Jussi Adler-Olsen: Natrijev klorid

Nakladnik: Znanje, 2026.

Naslovnica knjige Natrijev klorid: ©Znanje

Prevela Marina Kopjar

Jussi Adler Olsen Natrijev klorid

Detektiv Carl Mørck i njegov tim iz Sektora Q, Rose, Assad i Gordon iz odjela za zaboravljene slučajeve kopenhagenske policije, ponovno su u akciji. Natrijev klorid bavi se naizgled nepovezanim slučajevima ubojstava. Ipak, kod svih žrtava ista je poveznica. Hrpica krupne soli uz ubijeno tijelo.

Početak

Na svoj šezdeseti rođendan žena je počinila samoubojstvo. Policija nikad nije riješila slučaj u kojem je smrtno stradao njezin sinčić, ispred automehaničarske radionice, davne 1988. godine. Tada je dječačić bio jedna od žrtava eksplozije. Načelnika Marcusa Jacobsena kopka taj slučaj već više godina i odlučuje ga proslijediti Sektoru Q,

Ubojstva

Carl i ekipa nisu oduševljeni dodijeljenim slučajem, ali kako su oni neobični likovi sami po sebi, pojava soli uz tijela ubijenih zaintrigira ih. Još kad shvate da se ubojstva događaju u točno određenom vremenskom intervalu i da su žrtve odreda nemoralni, neetični ljudi za kojima malo tko žali, njihova je znatiželja sve veća.

Sve su žrtve bile izrazito neempatične i odvratne osobe i ako se pobliže zagledamo u dubinu egoizma i prijezira tih žrtava, mora ti se smučiti. str. 292.

Rođendani zločinaca

Još je nešto što zbunjuje Sektor Q. Sasvim slučajno uočavaju da se ubojstva događaju na datum rođenja diktatora i masovnih ubojica poput Staljina, Sadama Huseina ili Slobodana Miloševića, pa shvaćaju da je poruka mnogo dublja i predstavlja skriveni obrazac suludog ubojice.

Dojam o djelu Natrijev klorid

Ako i niste čitali prethodna Adler-Olsenova djela, Natrijev klorid možete pratiti s lakoćom upravo zbog originalnih likova istražitelja od kojih je Adler-Olsen već stvorio određeni brend.

Knjiga je opsežna i detaljna u upisima likova što se možda na prvu čini presporo, pogotovo za one koji traže brza rješenja, ali to kod Carl Mørcka i njegova tima ne prolazi. Slučajeve rješavaju polako, dedukcijom, a ponekad se umiješa i malo sreće da otkriju komadić slagalice.

Jussi Adler Olsen Natrijev klorid

Svaki član tima svojom osobnošću i originalnošću doprinosi rješavanju slučajeva. I to je super jer nitko tu nije glavni i svatko je jednako važan. Uostalom, iako su istražitelji, oni su svojevrsni marginalci kojih se odriču i kolege iz vlastitih redova.

Natrijev klorid na tragu je prethodnih Adler-Olsenovih romana. Ubojica je neka vrsta izvršitelja božje kazne koji presuđuje nemoralnim, prijetvornim, beskrupuloznim, ukratko – lošim ljudima. Sve žrtve odreda bile su dno dna ljudskog roda. I da nema hrpice soli ostavljene uz svaku žrtvu ubojstva, slučajevi su lako mogli proći kao nesreće ili samoubojstva.

Podignula je staklenu bočicu pred lice i promotrila smrtonosnu tekućinu. Ako se dovoljna količina ubrizga izravno u srce, prestat će raditi. str. 323.

Pa zbog čega je ubojica toliko riskirao, pitamo se, ostavljajući sol na mjestu zločina kao jedinu poveznicu među slučajevima?

Pitanje soli ili posipanja solju najbolje se može pronaći u Bibliji. Sol se posipala da bi se očistio prostor od negativnosti (nešto od toga se primjenjuje i danas), a osobe su se  posipale solju kako bi se očistile od grijeha. Evidentno je da je ubojica, osim što je umno poremećena osoba, i vjerski fanatik koji ima misiju.

U svakom slučaju, Jussi Adler-Olsen neće razočarati ni ovim romanom.  Roman je pisan u vrijeme pandemije koja se također posljedično spominje u knjizi. Nadamo se ekranizaciji još nekih Jussi Adler-Olsenovih romana, pa možda baš i Natrijevog klorida.

