Nakladnik: Hena com, 2023.
Naslovnica knjige Knjižničarka na konju: ©Hena com
Prevoditelj: Mirna Čubranić
Samo postojanje knjižnica najbolji je dokaz da možda još uvijek ima nade za budućnost ljudskog roda. T.S.Eliot
Roman Knjižničarka na konju posvećen je hrabrim knjižničarkama koje su svaki tjedan jahale stotine milja kako bi širile pismenost, čitalačku kulturu i bile glas nade u promjene i boljitak u zabačenim dijelovima Apalačkog gorja.
Knjižničarka na konju-projekt zapošljavanja žena
Projekt Knjižnice na konjima pokrenut je 1935. godine i trajao je do 1943. godine. Uveo ga je predsjednik Franklin D. Roosvelt kao dio programa New Deal. Namjera je bila potaknuti zapošljavanje žena i dovesti knjige, časopise i pisanu literaturu u Apalačko gorje, u najsiromašnija i najzabačenija nepristupačna područja istočnog Kentuckyja. S malobrojnim resursima i slabom financijskom potporom, knjižničarke na konjima sakupljale su knjige i časopise koje su donirale razne udruge, crkva i ministarstvo zdravlja, albume s receptima, savjetima za čišćenje kuće i lov. Te pametne žene pretvorile su projekt putujuće knjižnice u veliki uspjeh.
Cussy Mary Carter – knjižničarka na konju
Cussy Mary Carter ili Plavi duh, kako su je zvali mještani, mlada je žena koja svakodnevno na svojoj žilavoj mazgi strmim putevima obilazi siromašna, izolirana mjesta u istočnom Kentuckyju noseći bisage pune knjiga i časopisa stanovnicima tih naselja.
Posao je to slabo plaćen, težak, nerijetko i opasan, ali Cussy ne odustaje. Želi biti slobodna i neovisna iako njezin otac, rudar, smatra da je za ženu jedino radno mjesto u kući, dobiveno udajom.
Literatura koju im nosim pomaže obrazovati gorštake i njihovu djecu. str. 11.
I prvi put u životu osjećala sam se potrebnom. str. 16.
Plavi duh
Dok Cussyin otac uporno pali svijeće za udvaranje ispred trijema želeći joj naći ženika, Cussy ne odustaje od toga da prenosi knjige. Ona misli da za udaju nema šanse jer je drugačija, neobična. Naime, Cussy je žena plave boje kože, rođena tako zbog rijetkog krvnog poremećaja nedostatka jednog enzima. Obilježena kao “obojena”, uglavnom izaziva gnušanje i odbojnost gradskog stanovništva. Kao i crncima, i njoj je zabranjen ulazak na mnoga društvena događanja. Istovremeno, Cussy opsjedaju pohotni muškarci na koje nailazi tijekom prelaska uskim planinskim stazama, nezaštićena i sama. Djeca su jedina kojima ne smeta neobična boja njezine kože i uvijek je s veseljem dočekuju. Lokalni liječnik pristaje zaštititi Cussy u zamjenu za njezino podvrgavanje medicinskom testiranju. Cussy pristaje jer je odlučna otkriti uzrok svoje boje kože, a istodobno za nagradu dobiva prijeko potrebnu hranu za sebe i oca.
Nove pretrage otkrile su da vam nedostaje isti enzim kao Indijancima i Eskimima. Imate nešto što se naziva methemoglobinemija. str. 207.
Dojam o knjizi
Ljudi plave kože uistinu su živjeli u Kentuckyju u doba velike depresije, mada njihovi potomci potjeću iz Francuske i Irske.
Cussy Mary Carter jak je ženski lik. Boluje od methemoglobinemije, nasljedne bolesti kojoj je uzrok manjak jednog enzima. Premda ona najčešće nastaje zbog bolesti srca, opstrukcije dišnih puteva ili lijekova, može biti i nasljedna zbog recesivnog gena za plavu krv. Predstavnici obitelji Fugate, doseljeni iz Francuske u potrazi za boljim životom, naselili su se na zabačenom području Kentuckyja. Bili su dugovječni bez obzira na plavu boju kože.
Ljudi neobične, plave boje kože poslužili su autorici kao predložak za lik Cussy Mary Carter. Prolazeći kroz uske planinske staze, opasne i puste, Cussy Mary Carter ili Plavi duh ruši predrasude o ženama šireći pismenost i uspostavljajući humane odnose, odnose podrške i povjerenja među siromašnim stanovnicima Apalačkog gorja. Težak posao, otpori okoline zbog spola i boje kože, nasrtljivi muškarci i izrugivanje zbog drugačije boje kože, nisu slomili knjižničarku već su je samo ojačali.
Knjiga je ovo koja se suprotstavlja rasnim predrasudama u patrijarhalnom društvu u maloj izoliranoj planinskoj zajednici. I koliko god glavnu junakinju diskriminacija koju trpi pogađa, toliko jača njezina odlučnost da bude neovisna i slobodna.
Autorica prikazuje beskrupuloznost i podmuklost lokalne zajednice koja je u stanju odbaciti pojedinca samo zbog toga što je drugačiji.
Premda roman obuhvaća događanja u vrijeme velike depresije, njegov je jezik univerzalan. Iskrenost, slobodna volja koja se ne da sputati i snaga pisane riječi koja dopire do svakoga, vrijednosti su koje otvaraju sva vrata bez obzira u kojem se razdoblju događaju.
O autoru
Autorica bestselera Knjižničarka na konju, Kim Michele Richardson, napisala je pet djela povijesne fikcije i bestseler memoare. Njezin hvaljeni roman Knjižničarka na konju nadahnut je izvanrednim “plavim ljudima” iz Kentuckyja i žestokim, hrabrim knjižničarima koji su koristili moć pismenosti da prevladaju netrpeljivost i strah tijekom Velike depresije. Provela je više od desetljeća istražujući povijesni program Kentucky Packhorse, a također je bila suradnica i istraživačica za kritički hvaljeni dokumentarni film PBS Television, Knjižničari teretnih konja iz Appalachia.
Roman je preveden je na preko 16 jezika. Kim Michele živi sa svojom obitelji u Kentuckyju.