V.E. Schwab: Gallant

Nakladnik: Sonatina, 2022.

Naslovnica knjige Gallant: ©Sonatina

Prevoditelj: Valentina Markasović

V.E.Schwab Gallant

Za Gallant bi se naizgled moglo reći da je  gotički fantasy roman. Ali to je zapravo roman čežnje. Čežnje da nađete svoje mjesto pod suncem, da vas netko voli i da nekome pripadate. Taj toliko željeni osjećaj pripadanja negdje, odnosno spoznaja o nepripadanju  nikamo, toliko je jak da me naprosto nosio cijelom knjigom.

Olivia Prior nigdje ne pripada, nema obitelj, nema prijatelje, nema ni glas. Nijema je. Ali ima snažan osjećaj da pripada negdje. Pripada u Gallant.

Slobodna-slaba riječ za nešto tako veličanstveno. Ne znam kakav je to osjećaj ali želim saznati. str. 155.

Život u Merilancu

Olivia Prior živi u školi za djevojčice Merilance ne znajući ima li živuće rodbine i gdje su. Život joj je tamo težak. Zbog nijemosti meta je izrugivanja drugih djevojčica.  Jedini spas i utjehu nalazi u čitanju majčinog dnevnika i nadi da će saznati istinu o svojim roditeljima. Dnevnik njene majke ispunjen je čudnovatim crtežima i rečenicama koje joj se čine nerazumljive i besmislene. Čitajući majčin dnevnik, Olivia teška srca zaključuje kako se radi o ženi koja je izgubila razum. Kad se već pomirila s spoznajom da je sama na svijetu, stiže pismo nepoznatog joj ujaka kojim je poziva u Gallant.

Prošla sam iza zida, napisala je njezina majka. I upoznala sam Smrt. str. 150.

Gallant

Gallant je ogromno obiteljsko imanje gdje Oliviu dočekaju par sluga i Matthew, rođak kojemu Olivijino prisustvo očigledno smeta. Istovremeno, otkriva da je ujak koji ju je pozvao na imanje umro prije godinu dana te da on zasigurno nije taj koji joj je poslao pismo. Tražeći objašnjenja, Olivia ponovno iščitava majčin dnevnik u kojem je ona upozorava da se ni pod koju cijenu ne smije približavati zidu koji označava rub imanja. Boraveći u Gallantu, Olivia otkriva cijelo nasljeđe Priora koji su živjeli ondje. Nema knjiga iz kojih će to pročitati ili rodbine koja će joj to ispričati. Sve joj to pričaju duhovi i sjene koji žive tu na Gallantu i s kojima Olivia komunicira na sve moguće načine jer ih ona vidi.

Kuća poput ove ima previše povijesti, a povijest sa sobom uvijek nosi svoje duhove. str. 102.

Zid

Olivijina znatiželja da otkrije tajne svoje obitelji prelazi granice imanja. Odluči prijeći zabranjeni zid u potrazi za odgovorima. Ali na toj strani nalaze se vojnici tame i sama Smrt. Olivia spoznaje da je i njezina majka prešla zid i tako upoznala njezina oca, ali pod koju cijenu?

Hoće li Olivia pobjeći sudbini i nadmudriti Smrt? Hoće li saznati tajnu o svojim roditeljima?

Dojam o djelu

Gallant je roman koji  teško svrstati u neku određenu kategoriju. Svakako je fantasy na onaj mračan gotički način čemu pridonose i crno-bijele ilustracije nalik na Rorshachove mrlje. Premda je stil pisanja izuzetno poetičan, na trenutke i liričan, uznemirujući svijet sjena i neprijateljskih stvorenja izvan zida ne daju vam mirno spavati.

Duhovi koji se pojavljuju svako malo i  koji upozoravaju na opasnosti iza zida dijelom su Olivijine nade, a dijelom opsjene. Čas vam se čine  izuzetno stvarni, a čas samo puste tlapnje i nadanja osamljene djevojke u potrazi za pripadanjem.

Kako što sam navela u uvodu, Gallant je roman čežnje, roman tuge, roman istraživanja za svojim korijenima.

Jeziva atmosfera koja se ćuti u samom dvorcu nasljeđe je svih onih koji su tu živjeli. Kad zanemarite sve sjene, duhove, zlokobnu atmosferu i susret sa Smrću, ostaje vam složenost emocija jedne mlade djevojke koja grozničavo traži mjesto koje će zvati domom. Nakon odlaska iz sirotišta, neverbalne interakcije s ljudima zbog svoje nijemosti, majčinog dnevnika koji joj je jedina spona s obitelji, ostaje joj samo nada. Nada da će pronaći svoje mjesto pod suncem. Kad je ugledala Gallant, Olivia je znala da je to mjesto upravo pronašla.

Lik Olivie vrlo je snažan i nepokolebljiv. Autorica ga je jako dobro donijela.

Ako volite romane s dubljom pričom, onom koja otvara ulaz u duhovno neistražena područja, područja sjena i opsjena, preporučujem vam ovu knjigu. 

V.E.Schwab Gallant

O autoru

V.E. Schwab autorica je broj 1 bestselera New York Timesa za više od dvadeset knjiga, uključujući hvaljene serije Shades of Magic, serije Villains, serije Cassidy Blake i međunarodnog bestselera Nevidljivi život Addie LaRue. Njezin je rad dobio pohvale kritičara, preveden na više od dva tuceta jezika i izabran za televiziju i film. First Kill – serija o YA vampirima temeljena na istoimenoj Schwabovoj kratkoj priči – trenutačno radi na Netflixu uz producentsku kuću Belletrist Productions Emme Roberts. Živi u Edinburghu, u Škotskoj.

Gdje kupiti:

Sonatina

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Nakladnik: Znanje, 2022.

Naslovnica romana Zrakonoša: ©Znanje

Prevela: Ana Katana

Ne pitaj koliko ljudi ćeš spasiti. Pitaj za kakav svijet ćeš ih spasiti. (str. 358.)

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Zrakonoša

Tarisai je djevojčica koja oduvijek žudi za toplinom i bliskošću obitelji. Njena je majka tajanstvena Gospa, više odsutna nego prisutna u Tarisainom životu. Djevojčicu odgajaju različiti učitelji, više u strahu nego s ljubavlju i privrženošću, u kući koja je nevidljiva svima osim onima kojima Gospa dozvoli da vide.

Tarisai ima dar. Osim što je znatiželjna, pametna i druželjubiva, ona može čitati – može saznati nečiju priču iz samo jednog dodira.

Gospa je s razlogom zabranila drugima da me dodiruju. Mogla sam ukrasti priču iz svega, iz češlja, koplja, iz osobe. Dotaknula bih nešto i odmah znala gdje je bilo trenutak ranije. Vidjela sam priču njihovim očima…; uzdisala njihovim plućima; osjećala patnje njihovih srdaca. (str. 6.)

