Oznaka: goran tribuson

Suvremeni hrvatski autori u mjesecu hrvatske knjige

U mjesecu hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenoga, najbolje se ušuškati pod dekicom, sa šalicom toplog čaja ili kave, a u ruci roman nekog hrvatskog autora. Naravno, na svoj popis nismo stavile Krležu, Marinkovića ni Brešana; nakon puno vijećanja, zaključile smo da su oni klasici i svima itekako poznati. Suvremeni hrvatski autori koje smo odlučile predstaviti pisci su 21. stoljeća, ljudi koji još uvijek rade, stvaraju i obogaćuju ne samo hrvatsku i regionalnu književnost, nego i onu europsku.

Nabrojani suvremeni hrvatski autori nisu se na našem popisu našli samo tako. Neke od njih čitale smo nedavno, a neke davnije. Ipak, svi su oni na nama ostavili neki trag.

Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je – stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati ni sretniji ni bolji – ali knjige moraš čitati da bi to shvatio. Miro Gavran

Suvremeni hrvatski autori po preporuci vaše Male su:

Kristian Novak: Črna mati zemla; Ciganin, al’ najljepši

Književna se kritika nimalo ne dvoumi, Kristian Novak jedan je od nakvalitetnijih hrvatskih suvremenih pisaca. Svojim romanom Črna mati zemla osvojio je i publiku i kritiku – originalan i mračan, drži vas prikovanima do posljednje stranice. Djelomično napisan na kajkavskom narječju, počinje nizom samoubojstava koja potresaju Međimurje, a nitko ne zna što ih je pokrenulo. Duboko potresna, strašna i dirljiva, Črna mati zemla je priča koju nećete zaboraviti.

Mali Hešto i Pujto ostat će s vama još dugo nakon što zatvorite korice ovog izvanredno napisanog romana.

Topla preporuka i za roman Ciganin, al’ najljepši od istog autora. To je naturalistički roman, u naravi krimić, ali i puno više od toga. Međimurski supkulturni milje oslikan je u pričama četvero pripovjedača. Ljubavna priča Ciganina Sandija i Milene, žene srednjih godina, koja se odigrava na krvavoj pozornici prepunoj ubojstava pamti se još dugo nakon čitanja.

Ante Tomić: Čudo u Poskokovoj Dragi

Premda navodimo samo jedan roman, odmah na početku ističemo, preporučujemo sve njegove romane! Ako želite nešto duhovito i zabavno, a opet životno, uzmite Tomića.

Čudo u Poskokovoj Dragi nasmijat će vas do suza! Humor prožet ironijom, apsurdne situacije u koje likovi upadaju, suptilna (a ponekad i ne toliko suptilna) kritika društva, sve to Tomić smješta u zabačeno seoce Poskokova Draga. Gdje je smješteno to selo? U Dalmatinskoj zagori, dakako, poprištu brojnih Tomićevih romana. Tamo žive Poskoci – otac Jozo i četiri sina pravih hrvatskih imena: Krešimir, Branimir, Zvonimir i Domagoj. Živeći bez ženske ruke, momci su navikli jesti samo puru (jer to jedino znaju skuhati), nositi ružičasto rublje (jer peru bijelo i šareno skupa) i – ne plaćati račune. Zaplet kreće kada se jedan sin odluči oženiti i kreće u potragu za Lovorkom, ženom s kojom je bio jedan jedini put, prije petnaest godina! U priču se upliću jedan radnik Elektre, dvije sestre lude za oružjem, načelnik policijske uprave, apostolski nuncij i mnoštvo likova uz koje ćete plakati od smijeha!

Slavenka Drakulić: Kao da me nema

Premda se čini da se pojam suvremeni hrvatski autori odnosi samo na muškarce, tome nije tako. Među njima itekako kvalitetnih spisateljica! Jedna od njih je i Slavenka Drakulić.

Iako se ova spisateljica najčešće spominje u kontekstu svoje uspješnice Frida ili o boli, mi bismo istaknule roman Kao da me nema. Mučno, teško, stravično svjedočanstvo mlade S., zatvorene u logoru, silovane, mučene, ostavit će vam gorak okus u grudima. Sa snažnom antiratnom porukom, ovo je roman koji govori o tome što su sve ljudi sposobni napraviti jedni drugima, ali i što su sve spremni pretrpjeti jedni za druge. Unatoč tome, uči nas kako uvijek, ali uvijek pobjeđuje – ljubav.

Slavenka Drakulić i inače se bavi teškim temama, bolešću, odnosom duha i tijela, a to je itekako vidljivo i u ovom romanu.

Nećemo reći da ćete uživati čitajući ovaj potresan roman, ali svakako ga, kad ga pročitate, nećete zaboraviti.

