim da sam, čini mi se, manje spremna na oprost nego sam to dosad mislila.
Zašto preporuka?
Prvi dan proljeća jedan je od onih romana koji vas šokiraju prvom rečenicom i ne prestaju vas šokirati do samoga kraja. Nije to vezano za radnju, nema ovdje nekih preokreta, sve je jasno od početka. Šokantna je situacija u kojoj Chrissie živi. Odbojan je način na koji se ponaša. Uznemirujuć je način na koji govori o strašnom nedjelu koje je napravila.
I premda znam da je Chrissie takva jer ju je majka pretvorila u čudovište, za nju nisam imala ni suosjećanja ni razumijevanja.
Vezalo nas je nešto jače od krvi: poput katrana crna kaša mržnje, želje i potrebe. (str. 147.)
Ne znam što me više uznemirilo, poremećena majka ili dijete nastalo iz takvog doma. Opisi života u prljavštini, smradu, strahu, gladi… Toj užasnoj gladi koja motivira svaki Chrissien postupak. Gladi s kojom sniva i s kojom se budi. Gladi koja je guši, stišće, ponižava i uništava.
Dok budete čitali knjigu Prvi dan proljeća, sto ćete puta poželjeti odustati i sto i jedan ćete joj se put vratiti. Koliko god je potresna, toliko je i vrijedna. Pamtit ćete je dugo, dugo nakon čitanja. Pričat ćete o njoj, o krivnji, iskupljenju, oprostu…
Htjet ćete da je i vaši prijatelji pročitaju isto onoliko koliko ja sad želim da je vi pročitate.
Ostali naslovi ove autorice:
Nancy Tucker diplomirala je eksperimentalnu psihologiju, što se svakako može vidjeti u ovom romanu. Objavila je memoare The Time in Between koji govore o njezinoj borbi s poremećajima u prehrani. Prvi dan proljeća njezino je prvo beletrističko djelo i nadam se da će ih, ako budu na ovoj razini, objaviti još puno.
Romani na neki način slični ovom, a čije ste recenzije dosad mogli pročitati na blogu Mala od knjiga su: Savršeno dijete Lucinde Berry, Sumnja Ashley Audrain, Oporavak Rose Gold Stephanie Wrobel, Smola Ane Riel.