Ono što Tarisai ne zna, ali naslućuje, jest da nije nastala iz ljubavi. Ona je stvorena da ostvari majčine planove.

I zato je Gospa šalje u prijestolnicu Aritskog Carstva, kako bi postala članica Kraljevskog vijeća Jedanaestorice i služila mladom princu Dayoi, Zrakonoši koji će naslijediti očevo prijestolje.
Zrakonoše su oduvijek vladari Aritskog Carstva, a vijeće Jedanaestorice vlada uz njega, pomažući mu svojim darovima.

„…što kad je Zrakonoša djevojka?“
Svećenik udahne da smogne strpljenja i nasmiješi mi se. „Nema ženskih Zrakonoša, dijete. Jesam oduvijek bira muškarca. To dakako ne znači da su ženski članovi vijeća bezvrijedni. Na kraju krajeva, mogla bi roditi Zrakonošu.“
(str. 72.)

No, Gospini planovi nisu toliko jednostavni. Tarisai je prisiljena ući u Vijeće, zavoljeti Dayoa i u trenutku kada ga bude najviše voljela – ubiti ga.

Okružena novim prijateljima, bliskošću i ljubavlju koju nikad nije dobila od majke, Tarisai se počinje odupirati majčinom planu. Hoće li biti dovoljno snažna i razbiti spone te kletve kojom ju je Gospa vezala?

Svijet mašte koji oduzima dah

Već i ptice na grani znaju da nisam ljubiteljica fantasyja, a pogotovo onog koji je pisan za mlade (young adults). Zato, kad ja kažem da me roman Zrakonoša oduševio, morate mi vjerovati! Svijet koji je Ifuoko izgradila divan je i mučan, strašan i prelijep i sve se te slike prelijevaju u čitatelja i ostavljaju ga gotovo bez teksta. Takav je makar moj dojam!

„Zašto si toliko mrze promjene?“ pitala sam se.
„Zato što bi nakon njih moglo biti gore.“
„Možda, no znaš što ja mislim? … Mislim da se duboko u duši bojimo da bi zapravo moglo biti bolje. Bojimo se saznanja da je sve zlo, sva patnja koju ignoriramo, moglo biti spriječeno samo da je bilo volje za pokušajem.“
(str. 136.)

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Nema toga u čemu nisam uživala, počevši od prekrasne naslovnice koju sam tek nakon pet dana uspjela doživjeti u potpunosti (onaj tko je sklon površnom promatranju stvari, poput mene, znat će o čemu govorim)!

Moram priznati, u prvih se par stranica lako izgubiti u svijetu afričke mitologije koju je spisateljica utkala u ovu fantasy priču, ali kako čitanje napreduje, tako nam je sve jasnije. Puno pomaže i pojmovnik na kraju romana koji sam ja, naravno, otkrila tek kad sam roman dovršila. Nemojte ponavljati moju pogrešku i služite se pojmovnikom, čitanje će biti lakše i brže ćete pohvatati konce.

Teško mi je više govoriti o radnji jer vam ne želim upropastiti užitak čitanja, no reći ću da ima par vrlo dobrih, neočekivanih obrata i stvarno se veselim drugom dijelu! 

Likovi su odlično razrađeni, svaki ima neke svoje posebnosti zbog kojih se s njime možemo povezati.

Čudovišta su nevažna. istinski užas su ljudi poput mene; oni koji su vidjeli patnju, koji su čuli krikove stotina generacija kako odjekuju miljama i ništa nisu poduzeli. (str. 358.)

Novitet u svijetu fantasyja

Možda nisam u pravu jer slabo čitam taj žanr, ali čini mi se da afrička kultura nije baš zastupljena u fantasyju, kao ni u književnosti općenito. Zato mi je drago da sam uronila u ovaj čarobni svijet zlonamjernih duhova mrtvih, vilenjaka tutsu i zarobljenih duhova savana. Svaka rečenica slikovita je i bogata, a prevoditeljica je obavila izvrstan posao jer se malo toga gubi u prijevodu – čak je i ime boga savršeno osmišljeno i prevedeno – Jesam.

Zrakonoša prati Tarisai od dječje dobi pa dok ne odraste u mladu ženu. Kako ona odrasta, tako sve više uči o svijetu oko sebe, o kraljevstvu u kojem živi i kojim će, uz kraljevića, vladati kao jedan od članova Vijeća. Bori se protiv same sebe jer je u nju utisnuta majčina naredba i saznaje tajne brižno skrivane stoljećima. Hoće li se Tarisai uspjeti otresti okova koje joj je nametnula Gospa? Hoće li Gospa provesti svoj plan? I griješi li Tarisai time što štiti naivnog kraljevića Dayoa?

Isprepleteni s drevnom legendom o nastanku svijeta, narodnim pjesmama i poučnim pričama, odgovori nam se bliže svakom novom stranicom, do završnice začudne i nedorečene toliko da jedva čekamo nastavak!

Jordan Ifueko: Zrakonoša

Ostali naslovi ove autorice:

Zrakonoša je debitantski roman mlade (1993.) američke spisateljice nigerijskog podrijetla Jordan Ifueko. To je prvi dio fantasy duologije o Tarisai, a mi s uzbuđenjem čekamo prijevod drugog dijela koji se zove Redemptor (Iskupiteljica).

Gdje kupiti roman Zrakonoša:

Znanje

Ako volite fantasy romane, bavite oko na recenziju romana Zatvorska vidarica autorice Lynette Noni koji me apsolutno oduševio!

Lynette Noni: Zatvorska vidarica

Nakladnik: Znanje, 2021.

Naslovnica romana Zatvorska vidarica: ©Znanje

Lynette Noni: Zatvorska vidarica

Zatvorska vidarica

Kiva Meridan sedamnaestogodišnja je vidarica zatvora Zalindov, gdje se nalazi već deset godina.

Prizori, zvukovi, mirisi… sve joj je izblijedjelo u sjećanju. Sjećala se samo onoga što je osjećala.
Strah.
Tuga.
Beznađe.
(str. 46.)

Kada u zatvor dolazi Tilda, za koju se vjeruje da je kraljica pobunjenika, Kiva dobiva tajnu, šifriranu naredbu – ne dopusti da umre. No, Tilda je osuđena na zloglasno, smrtonosno Suđenje kušnjom.

Četiri elementarna zadatka – koji se nazivaju kušnjama – kojima se određuje krivnja osobe: Suđenje zrakom, Suđenje vatrom, Suđenje vodom, Suđenje zemljom. … Ako osoba preživi, smatra se nevinom. …
Nitko nikad nije preživio cijelo Suđenje kušnjom…
(str. 71./72.)

Svjesna da će okrutno suđenje ubiti Tildu, koja je previše bolesna čak i da se probudi, Kiva ne vidi drugog načina da je održi na životu, osim ovoga – preuzet će njezinu kaznu i suđenje.