O autoru

Jussi Adler-Olsen pojavio se na danskoj književnoj sceni 1997. romanom Kuća abecede. Godine 2007. izlazi mu roman Žena u kavezu, prvi iz serijala o policijskom inspektoru Carlu Morcku i njegovom Sektoru Q, koji je piscu donio svjetsku slavu i književne nagrade. Romani su mu prevedeni u više od 40 zemalja svijeta, a uz druge ekranizacije, Sektor Q inspirirao je nedavno i iznimno hvaljenu Netflixovu seriju Dept. Q.

Dosad smo čitale mnoge njegove romane, a recenziju na Ožiljke prošlosti moožete pročitati klikom na naslov.

Gdje kupiti Natrijev klorid

Znanje

Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlosti

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Ožiljci prošlosti: ©Znanje

Prevela: Marina Kopjar

Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlosti

Ožiljci prošlosti

Sektor Q, na čelu s inspektorom Carom Mørckom, našao se pred velikim izazovom.
Prvo, pokušavaju riješiti ubojstvo mlade učiteljice otprije dvanaest godina. Zatim, u tajnosti bacaju oko na novo ubojstvo starije udovice, koje vraški sliči ovom starom ubojstvu kojim se već bave. Osim toga, ionako mali tim Sektora Q umanjen je za jednog člana – Rose se još uvijek bori sa svojim demonima o kojima se govorilo o prethodnom nastavku serijala.

Periskop je sada trebao usmjeriti na tri slučaja: ubojstvo žene prije dvanaest godina, na jedno staro tri tjedna i sada i na ubojstvo onoga što su znali kao Roseina osobnost.
Jedva je više znao koji je od tih slučajeva bio prvi na redu.
(str. 130.)

Slučaj prvi

U kopenhagenskom je parku pronađeno tijelo starije žene, za koju se ispostavi da je udovica okrutnog nacističkog zapovjednika, koji je i sam skončao u relativno čudnim okolnostima. Modus operandi ovog ubojstva sumnjivo je sličan onome na kojem Sektor Q već radi, a u kojem se skončala mlada i lijepa učiteljica. Bez ikakvih tragova, dokaza, motiva – jedan udarac u glavu i gotovo.
Isto se dogodilo i sada.

Naravno da ih nije bilo briga, što drugo? U ovom društvu nikoga nije bilo briga i svi su okretali glave kad je trebalo nešto poduzeti. Kako bi u suprotnom sve moglo poći toliko prokleto po krivu? (str. 43.)

Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlosti

Slučaj drugi

U isto vrijeme, netko autom juri na mlade i lijepe djevojke. Jedno im je zajedničko – korisnice su socijalne pomoći dok ne nađu posao. Posao, dakako, ne traže, već novac ulažu u odjeću, nokte, šminku i frizure, što neizmjerno ide na živce njihovoj socijalnoj radnici. Anneli radi u Zavodu za zapošljavanje i zadužena je za davanje socijalne pomoći mladim ženama koje smatra pokvarenima, neradnicama, parazitima na plećima države.

Nakon dugog niza žalosnih veza sada je spadala u trideset i sedam posto odraslih Danaca koji su živjeli sami i zato je posljednjih godina u pravilu jela previše i loše i sada završila u trajnom stanju razočaranja svojim bezobličnim tijelom i gotovo nepodnošljiva umora, no najgori od svih tih životnih promašaja bio je posao na kojem je završila. (str. 40./41.)

Anneli uskoro saznaje da ima rak, a u isto vrijeme, djevojke počinju stradavati pod gumama odbjeglog vozača. Ima li naša Anneli neke veze s tim?

Slučaj treći

I Rose, naravno. Cijenjena članica sektora za istraživanje hladnih, starih zločina. Bori se s bipolarnim poremećajem, koketira s disocijativnim poremećajem identiteta, a sada upada u psihički mrak gonjena krivnjom zbog smrti oca zlostavljača.

Može li Sektor Q razjasniti sve ove slučajeve?
Jesu li oni uopće povezani?
Mogu li Carl, Assad i Gordon pronaći poveznicu na vrijeme kako zaustavili dvoje ubojica, ali i spasili Roseinu psihu?

Ožiljci prošlosti – Sektor Q

Sektor Q dio je kopenhagenske policije koji je bavi starim, neriješenim slučajevima. Međutim, nije rijetkost da se stari slučaj ispreplete s nekim novim pa članovi ovog odjela, prigodno smještenog u podrum, često rješavaju i ubojstva novijeg datuma.

