Elisabeth Herrmann: Bezimena

Nakladnik: Znanje, Zagreb 2020.

Naslovnica romana Bezimena: ©Znanje

U obiteljima im je u svakom slučaju bilo bolje nego u logorima. Mnoge više nisu željele otići. Ni ova, Natalja. Zvali smo je Paula. Tako je bilo jednostavnije. Sve su se naše djevojke zvale Paula. str. 266.

Elisabet Herrman Bezimena

Bezimena – povijesna podloga

Roman Bezimena izvrstan je kriminalistički roman, temeljen na stvarnim povijesnim činjenicama. U osnovi romana je priča o vrlo mladim djevojkama, Poljakinjama i Ukrajinkama, koje su radile kao prisilne radnice u u nacističkoj Njemačkoj, na način da su skrbile za njemačku djecu u njemačkim obiteljskim domaćinstvima, radeći do 12 sati na dan, bez ikakve naknade. Povijesne činjenice koje su gotovo zaboravljeno poglavlje njemačke povijesti, istražila je autorica i, zajedno sa suradnicima, izvukla ih na površinu. Prateći Zakladu koja se još uvijek bori za isplatu odšteta, i razgovarajući s nekoliko preživjelih žena, autorica je napisala knjigu čiji su likovi plod mašte, ali okolnosti i vrijeme u kojima su se takve priče zbivale stvarno su postojale, iako skrivene od šire javnosti.

Dakle, kad bi stigle, razodjenuli bi ih, dezinficirali, fotografirali. Uzeli im otiske prstiju i odmah im nadjenuli novo ime. Često nisu znale ni riječi njemačkog, ali brzo bi naučile. str. 150

Radnja romana Bezimena

Mladi odvjetnik Joachim Vernauu zaručen je za bogatu nasljednicu Sigurn von Zernikow koja je potomak poznate velikaške njemačke obitelji von Zernikow. Uz to, Sigrun je zvijezda u usponu lokalne berlinske političke scene, sa sjajnim izgledima da osvoji mjesto zamjenice berlinskog gradonačelnika. Joackim je odlično prihvaćen u obitelj Zernikow i pruža mu se mogućnost napredovanja u okviru obiteljske firme Sigrunina oca Utza. Sve se čini idilično.

Međutim, mutni se oblak nadvio nad dinastiju Zernikowih kada se pojavi stara Ukrajinka koja traži od Utza Zernikowa da potpiše stanoviti dokument koji potvrđuje da je njegova obitelj za vrijeme Drugog svjetskog rata koristila usluge prisilnih radnica kao dadilje, njegovateljice i skrbnice za djecu obitelji Zernikow. Utz to negira, no Ukrajinka je ubrzo pronađena mrtva i tu priča zapravo počinje.

Joakim počinje postavljati neugodna pitanja, čime se zamjera puncu i budućoj ženi. Uskoro se pojavljuje djevojka Milla, kći Natalje Čeredničenkove, koja je navodno radila u Zvernikowoj obitelji za vrijeme rata. Milla tvrdi da su Zvernikowi ubojice i lopovi. Međutim, dolaskom u Berlin, Milla je u smrtnoj opasnosti.

Pritisnut sve većim nepoznanicama koje traže rješenje, Joakim odluči  napustiti punčevu tvrtku i započinje samostalnu potragu  s prijateljicom Marie Luise, na otkrivanju tajni iz prošlosti obitelji von Zernikow, kao i druge njemačke obitelji Lehnsfeld. Osim djevojaka koje su kao prisilne radnice radile u tim obiteljima, postepeno se otkrivaju i druge tajne koje vode do sakrivenih kulturnih znamenitosti otetih od strane nacista i sklonjenih na nepoznata mjesta.

U cijeloj potrazi Joakim i Marie Luise jedva izvlače živu glavu, jer je ulog vrlo velik i nije svima u interesu da se otkrije istina.

Dojam o knjizi

Ovaj izvrstan društveno angažirani krimić temelji se na sramnoj epizodi iz njemačke povijesti. Autorica se spretno poslužila autentičnim povijesnim događajima u kojima je više od 160.000 njemačkih obitelji odbilo isplatiti odštetu prisilnim radnicama iz Poljske i Ukrajine koje su kao vrlo mlade djevojke radile u njihovim obiteljima za vrijeme rata. Autorica piše iz pozicije glavnog junaka Joackima Vernaua koji se pojavljuje i u drugim romanima ove spisateljice. Knjiga je zanimljiva i pitka, a povijesna pozornica koju opisuje je autentična, što je za čitatelje dodatan bonus.

Elisabeth Herman Bezimena

O autorici:

Elisabeth Herrmann poznata je njemačka spisateljica. Piše kriminalističke romane koji doživljavaju izvrsnu prodaju, a po nekim romanima se snimaju i filmovi. Roman Bezimena napisan je još 2005. godine, a tek sada preveden je u Hrvatskoj. Za svoj poznati roman Svjedok pokojnih Elisabeth Herrmann dobila je 2012. prestižnu njemačku nagradu za kriminalistički roman godine (Deutscher Krimi Preis) te je prema njemu snimljen istoimeni film (2013). Uz dva gore navedena romana, objavljeni su još Selo prokletih i Sablast u snijegu.

Gdje kupiti:

Znanje