Drhtavo uzdahnuvši, Kiva se uspravi i pogleda preko stražara u maskiranog princa i princezu te izrekne glasno jedine riječi koje su Tildu mogle održati na životu.
-Zovem se Kiva Meridan i preuzimam njezinu kaznu. –
(str. 108.)

A ako preživi, i Kiva i Tilda išetat će iz Zalindova, sasvim slobodne.

Ali Suđenje kušnjom nije jedini izazov s kojim se Kiva suočava. U zatvoru bukti neizlječiva epidemija a ona, kao vidarica, odlučuje pronaći lijek. Dakako, za pronalazak lijeka najprije treba pronaći uzrok bolesti pa se Kiva baca u istraživanje.

U zatvor dolazi i novi zatvorenik, Jaren, koji skriva više nego se na prvi pogled čini.

Čini se da Kivine kušnje tek počinju.

Prvi dio trilogije Zatvorska vidarica

Zatvorska vidarica prvi je dio istoimene trilogije i malo je reći da jedva čekam prijevod ostala dva dijela! Inače nisam baš ljubitelj fantastične književnosti (osim kad je riječ o Harry Potteru i Gospodaru prstenova), ali ovaj me roman oduševio! Već od prve stranice utonula sam u magijski svijet – dovoljno realan da imamo dojam da negdje postoji, dovoljno fantastičan da nam mašta radi sto na sat!

Zatvorska vidarica zove na čitanje već prvim pogledom na prekrasnu naslovnicu. Svaka čast ljudima koji su je oblikovali! A zatim… Šifre, pobunjenici, tajanstvena epidemija, novi zatvorenik, kraljica pobunjenika… Stranice se same čitaju!

Mnogo je toga što trebaš znati, ali trebaš zapamtiti jednu stvar: u Zalindovu možeš vjerovati samo sebi. (str. 56.)

Lynette Noni: Zatvorska vidarica

I premda su glavni likovi Kiva i Jaren stariji tinejdžeri, roman mogu čitati svi uzrasti – od osmog razreda naviše! Budući da ima dosta brutalnih dijelova, jer Zalindov je ipak poznat kao zatvor smrti, kao i aluzija na različite načine na koje stražari muče zatvorenike i zatvorenice, ne bih ga baš rado dala petašu, mada će, oni ozbiljniji i već navikli na ovakva djela, definitivno ostati začarani.

Kako nema apsolutno ništa što mi se nije svidjelo, navest ću vam još nekoliko mamaca koji bi vas trebali povući na stranu zatvorske vidarice, u slučaju da se još dvoumite oko zaranjanja unutar okrutnih zidova Zalindova i tajanstveni svijet Kivine zatvorske ambulante.

…Kivi je bilo stalo hoće li živjeti ili umrijeti te je shvatila da će uz poslušnost vjerojatno ostati na ovoj strani vječnog svijeta. Igrala je igru, davno izabravši da će žrtvovati dušu da spasi život. Ostali su joj zatvorenici zamjerali zbog toga. Posebice pobunjenici. A ipak, i dalje je disala, dok su mnogi od njih bili mrtvi.
(str. 184.)

Drugi svijet za pet!

Lynette Noni talentirana je pripovjedačica o čemu svjedoče njeni megapopularni fantastični serijali. Tom talentu svjedočimo i mi – premda je Zatvorska vidarica roman od 400 stranica i sve se vrijeme događa na istom mjestu – moglo se dogoditi da radnja skrene u dosadu i postane naporna. Vjerujte, to ovdje nije slučaj. Sve što se događa savršeno je smisleno, logično; svaka rečenica ima svoje mjesto i svoj značaj, a ako ste imalo poput mene, nakon čitanja ćete se vraćati na neke dijelove jer ćete, tek kad iščitate zadnje slovo, shvatiti koliko je toga rečeno u natruhama, zagonetkama, insinuacijama…

Drugi svijet koji Noni stvara nije čaroban – to nije svijet iz bajke! On je ogrezao u pobunu, nepravdu, siromaštvo, zlo, prljavštinu. Svijet zatvora smrti sve je samo ne čudesan. Ipak, tragovi magije svuda su oko nas. Magija se odvija negdje vani, dok teče u venama kraljevske obitelji koja može manipulirati četirima elementima – zrakom, vatrom, vodom i zemljom.

A onda, kraj! Naravno, budući da je ovo prvi komad slagalice, jasno je da završava cliffhangerom. Ali kakvim, hej! Ne znam kako nisam uspjela predvidjeti ni jedan jedini dio raspleta! Dakle, zadnjih me dvadeset stranica izulo iz cipela! Kad gledam unatrag, vidim da sam neke stvari trebala i pogoditi, ali eto, doista nisam i zadnje sam stranice čitala nekoliko puta da vidim je li sve to stvarno tako!

-Koja je tvoja tajna? Za preživljavanje, mislim? – …
– Pomaže ako ima nešto za što živiš. Za što se boriš. Prizemlji te, daje ti razlog da ustaneš svako jutro. Daje ti razlog da želiš preživjeti. A ta želja nekad čini razliku. Jer jednom kad ovdje odustaneš, – pokaže na svoje srce, – onda je isto kao da si mrtav. –
(str. 53.)

Ako volite fantastiku, druge svjetove, magiju – a sve u doba nekakvog maglovitog srednjeg vijeka – obožavat ćete roman Zatvorska vidarica.

Lynette Noni: Zatvorska vidarica

Ostali naslovi ove autorice:

Lynette Noni nagrađivana je autorica fantastičnog serijala The Medoran Chronicles te duologije Whisper. Kod nas je, zasad, preveden samo prvi dio istoimene trilogije, Zatvorska vidarica.
O samoj autorici više možete saznati na njezinoj web-stranici, a možete je pratiti i na društvenim mrežama.

Gdje kupiti roman Zatvorska vidarica:

Znanje

Volite li famntasy romane, koji su usput i trilogije, bacite oko na trilogiju o grišama Leigh Bardugo te onu Tomi Adeyemi.

Leigh Bardugo: Opsada i oluja

Nakladnik: Znanje, 2021.

Naslovnica knjige Opsada i oluja: ©Znanje

Leigh Bardugo Opsada i oluja

Opsada i oluja nastavak je priče o Alini Starkov-Suncozovki, mladoj djevojci, griši koja ima fantastične moći i bori se protiv Mračnjaka koji je zaposjeo njezinu voljenu Ravku i veliki dio kraljevstva.

 Ako vam se svidio prvi dio trilogije  Sjena i kost  pročitajte Opsadu i oluju, jer već je stigao  i treći nastavak Propast i uspon, u izdanju nakladničke kuće Znanje. 