Hrvoje Šalković: Zec na mjesecu

Premda se Šalković već dulje vrijeme ne bavi pisanjem i bacio se u neke druge vode, još uvijek ne možemo zaboraviti njegov roman Zec na mjesecu. Emotivna je to priča o mladom Teu Medeniću, diplomiranom komparatistu književnosti. On nakon očeve smrti preuzima građevinsku firmu, a zatim je prodaje jer želi postati pisac. Priča je to o njegovoj ispraznoj djevojci, momačkoj večeri, prijateljstvu i ljubavi. Na trenutke će vam se činiti da ne čitate, već da gledate slavni Mamurluk. Začinjen humorom, mnoštvom emocija i ljubavlju prema svom gradu, ovaj će roman naći svoje mjesto u vašim srcima.

Osim navedenog romana, Šalković je napisao i nekoliko putopisa, a okušao se i u pisanju kriminalističkih romana.

A što je zekonja na mjesecu? Jedna prekrasna legenda koju Teo nikad nije zaboravio. Nećete ni vi.

Ivica Prtenjača: Plivač

Plivač je prekrasan antiratni roman koji svakako morate pročitati. Roman naglašava besmisao rata i potiče pacifizam i mirotvorstvo među ljudima. Radnja se događa u kasno ljeto 1991., kada je već svima jasno da će započeti rat. Glavni lik, student Andrej Šetka, zbunjen je i introvertiran momak. Proživljava osobnu intimnu dramu nakon poziva za mobilizaciju. Jedino opuštanje koje je za njega svojevrsna meditacija, nalazi u svakodnevnom plivanju do malog nenaseljenog otočića na kojem je staro groblje. Nalazi li se tamo i njegov grob?

Roman je predivno pisan, prepun pjesničkih izražajnih sredstava, ali izuzetno kompleksan i dubok. Našu cjelovitu recenziju pročitajte ovdje.

Ivica Prtenjača je autor više nagrađivanih romana. Vrlo poznat i nagrađen je i njegov roman Brdo.

Maja Hrgović: Pobjeđuje onaj kojemu je manje stalo

Maja Hrgović zapažena je novinarka i autorica. Piše za Novi list, uređuje Zarez, a književnu kritiku i tekstove o ženskim pravima objavljuje u nizu domaćih novina, časopisa i portala. Dobitnica je prve nagrade za novinarsku izvrsnost (BIRN Journalistic Excellence Award, 2009.) i zastupljena u brojnim međunarodnim publikacijama. Ono u što vjeruje jest pisanje. Za knjigu priča Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo, dobila je nagradu Kiklop za najbolje debitantsko djelo.

Knjiga Pobjeđuje onaj kojemu je manje stalo sadrži šest ljubavnih priče te jednu novelu. Priče su stilski jako lijepo nijansirane, prikazuju hrvatsku supkulturnu stvarnost, sudbine na rubu marginalnog življenja bez obzira radi li se o Zagrebu ili manjem mjestu u provinciji. Branitelj koji štrajka glađu, muškarac koji napušta obitelj kako bi s neznankom proživio reminiscenciju mladosti, djevojka koja u pijanom noćnom pohodu iz vlasnikova naručja otima psića… autorica pripovijeda na zanimljiv način. Koristi kontrast između povremenog cinizma i toplih empatičnih tonova, a likovi nikako nisu crno-bijeli, već u najvećoj mjeri sivi, životni i jako realistični.

Priče Maje Hrgović prekrasna su kombinacija lirike i okrutnosti, humora i cinizma, ispričane lijepim i britkim stilom koji osvaja čitatelja.

Ivana Bodrožić: Hotel Zagorje

Hotel Zagorje knjiga je o odrastanju devetogodišnje djevojčice iz Vukovara i njezine obitelji za vrijeme rata. Pisana u prvom licu iz pozicije djeteta koje odrasta u ratnim okolnostima u izbjeglištvu daleko od svog doma, to ipak nije knjiga o ratu. To je knjiga o djetinjstvu i mladenaštvu koje je, istina, prepuno straha i neizvjesnosti, ali u kojem ima mjesta i za smijeh, djevojačku bezbrižnost i prvu ljubav. Knjiga je autobiografska, autentična i opisuje odrastanje djevojčice koja je u izbjeglištvo stigla s devet godina, a život u progonstvu napustila s petnaest.

Ivana Bodrožić piše jednostavnim i lako čitljivim stilom i roman se čita lagano. Upravo ta karakteristika da o teškim temama piše na jednostavan i nenametljiv način stavlja Ivanu Bodrožić u vrh suvremenih hrvatskih autora, a roman Hotel Zagorje s pravom zauzima istaknuto mjesto u školskoj lektiri.

Zoran Ferić: Smrt djevojčice sa žigicama

Smrt djevojčice sa žigicama crnohumorni je roman o ubojstvu lokalne prostitutke i pokušajima da se otkrije njezin ubojica.