Tim Sektora Q čine Carl Mørck, uglavnom neuspješan na svim ostalim poljima, osim na ovom poslovnom. Muči ga krivnja radi davne pogibije jednog kolege, dok je drugi tada ostao trajni paraplegičar. Carl danas živi s njim, i pokušava mu olakšati život. Međutim, Mørck je izuzetno sposoban inspektor koji, uz svesrdnu pomoć svog malog tima, brzo i lako dolazi do rješenja i najteže zagonetke.

Jussi Adler-Olsen: Ožiljci prošlosti

Assad je sirijski izbjeglica oko kojeg je obavijen veo tajni. Ne znamo kako je došao u zemlju, kako je naučio danski (koji mu iz nastavka u nastavak sve bolje ide) te što je sve prošao dok se nije našao u zemlji svojih snova. Možemo samo naslućivati da ga život uopće nije mazio, no ostao je vjeran svojoj religiji, običaju ispijanja ekstra jake kave te vječnom optimizmu.

Rose je žena s mnoštvom psihičkih problema, a u romanu Ožiljci prošlosti otkrivamo i otkud joj. Preko ruba i unutar zidova psihijatrijske ustanove gura ju slučaj koji na površinu izvlači i smrt njezina oca koji ju je godinama brutalno psihički zlostavljao. U ovom dijelu serijala, Rose neće patiti samo psihički nego i fizički, no muški članovi odjela dat će sve da joj pomognu i da se Rose vrati u normalu.

Zadnji član Sektora Q je Gordon, mršav, visok, nesnalažljiv u društvu kao, zapravo, i svi ostali članovi. Osjetljiv je i nježan, no pametan i sposoban, a vrlo brzo saznajemo da je zaljubljen u Rose. Dat će sve od sebe kako bi pomogao u rješavanju slučajeva i kako bi Rose napokon bila dobro.

Ožiljci prošlosti – dojam vjerne čitateljice

Ožiljci prošlosti sedmi su dio serijala i to se primijeti. Iako meni nije bio ni upola toliko loš, kolegica ga uopće nije mogla pročitati do kraja. Rekla je da joj je bio naporan, nejasan i težak. Meni je bio ok, čitak, zanimljiv, no – ako se prisjetim prethodnih nastavka – ne vjerujem da će mi dugo ostati u pamćenju. Doduše, pred sam kraj dogode se neke sitnice koje će se očito razriješiti u sljedećim dijelovima pa ću ih svakako pročitati.

Vidjela sam u recenzijama da se ljudima uglavnom svidio, a meni se čini da bi i moj dojam bio bolji da je roman kraći. Imam osjećaj da sam se u zadnje vrijeme stvarno okomila na dužinu romana koje čitam – stvarno mi nije jasno zašto se neke stvari ne mogu reći u manje stranica. Vidjet ćete kad budete čitali – mislim da bi Ožiljci prošlosti bili vrlo dobri ili odlični da, umjesto 490, imaju 350 stranica.

Što se tiče preporuke, ako volite ovaj serijal, svakako pročitajte. Slučajevi su zanimljivi i premda je komplicirano pratiti toliko toga, sve se na kraju lijepo poveže u skladnu, smislenu cjelinu.

Ako još niste čitali ništa o Sektoru Q, počnite s prvim romanom i postepeno gradite priču. Ako se navučete na prva dva nastavka, navući ćete se i na ovaj.

Ostali naslovi ovog autora:

Jussi Adler-Olsen pojavio je na danskoj književnoj sceni 1997. godine, romanom Kuća abecede. Ipak, najveću je popularnost i van granica svoje države stekao serijalom o inspektoru Carlu Mørcku i Sektoru Q.

Serijal zasad broji sljedeće nastavke:

  • Žena u kavezu
  • Ubojice fazana
  • Poruka u boci
  • Okus osvete
  • Leptirov efekt
  • Bez granica
  • Ožiljci prošlosti
  • Žrtva 2117
  • Natrijev klorid.

Moj najdraži roman iz ovog serijala je svakako Ubojice fazana, koji je toliko mučan da je nezaboravan. Ako niste znali, postoje i filmovi koji prate ovaj serijal i danske su produkcije. Opet, gledala sam samo Ubojice fazana i film je odličan. Atmosfera je teška i mračna baš kao i knjiga stoga, ako imate želudac, i za film imate moje preporuke.

Članak koji mi se svidio, a govori o Jussiju Adler-Olsenu i romanu Ožiljci prošlosti, možete pronaći na linku ovdje.

Gdje kupiti roman Ožiljci prošlosti:

Znanje