Alina je Mračnjakova  zarobljenica

Nakon sukoba s Mračnjakom na Velikom rasjedu gdje su s jedne i s druge strane pretrpljeni veliki gubitci, Alina je u progonstvu kako bi se sakrila od Mračnjaka, a istovremeno sakrila svoj identitet Suncozovke. Cijelo vrijeme progoni je grižnja savjesti je li ona pridonijela smrti mnogih osoba svojim odlukama da se bori za narod Ravke. S druge strane, Mračnjak je preživio napad volkri u Sjenovitom Rasjedu i sada posjeduje stravičnu novu moć, kao i opasan plan da zauzme ravkansko prijestolje. Bježeći od Mračnjaka, Alina i njezin vjerni Mal borave u gradu Coftonu pokušavajući naći posao i sakriti se u mnoštvu naroda. Ali nakon izdaje poznanika, Alinu i Mala zarobljava Mračnjak i odvodi na brod ravkanskog gusara i krijumčara Sturmhonda.

Na kitolovcu

Dok Alina i Mal razmišljaju kako pobjeći budnom Mračnjakovom oku, brod ulazi sve dublje u zaleđeno more na sjeveru. Mračnjak je odlučan da nađe dodatne pojačivače moći od kojih je jedan Rusalye –morski bič, a drugi plamena ptica. Mal je kao najbolji tragač jedini u stanju pratiti tragove morskog biča kojeg na kraju uhvate. Ali, Mračnjak ne zna da je opasni Sturmond zapravo odbjegli Nikolai,  kraljević Ravke koji s bratovom Vasilyem nasljeđuje prijestolje Ravke. Sturmond usmjeri brod prema Velikom Rasjedu gdje se u borbi Mračnjaku izgubi trag, a Alina i Mal vraćaju se u Ravku.

Zauvijek ću preko ogrlice biti povezana s Mračnjakom. str. 288.

Alina okuplja Drugu armiju

Dolaskom u Ravku, Alina otkriva svoje moći plemstvu, ali ne i puku. Najveća joj je želja okupiti Drugu armiju kako bi se suprotstavila Mračnjaku za kojeg još nema dovoljno moći. Za borbu s Mračnjakom potrebno je još pronaći plamenu pticu.

Ti si došla zbog Ravke. Zbog plamene ptice. Da bi postala vođom Druge armije. Ja sam došao zbog tebe. Ti si moja zastava. Ti si moja nacija. No čini se da to više nije bitno. str. 284.

Dojam o djelu

Drugi dio ovog fantastičnog serijala nastavlja borbu Aline Suncozovke s opakim Mračnjakom. Alina se uz pomoć tajnovitog i zloglasnog gusara za koga se ispostavlja da je odbjegli kraljević, vraća u zemlju koju je napustila, odlučna u nakani da se suprotstavi snagama koje se okupljaju protiv Ravke. No dok njezina moć jača, Alina tone sve dublje u Mračnjakovu igru zabranjene magije i udaljava se od Mala. Naposljetku će morati odabrati između domovine, moći i ljubavi i se izložiti opasnosti da u oluji koja se približava ostane bez svega.

Priča je zanimljiva, čita se brzo pa ako volite utonuti u svijet mašte i imaginarnih svjetova prepunih čuda, svidjet će vam se. S nestrpljenjem čekamo treći dio i završetak ove raskošne sage o borbi dobra i zla.

Leigh Bardugo Opsada i oluja

O autoru:

Leigh Bardugo autorica je fantastičnih romana iz serijala Grishaverse. Uz više od tri milijuna prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju Sjena i kost, duologiju Šest vrana te romane Jezik Trnja, Kralj Ožiljaka i Život Svetaca.

Netflix je otkupio filmska prava za trilogiju Sjena i kost te duologiju Šest vrana i prema njima je snimljena originalna serija. Leigh je rođena u Jeruzalemu, odrasla u južnoj Kaliforniji i studirala na Sveučilištu Yale.

Opsada i oluja drugi je nastavak trilogije o Alini Starkov- Suncozovki.

Gdje kupiti:

Znanje

Tomi Adeyemi: Djeca krvi i kosti/ Djeca vrline i osvete

Nakladnik: Znanje

Naslovnice: Djeca krvi i kosti/Djeca vrline i osvete: ©Znanje

Tomi Adeyemi:Djeca krvi i kosti/Djeca vrline i osvete

Serijal Djeca krvi i kosti/ Djeca vrline i osvete fantastičan je ulaz u fantasy svijet, svijet magije, svijet upravljanja vatrom, svijet u kojima misli magova pokreću događaje. Iako najavljeni kao romani za mlade, oni nipošto nisu samo to. Za sve poklonike imaginarnih, začudnih svjetova gdje su suprotstavljene strane dobra i strane zla, za sve koji vole mitologiju, svijet čarobnjaštva, vračeva i šamana, ovaj serijal je kao pogođen. Knjige čitaju roditelji kao i njihova djeca, adolescenti, s jednakim oduševljenjem. Pa krenite…

Oriša

Obožavam knjige koje na početku imaju mapu gdje je sve lijepo razjašnjeno i lako za praćenje. Tako je na početku obje knjige na mapi jasno vidljivo gdje se nalazi kraljevstvo Oriša i sva okolna mjesta. Oriša je nekada bila država magije i moći, a danas je država puna nemira, previranja i ratova, u kojoj se događa borba između dvaju naroda. Naroda koji je nekad imao moć magije i naroda koji ga je uništio nasiljem.

Prvi sada žive siromašno po ruralnim naseljima, nadajući se da će pronaći svitak koji oživljava njihove moći, a drugi u kraljevskoj palači s mnogo robova i sluga, od kojih su neki davno bili magovi.

Mi smo narod koji puni kraljeve zatvore, narod koji naše kraljevstvo pretvara u radnu snagu. str. 27.

Zélie

Glavna junakinja, Zélie, nekada je imala moći kao i njezina majka. Moći su joj oduzete, a majka ubijena. Jedino što joj je ostalo od obilježja magova srebrni je pramen u kosi. Zélie, s bratom Tzainom i princezom Amari čiji je nasilni otac zapovjednik i poglavar Oriše, odlazi na put kako bi pronašla svitak i vratila moći svom narodu.

Zélie i Amari upoznaju se sasvim slučajno prilikom Amarinog bijega iz očeve tvrđave. Amari je shvatila da joj je otac nasilnik i ubojica nakon što joj je usmrtio najbolju prijateljicu – ropkinju. U bijegu Amari otuđi svitak magova koji je bio pohranjen u kraljevskoj palači.

Ali svitak želi puno ljudi. I magova i onih koji to nisu. Započinje bjesomučna borba između raznih grupacija koje zanima svitak. Svitak mijenja zaraćene strane, a Zélie shvaća da joj se moć vraća svaki put kada je svitak u njezinom posjedu. Ali imati moć nije jednostavno. Zélie mora savladati svoje vlastite demone da bi ovladala moćima.