Roman se sastoji od 5 dijelova. Započinje pričom ”Anđeli u ofsajdu”, koju autor koristi kao uvod i početak romana. U drugom dijelu romana saznamo o smrti glavne junakinje Marilleni, rumunjske prostitutke transvestita, koju na otoku (Rabu) zovu djevojčica sa žigicama.

Cijelim romanom profilira cijeli niz bizarnih i komičnih likova te priča ponekad postaje groteskna. Na trenutke izokrenuta i odmaknuta stvarnost uz primjese humora začinjenog seksom te različita opskurna događanja (istjerivanje duhova), čine ovog autora zanimljivim i intrigantnim spisateljem.

Ako ste voljeli seriju Twin Peaks, svidjet će vam se knjige ovog autora. Objavio je djela: Mišolovka Walta Disneyja, Quattro stagioni (izbor priča s Miroslavom Kišom, Robertom Mlinarcem i Borisom Perićem), Anđeo u ofsajdu, Smrt djevojčice sa žigicama, Otpusno pismo i Kalendar Maja.

Miro Gavran: Jedini svjedok ljepote

Miro Gavran etablirani je hrvatski pisac kojeg nije potrebno posebno predstavljati. Poznat je po svojim dramskim djelima, romanima za djecu i mlade te romanima za odrasle. Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen izvan matične zemlje te na kojem se izvode njegove vlastite drame. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika, a dobio je i preko dvadeset književnih i kazališnih nagrada.
Iako snažno preporučujemo i njegovu izvrsnu biblijsku trilogiju Judita, Krstitelj i Poncije Pilat, u ovoj ćemo objavi svrnuti vašu pozornost na roman Jedini svjedok ljepote.

Napisan je različitim pripovjedačkim perspektivama, jednostavnim, ali liričnim jezikom. Ako i inače volite Gavrana, voljet ćete i ovaj roman!

U ovoj neobičnoj ljubavnoj priči pratimo četrdesetogodišnjeg profesora književnosti, zaljubljenog u misterioznu ženu. Njihova ljubav leti između Zagreba, Malog Lošinja i Malte, između istine i laži. Iz nje učimo o tome što smo sve spremni napraviti za ljubav – nas prema drugome, i drugoga prema nama.

Olja Savičević Ivančević: Adio kauboju

Olja Savičević Ivančević spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu. Za roman Adio kauboju nagrađena je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan, a prema njemu je postavljen istoimeni kazališni komad. 

Dok čitate ovaj roman, čini vam se kao da gledate vestern. I niste u krivu jer je glavna junakinja Ruzinava prototip djevojke s Divljeg zapada kojoj su glavna životna načela borba za pravdu, istinu i čast. Ruzinava i Danijel naslijedili su interes za kauboje od oca koji je obožavao kaubojske filmove. Ruzinava je toliko duboko prihvatila način života usamljenog kauboja odmetnika da se i sama ponaša na isti način, odlazi i dolazi, nigdje ne uspijeva baciti sidro.

Radnja romana vrti se oko dolaska glavne junakinje kući iz metropole u Dalmaciju nakon što se ubio njezin brat Danijel. Ruzinava ostavlja sve i vraća se u provinciju u mjesto u kojem vlada dosada, nezaposlenost, povremeno napušavanje, besperspektivnost. Ruzinava traži odgovore. A kad ih nađe ponovno odlazi ne osvrćući se kao usamljeni kauboj iz vesterna.

Olja Savičević Ivančević osvojila nas je specifičnom interpretacijom ženskog lika ispričanog bujicom riječi i rečenica s nizom asocijacija u kojima glavni ženski lik odlučuje kad je dosta. Tada spakira kofere i bez osvrtanja i žaljenja odlazi…

Julijana Matanović: Zašto sam vam lagala

Knjiga Julijane Matanović Zašto sam vam lagala  do sada je – 22 godine od objavljivanja- prodana u 56 000 primjeraka. Ova činjenica svrstava ovaj roman u sam vrh hrvatske suvremene književnosti.

Za roman Zašto sam vam lagala nismo sigurni je li autobiografija ili je sadržaj plod autoričine prozne imaginacije u koje je ubacila neke poznate likove i elemente. Ali, to naposljetku nije ni važno. Važno je da je knjiga sukus toplih, intimnih priča kojima je glavna odrednica vječna potraga za ljubavlju. Knjiga se pomalo s nostalgijom vraća u doba kada se drugačije živjelo, sporije i bez stresova, ekonomskom i socijalnom uređenju i školskim danima.

Po ovom djelu uprizorena je i kazališna predstava, a naslovnu ulogu odigrala je glumica Vlasta Ramljak.

Julijana Matanović sa suprugom, također književnikom Pavlom Pavličićem, živi i radi u Zagrebu.