Inan

Inan je princ prijestolonasljednik. Odgajan je tako da jednog dana vodi kraljevstvo Oriše. Razočaran je sestrinim bijegom iz palače pa po očevom nalogu kreće u potragu za njom, odlučan da je prisili na povratak. Vjeran je sljedbenik očeva apsolutističkog načina vladanja. Međutim, ono što Inan nije očekivao jest da će prolaskom kroz razna mjesta u kraljevstvu, vidjevši u kakvom je stanju država, početi mijenjati mišljenje o vladavini svog oca. Susret s sestrom i Zélie za njega je potpuno zbunjujući. Inan se koleba kome se prikloniti: ostati vjeran ocu ili pomoći Zélie da njezin narod vrati moći koje su im oduzete. Od zakletih neprijatelja Inan i Zélie prolaze fazu nepovjerenja, fazu netrpeljivosti, fazu pomirljivosti, fazu prijateljstva i simpatije, i naravno fazu zaljubljenosti.

Ali tu nije kraj. Dvoje zaljubljenih pripadaju različitim narodima, različitim uvjerenjima. Slijedi razočarenje, a zatim osveta…

Osveta

U drugom dijelu serijala pratimo nastavak borbi, nakon što je u međusobnim sukobima ubijen Zélin otac Baba, a istovremeno je svrgnut apsolutistički zapovjednik, Inanov otac kralj Saran od strane vlastite kćeri. Borbe se nastavljaju.

Zélie postaje predvodnica klana Kosaca i organizira pobunjeničku vojsku. Amari kreće u borbu kako bi vratila svoje pravo na prijestolje. Suprotstavlja joj se vlastita majka. Započinje borba između titana i magova. U međuvremenu i  Inan želi naslijediti oca i postati kralj kakav njegov otac nikada nije bio. U jednom se trenutku brat i sestra nađu na suprotstavljenim stranama.

Tomi Adeyemi:Djeca krvi i kosti/Djeca vrline i osvete

Dojam o knjigama Djeca krvi i kosti i Djeca vrline i osvete

Serijal se ne može prepričati jer se događaji jako brzo smjenjuju. Najbolje je da se zavalite u fotelju zajedno s knjigama Tomi Adeyemi i započnete putovanje u jedan fantastičan svijet mašte. Glavni likovi Zélie, Inan, Amari i Tzain, uz more sporednih, odvest će vas u svijet magova i titana. Zaplovit ćete iz svijeta realnosti u svijet bajki. Sveti obredi, divovski lavorozi, snježni leopardioni i ostala čuda možda spadaju u svijet fantastike, ali poruka koju knjige prenose mnogo je dublja i slojevitija. Nije to samo borba dobra protiv zla. To je borba potlačenih, ugnjetenih, poniženih protiv apsolutističke sile.

Zélie, koja nakon smrti majke odrasta s ocem i bratom, svakog dana suočava se s opasnošću koja joj prijeti samo zato što je potomak maga. Tako je i velikom broju njezinih prijatelja i susjeda. Potlačenost malog čovjeka koji se pobunio protiv vlastodršca i rasizam prema svima koji su različiti odlika je ovog serijala. Knjiga se lako i brzo čita pa je mogu čitati sve generacije.

Iako nisam fan fantasy literature, ova me knjiga zabavila i vratila u svijet bajki koje sam voljela čitati u djetinjstvu. Prve dvije knjige su zapravo dio trilogije pa čekamo i treću, završnu  knjigu ovog fantastičnog serijala.

O autorici

Tomi Adeyemi američka je spisateljica nigerijskog porijekla, dobitnica nagrade Hugo i Nebula. Poučava kreativno pisanje i živi u San Diegu. Nakon što je diplomirala englesku književnost na Harvardu, u brazilskome Salvadoru proučavala je zapadnoafričku mitologiju, religiju i kulturu. Djeca krvi i kosti prvi je dio fantastične trilogije o djevojci Zelie, a produkcijske kuće DisneyFox i Lucas Film već su otkupile prava za ekranizaciju romana. Djeca vrline i osvete nastavak su prve knjige o borbi za kraljevstvo Oriše.

Gdje kupiti:

Znanje

Ako vas zanimaju i druge fantasy knjige, bacite pogled na našu recenziju knjige Sjena i kost.

Leigh Bardugo: Sjena i kost

Nakladnik:  Znanje, 2021.

Naslovnica knjige Sjena i kost: ©Znanje

Leigh Bardugo Sjena i kost

Sjena i kost– fantasy putovanje u mračne zemlje

Sjena i kost (u originalu Shadow and Bone) prvi je dio trilogije koja ima zajednički nazivnik Griša. Griše su ljudska bića posebnih sposobnosti. Trilogija Sjena i kost također sadrži nastavke Opsada i oluja te Propast i uspon, čije objavljivanje nakladnička kuća Znanje planira do kraja godine. Hrvatski knjigoljupci upoznali su se već sa svijetom griša, u do sada objavljenoj duologiji koju čine Šest vrana i Izopačeno kraljevstvo, a od travnja se započela prikazivati  prva sezona TV serije Sjena i kost u produkciji Netflixa. Knjiga koketira s različitim žanrovima: pustolovnim, povijesnim, fantasy i ljubavnim. Sve je to Leigh Bardugo uklopila u raskošnu kostimiranu pustolovinu.

Kraljevina Ravka

Sjena i kost započinje opisom kraljevine Ravke. Ono što je nekad bila moćna i bogata kraljevina danas je samo opustošena zemlja. Ljudi na vlasti kojima je cilj osvojiti što više zemlje i dobara, kako bi upravljali ogromnim kraljevstvom, napravili su Sjenoviti Rasjed, pojas neprobojne tame između dijelova kraljevstva. Sjenoviti Rasjed mogu proći samo najizdržljiviji i najobučeniji, jer njime haraju opasne Volke – čudovišne ptice koje žive samo u tami. Tako je kraljevina razjedinjena na pretežno skandinavski dio i pretežno azijski dio. Autorica prilaže zgodnu mapu kako bi podjela kraljevstva bila jasnija.

Alina

Glavna junakinja u knjizi Sjena i kost zove se Alina Starkov. Odrasla je u sirotištu zajedno s dječakom Malom Oretsevim, koji joj tijekom godina postaje najbolji prijatelj. Školuje se za kartografa i ne izdvaja se ni po čemu. Međutim, tijekom vojničkog pohoda kroz Sjenoviti Rasjed, Alina spašava život  Malu i ostalim vojnicima, razvijajući nevjerojatnu sposobnost –magično prizivanje svjetlosti  kojim rastjeruje neprijatelje. Alina je i sama šokirana ovom moći koju je otkrila u sebi, a njezina sposobnost nije prošla nezapaženo ni drugima. Shvativši da je ona u stvari neotkrivena griša Suncozovka, čije moći nisu bile otkrivene u djetinjstvu, za Alinu se zainteresira kralj i njegov dvor. Oni šalju vojnog zapovjednika Mračnjaka da Alinu dovede u dvor.

Boravak na dvoru

Dolaskom u dvor Alina je zaslijepljena bogatstvom arhitekture, obilja i sjaja, koje je daleko od preživljavanja u njezinom skromnom mjestu. Upoznaje Mračnjaka i njegove vojnike kao i cijelu svitu griša –djevojaka s različitim moćima. S nekima se sprijateljuje (poslužiteljica Geniya koja je u kraljevoj milosti) i nakratko joj godi naklonost i pažnja naočitog Mračnjaka, plesne dvorane i svečanosti u dvoru, ali nikako ne može zaboraviti prijatelja Mala..

Uskoro Alina biva stavljena pred izazove vlastitog srca i mora odlučiti : ostati na dvoru i biti pod Mračnjakovim tutorstvom ili pobjeći i ići za svojom sudbinom…

Zoya je bila grozna, ali je imala pravo. Ja ne pripadam u ovaj prekrasni svijet, i ako  ne otkrijem način na koji da upotrijebim svoju moć, nikad mu neću ni pripadati. Str. 138.

Leigh Bardugo Sjena i kost

Mračnjak

Iako je Ravka kraljevstvo na čelu s kraljem i njegovom svitom, zemlju zapravo vodi vojni zapovjednik, zgodni Mračnjak. Neodređenih godina, impozantne pojave s očitom moći koju svi osjećaju u njegovoj blizini, magnet je za sve djevojke griše. Nakon što dovede Alinu na dvor, Mračnjak organizira prezentaciju njezinih moći- svjetlosne prizive koji izazivaju oduševljenje, ali i zavist stanovnika u kraljevom okruženju. Uz to, Alina vježba intenzivne borilačke treninge i duhovne vježbe, kojima ona ne zna svrhu, ali Mračnjak ima plan: uz Alinine moći zavladati će još većim dijelom kraljevstva. Naime, prizivatelj sunca ili Suncozovka, po legendi  je najmoćnije stvorenje koje može odlučivati od sudbini svijeta.

Nosiš njegov znak. Njegov simbol i njegovu boju.

Odjeća, nakit,  čak i to kako izgledaš. Sve na tebi odiše njime. str. 193.

Griše

Griše su možda i najzanimljivije osobnosti u knjizi. Postoje tri vrste griša – Korporalke (Red Živućih i Mrtvih), Eteralke (Red Prizivatelja) i Materialke (Red Tvoritelja). Sve su to djevojke s nekakvim moćima. Neke od njih u stanju su premještati predmete snagom volje, druge mogu manipulirati vjetrom, treće vatrom i vodom, a samo jedna od njih ima počasnu titulu Prizivatelj sunca.

 Postavši griša, Alina oslobađa nevjerojatne moći, ali i saznaje mnoge tajne o njihovom životu.

Ja nisam kao ti Male. Nikad se  zapravo nigdje nisam uklapala kao ti. Nikad nisam nikamo pripadala. str. 249.

Dojam o knjizi Sjena i kost

Sjena i kost roman je koji me podsjeća na prekrasno umotan čokoladni bombon. Svjetlucav, predivno umotan, mami vas da ga otvorite i pojedete. Ali, čim ga pojedete, zaključite da ste jeli i bolje bombone. Tako je to bilo otprilike i sa mnom. Knjiga ima predivnu naslovnicu, mističnu i fantastičnu u isto vrijeme. Unutra je mapa kraljevstva (svaka čast autorici) i detaljno objašnjenje redova i hijerarhije  griša, kako bismo mogli slijediti tko je tko. I na tome odajem priznanje autorici. Također mi je jako dobra raskošna scenografija, opisi gradova, dvora, odjeće griša i odore vojnika koji bude maštu i čine da se poželite naći u nekoj plesnoj dvorani ili svečanom primanju. Autorica rabi jako puno izmišljenih riječi, u svrhu opisa mjesta, ljudi ili funkcija u Ravki. To mi je isto bilo zanimljivo. Ono što mi je lošije u knjizi je definitivno tanka priča koja se oslanja na borbu dobra i zla, uz romantičan zaplet između dva, tri glavna lika.

Sjena i kost-epska priča u budućim nastavcima

Roman je donekle na tragu Igre prijestolja, s tim što je ova potonja neusporedivo složenija i veličanstvenija od Sjene i kosti. Ali, Sjena i kost ima potencijala prerasti u epsku priču. Zbog toga s nestrpljenjem očekujem izlazak nastavaka Opsada i oluja te Propast i uspon.

Serija Sjena i kost

U međuvremenu, dok čekate nastavke, možete pogledati Netflixovu  ekranizaciju  romana o Grišama. Serija ne slijedi u potpunosti Sjenu i kost. Iako sam čitala dosta oprečnih komentara, meni se serija svidjela zbog scenografije, dobrih kostima i dobro pogođene atmosfere. Preporučujem je pogledati nakon pročitane knjige, da možete uspoređivati.

O autorici:

Leigh Bardugo autorica je fantastičnih romana iz serijala Grishaverse. Uz više od tri milijuna prodanih primjeraka, Grishaverse obuhvaća trilogiju Sjena i kost, duologiju Šest vrana te romane Jezik Trnja, Kralj Ožiljaka i Život Svetaca.

Netflix je otkupio filmska prava za trilogiju Sjena i kost te duologiju Šest vrana i prema njima je snimljena originalna serija. Leigh je rođena u Jeruzalemu, odrasla u južnoj Kaliforniji i studirala na Sveučilištu Yale gdje je pronašla inspiraciju za svoj roman Ninth House koji je proglašen najboljim fantasy romanom prema odabiru Goodreadsa 2019. godine.

 Znanje je dosad objavilo Šest vrana te Izopačeno kraljevstvo, a Sjena i  kost prvi je dio trilogije o Suncozovki Alini Starkov.

Gdje kupiti:

Znanje

Ako vas zanimaju i druge fantasy knjige, bacite pogled na našu recenziju knjiga
Tomi Adeyemi Djeca krvi i kosti te Djeca vrline i osvete.

Diane Setterfield: Bila jednom jedna rijeka

Nakladnik: Vorto Palabra, Zagreb 2020.

Naslovnica knjige Bila jednom jedna rijeka: ©Vorto Polabra

Počinje bajka: Bila jednom jedna rijeka….

Diane Setterfied Bila jednom jedna rijeka

Bila jednom jedna rijeka prekrasan je  mistični roman engleske spisateljice Diane Setterfield čija se radnja odvija  krajem 19. stoljeća, godine 1887., na najdulju noć u godini, u kraju uz gornji tok rijeke Temze. Radnja započinje neobičnim događajem u svratištu Labud koji se nalazi na rijeci. U svratište iznenada ulazi tajnoviti neznanac i u rukama nosi tijelo nepoznate djevojčice koja ne daje znakove života. Živa je ili mrtva? – pitanje je koje u čudu postavljaju svi posjetitelji i domaćini u svratištu. Ali, još je čudnije pitanje: Čija je to djevojčica? – jer na to pitanje nitko ne zna odgovor, čak ni čovjek koji ju je spasio.