Pavao Pavličić: Koraljna vrata

Ako pomislite na hrvatski kriminalistički roman, zasigurno vam na pamet pada Pavao Pavličić. Opus mu broji gotovo sto djela, a među njima su fantastični romani, kriminalistički romani, zbirke pripovijedaka, romani za djecu i mlade…

Iako bismo mogle preporučiti sve njegove romane, odlučile smo ipak predstaviti Koraljna vrata, uzbudljiv fantastično-kriminalistički roman o filologu Krsti Brodnjaku koji na starom tavanu pronalazi ni manje ni više nego izgubljena pjevanja Gundulićeva spjeva Osman! Kako radnja napreduje, u romanu se isprepliću stvarno i nestvarno, moguće i nemoguće, a čitatelj se gubi u brojnim preokretima, neobičnim situacijama i želji da, skupa s Brodnjakom, otkrije kakav to utjecaj imaju Gundulićeva pjevanja na svijet.

Goran Tribuson: Snijeg u Heidelbergu

Ovaj rođeni Bjelovarčanin poznat je ne samo po svojim romanima, već i po filmskim scenarijima i zbirkama novela. Kao i Pavao Pavličić, pripada generaciji hrvatskih fantastičara koja se javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća. Suvremeni hrvatski autori bez njih dvojice naprosto nisu potpuni, zar ne?

Predstavit ćemo vam roman baš iz te fantastičarske faze: Snijeg u Heidelbergu. Duboko vjerujem da nešto takvo rijetko čitamo. Roman koji kao da graniči s ludilom, bavi se demonima, sotonizmom i općenito okultnim. Zbilja se prelijeva u nestvarno i fantastično se vraća natrag u stvarno. Ruši sve konvencionalne uloge – ulogu učitelja, učenika, žrtve, ubojice. Kao da briše granice između dobra i zla.

Sasvim različit od Snijega u Heidelbergu jest roman Povijest pornografije, također Tribusonovo remek-djelo. Ako volite romane u kojima glavni lik, pomalo razočaran životom, rekonstruira događaje iz svoje prošlosti i prošlosti svoje ekipe, voljet ćete Povijest pornografije.

Renato Baretić: Osmi povjerenik

Osmi povjerenik prvi je roman Renata Baretića. Njime je odmah dospio u centar pažnje i publike i kritike. Uz Kiklopa za najbolju proznu knjigu, dobio je još mnoštvo nagrada i tako postao najnagrađivanija domaća knjiga.

Osmi povjerenik priča je o izmišljenom otočiću Trećiću koji, naposljetku, i ne mora biti izmišljen. Može to biti bilo koji naš otočić, samo pod drugim imenom. Na Trećiću nema nikakvih organa vlasti i tako sve funkcionira sasvim dobro. Ipak, Vlada svako toliko šalje svog povjerenika, ovaj put već osmog, kako bi organizirao izbore i uspostavio kakvu-takvu vlast. Naravno, na Trećiću ništa ne ide lako pa ni ovo, a osmi će povjerenik uskoro shvatiti da se u neka mjesta vlast ne može upetljati, ma koliko se trudila.

Posebno draž romanu daje i jezik – mješavina standarda i tretjitjuonskog, dijalekta kojim govore na Trećiću. Neka vas jezik ne svrne s čitanja – ono što ne budete razumjeli glavom, razumjet ćete – srcem.

Vedrana Rudan: Uho, grlo nož

Zadnja, ali ne i posljednja po vrijednosti, svoje mjesto na našem popisu našla je i Vedrana Rudan sa svojim romanom Uho, grlo, nož koji je objavljen prije gotovo dvadeset godina (2002. godine). Spisateljica koja je osvojila i publiku i kritiku svojim britkim jezikom i neposrednim stilom pisanja nije se promijenila do danas. I dalje progovara o teškim temama teškim jezikom: zlostavljanja, silovanja, prevare, bračni (ne)život… Sve su to teme koje su našle mjesto u njezinim romanima.

Uho, grlo, nož prati junakinju u pedesetima, Tonku Babić, koja može biti i ne mora svojevrstan Rudaničin alter-ego. Ona sjedi na kauču, mlati čokoladu i lamentira o svom životu – iskreno, postojano, bez dlake na jeziku.

Kratak, ali snažan, surov, prožet humorom, ovaj će vam se roman utisnuti u pamćenje.

Suvremeni hrvatski autori – umjesto zaključka

Nadamo se da ste zadovoljni našim odabirom. Naravno da suvremeni hrvatski autori nisu samo ovi nabrojani. Naša književnost veoma je bogata i raste iz dana u dan, prelijeva se iz zemlje u zemlju pa prestaje biti samo hrvatska i postaje svjetska.

Imate li vi kojeg svog omiljenog hrvatskog autora, a da nije na našem popisu?