Postoje priče koje se može pripovijedati naglas, i one koje treba pričati šaptom, a postoje i priče koje se ne pripovijedaju nikada. str. 236.

Čudesno uskrsnuće

Djevojčica za koju su svi mislili da je mrtva čudesno oživljava. Svi su zaprepašteni. Dijete je bilo mrtvo, a ipak oživjelo. Rita Sunday, mjesna djevojka koja  sakuplja  ljekovite trave i razumije se u medicinu, vratila je u život djevojčicu i njegovala nepoznatog čovjeka koji  je spasio djevojčicu, do oporavka. Mještani su uvjereni da je tako odlučio Tihi, lađar koji odvodi smrtnike u vječni život i koji se smilovao neznancu i djevojčici. Djevojčica ne govori, nijema je. Uskoro započinje borba za djevojčicu. Čak tri obitelji je žele.

Vaughan se zagleda u vodu, a na pamet mu padne stara legenda o Tihom. Lađaru koji ljude prevozi na drugu stranu rijeke kad im je vrijeme da idu, a ako nije, sigurno ih vraća na obalu. Upita se koliko je vremena potrebno da se utopite.

Je li to Alice, Ann ili Amelija?

Supružnici Vaughan uvjereni su da je nepoznata djevojčica njihova kći koja je oteta prije dvije godine, Amstrongovi misle da je to njihova izgubljena unuka i žele je jer se njihov sin odrekao svog djeteta pa žele ispraviti nepravdu, a domaćica kod župnika, čudna i introvertirana žena, Lily White, misli da bi to mogla biti njezina sestra za koju su svi mislili da se utopila. Sve tri obitelji žele djevojčicu više srcem nego razumom. Premda su obitelji naizgled nepovezane, malo po malo otkriju se  neke zajedničke pojedinosti i likovi, a svih njih veličanstveno povezuje rijeka (koja može biti Temza, ali i ne mora) i legende (vile, riječni Cigani  i stvorenja poput Lađara ) koje kruže i održavaju je živom već stotinama godina.

Dojam o knjizi

Roman Bila jednom jedna rijeka svakako je neobičan roman. Roman je priča o rijeci, ali i priča o životu uz rijeku i životu koji teče kao rijeka. Prekrasno ispričana, s nekim starinskim štihom u pripovijedanju koji je kombinacija legendi koje smo slušali kao djeca, nostalgičnih sjećanja iz priča djedova i baka iz nekih drugih vremena i melankolične duše malih mjesta uz Temzu kojima sav život počinje i završava u rijeci i uz rijeku, ovaj roman atmosfere osvaja jedinstvenim stilom i načinom pripovijedanja. Uz to, u romanu se osjeća  iskreno strahopoštovanje ljudi prema rijeci i njezinim moćima. Autorica  Diane Setterfield izvrsna je pripovjedačica koja priču priča poput dječje bajke, tako da pomislite da ste u nekom začaranom, imaginarnom svijetu u kojem je sve moguće. Ako želite pročitati bajku, Bila jednom jedna rijeka knjiga je za vas.

Diana Setterfield Bila jednom jedna rijeka

Zamisli, bojati se vode. Svugdje je. Postoje mjesta gdje je možeš vidjeti. Mjesta gdje ne možeš. Mjesta na kojima znaš za nju i mjesta gdje ne znaš. Čudna stvar, voda. Str. 301.

O autorici:

Engleska spisateljica Diane Setterfield rođena je 22. kolovoza 1964. Dolazi iz akademske obitelji. Studirala je francusku književnost na Sveučilištu u Bristolu, a zatim predavala u mnogim školama. Kao učiteljica francuskog radila je u Yorkshiru, ali odustala je od posla da bi napisala svoj prvi roman Trinaesta priča na kojem je radila pet godina. Trinaesta priča je dvije godine nakon objavljivanja prevedena na četrdeset jezika, dobila je nagradu Quills za najbolji debitantski roman i visoko se drži na ljestvicama najprodavanijih knjiga. Bila jednom jedna rijeka njen je treći prevedeni roman kod nas i odmah je uzburkao književnu javnost.

Spisateljica živi i radi u Velikoj Britaniji.

Gdje kupiti:

Znanje

Amy Harmon: Prvo žensko dijete

Nakladnik: 24 sata d.o.o., 2020.

Naslovnica romana Prvo žensko dijete: ©24 sata d.o.o.

„Pazi čega se bojiš”, odgovorio je Ivo ozbiljno. „Kada nam strahovi postanu preglasni, privučemo pozornost svoje sudbine. Sudbine su okrutne i nagradit će te onime čega se najviše bojiš.”

str. 163.
Amy Harmon: Prvo žensko dijete

Mit kaže…

Prema nordijskoj mitologiji, bog Odin imao je nebrojeno mnogo sinova. Sigurno su vam poznati Thor i Loki, ali spisateljica stvara još jednog sina, Sayloka. Odin je, iz dubine mora, izvadio otok i nazvao ga sinovljevim imenom. Nastanio ga je ljudima i životinjama i poklonio Sayloku koji je, poput svog oca, htio imati mnoštvo djece. Tako je, u svakom selu kroz koje je prošao, legao s drugom ženom.  I doista, dobio je mnogo djece, i među njima šest sinova – u svakom selu po jednog.

Njegov brat Loki, poznat kao bog nepodopština, pretvorio je Saylokove sinove u stvorenja:

Adyar, orao. Ebba, vepar. Leok, lav. Berne, medvjed. Joran, konj. Dolphys, vuk.

str. 55.

Od tih sinova, nastalo je šest plemena u Sayloku, imaginarnom mjestu u kojem se događa priča.

Ovaj mit, dakako, nije pravi mit. Spisateljica ga stvara i uklapa u priču o nordijskim bogovima. Mit se provlači cijelom knjigom, ali najcjelovitije na stranici 238., odakle sam ga i ja sažela.

Prvo žensko dijete

Napuštena i povrijeđena, Desdemona, pripadnica klana Dolphys, rađa sina Bayra poglavaru klana Berne, Banruudu. Pri porodu umire i dijete ostavlja bratu, Čuvaru hrama Dagmaru, ali prije prokune cijeli Saylok:

„Voljela sam ga, a njemu je to postalo nezgodno. Više od ičega drugoga želi moć. … Želi biti kralj. Oženit će kći kralja Ansela. Misli da će mu to donijeti ugled, a ona brojne sinove. No moj će sin biti jedino Banruudovo dijete.” Drhtavom rukom nacrtala je još jednu runu…

„Zlostavljaju nas. Iskorištavaju nas. Trguju nama i napuštaju nas. … Neka tako bude. Od ovoga dana nadalje, u Sayloku više neće biti kćeri…”

str. 24./25.

I tako je i bilo. U Sayloku se, ni u jednom od šest plemena, više nije rodila kći. Osim, nekim čudom, baš Banruudu, koji se spletkama, prijetnjama i ubojstvima uzdiže do položaja kralja Sayloka.

Amy Harmon: Prvo žensko dijete

Kralj mrzi Bayra, kao da osjeća prijetnju koju taj nadnaravno snažni, ali šutljivi dječak nosi.

Kralj sanja utvare, progone ga u snovima, traži ih po čitavom kraljevstvu.

Čuvar hrama Dagmar upoznaje bijelu ženu:

„Kako da te zovem?” upitao je.

„Utvara”, prošaptala je i prepustila se zaboravu.

str. 107.

Bayr i mala princeza Alba rastu jedno uz drugo, ne znajući da u sebi nose ključ za skidanje kletve.

Čitavo se to vrijeme u Sayloku rađaju samo sinovi.

A bez kćeri, uskoro neće biti ni sinova. Ni klanova. Ni ljudi.

Sveta magija

Prvo žensko dijete roman je koji vas u sebe uvlači polako. U njega se nećete zaljubiti na prvu stranicu, ali neka vas to ne obeshrabri. Kako budete polako napredovali kroz složenu rodbinsko-klansku hijerarhiju i povezanost, tako će vaše srce sve lakše i lakše prihvaćati u sebe sve te silne likove čudnih imena.

Roman je pisan uglavnom tehnikom pripovijedanja, što je u ovom slučaju bio dvosjekli mač. Pripovijedanje je doprinijelo bajkovitosti radnje, ali ona se zbog nedostatka dijaloga čini mjestimice dosadnom i slabije čitkom. Naravno, nakon što se “ufurate” u radnju, tehnika prenošenja događaja bit će vam manje bitna i više ćete se koncentrirati na ono što se događa sa životima likova.

Ovo je fantasy roman, temeljen na nordijskoj mitologiji. Nisam ljubiteljica tog žanra pa pretpostavljam da je to razlog zbog kojeg se nisam mogla odmah uživjeti u radnju. Osim toga, radnja se proteže na duge dvadeset i četiri godine, tijekom kojih se, dakako, puno toga mijenja, no nagli prelazak iz jednog desetljeća u drugo onemogućuje nam da se povežemo s likovima na nekoj dubljoj razini.

Iako nema neko konkretno vrijeme radnje, mene podsjeća na vrijeme Igre prijestolja, a i ugođaj je sličan. Atmosfera srednjeg vijeka te neobična, pjevna imena likova romanu daju notu mističnosti i tajnovitosti.

Osjećaju nadnaravnog pridonose i rune, naravno. Ti sveti simboli usmjeravaju radnju: njima je Desdemona stvorila kletvu. Čuvari hrama njima proriču budućnost i putuju u prošlost. Njima se štite, one ih skrivaju.

„To su…rune”, prošaptao je Dagmar, a dlačice na vratu i rukama nakostriješile su mu se odajući poštovanje. … Bio je dovoljno mudar da se boji… No nije se bojao dovoljno da ode.

str. 11.

Rune nisu općepoznate, njih znaju i njima se služe samo Čuvari hrama. I oni koji ih potajice nauče. A kao i sva ostala magija, i rune se mogu koristiti za dobro. Ili za zlo. Ovisi o osobi koja ih koristi.

Amy Harmon: Prvo žensko dijete

Krvna kletva

Najdraži dio romana mi je, naravno, okosnica radnje – kletva kojom se prestaju rađati ženska djeca. Muškarci, isprva ponosni na sinove koje dobivaju, malo pomalo shvaćaju da se vrlo skoro ti sinovi neće imati kime ženiti i da će klanovi izumrijeti.

… trebala im je godina dana da uvide da su djeca koja se rađaju u klanovima samo sinovi. Isprva su se radovali. Sinovi su uvijek bili poželjniji. Sinovi su bili znak života. … Kako su svi bili budalasti.

str. 57.

Ratnici Sayloka napadaju okolne zemlje, otimaju njihove žene i dovode ih k sebi, naivno misleći da će im tuđe žene podariti kćeri. Kasno shvaćaju, a neki ne shvaćaju uopće, da kletva ne leži na ženama. Ne, ona je bačena na sayloške muškarce.

U svijetu kojim vladaju muškarci, teško je uočiti važnost žene. Lako je željeti sinove, a još lakše zaboraviti da netko treba i roditi svu tu silnu željenu mušku djecu. Žene nisu ratnici, nisu poljodjelci, nisu nositelji prezimena. Žene su SAMO majke.

Vrlo brzo, shvaća se da bez tih SAMO-MAJKI uskoro neće biti ničega za što se boriti. Bez žena, prezime se neće prenositi na nove naraštaje jer novih naraštaja naprosto neće biti.

Stanovnici Sayloka

Princeza Alba i Bayr, glavni likovi čije rođenje i odrastanje pratimo od početka knjige, kao da nisu nositelji radnje. Malo što rade, osim što se vole. Štite jedno drugo, bore se jedno za drugo, ne mogu jedno bez drugog – njihove su sudbine nepovratno isprepletene sa sudbinom Sayloka. Kako bude njima, tako će biti i čitavom kraljevstvu.

Nema ljubavi bez straha. Oni idu ruku pod ruku.

str. 310.

Puno su nam zapravo zanimljiviji sporedni likovi, Čuvar hrama Dagmar, bijela žena koja se naziva Utvara te Vrhovni čuvar Ivo. Oni su zapravo kao nordijske norne – upravljaju runama, sudbinom i životom ostalih likova.

Kralj Banruud posebna je vrsta negativca. Siledžija koji je spletkama postao kralj, otac koji odbacuje vlastito dijete iz pohlepe, ubojica koji mačem utišava glasove koji šapuću istinu – istinu koja mu se ne sviđa.

Banruud su dva čovjeka. Jednoga vidiš, drugoga ne. Da mu raspleteš pletenicu, pretpostavljam da bi se pokazalo novo lice, skriveno iza njegove kose.

str. 88.

Krv na početku, i na kraju

Ako volite fantastične romane, magiju i mitologiju, svidjet će vam se ova knjiga. Uronit ćete u jedan novi svijet, drugačiji od ovog u kojem živimo – a ipak toliko sličan. Navijat ćete za Bayra i Albu, svjesni da krvna kletva zahtijeva krv i na početku, i na kraju.

A čija će se proliti i nakon godina sinova napokon donijeti kćeri, ostavljam vama na otkrivanje.

Amy Harmon: Prvo žensko dijete

Ostali naslovi ove autorice:

Mojsijev zakon

Davidova pjesma

Prvo žensko dijete

Iz pijeska i pepela

Gdje kupiti:

Stilus knjiga