Nakladnik: Vorto Palabra
Naslovnica knjige Sva mora svijeta: ©Vortopalabra
Prevela Petra Pugar
Dok sam čitala ovu zanimljivu knjigu, stalno sam se pitala na kojeg me književnika podsjeća stil Guya Gavriela Kaya i zaključila sam da je on negdje između J. R. R. Tolkiena i Georga R. R. Martina. Na svoje iznenađenje, nakon knjige pročitala sam intervju s autorom (što inače činim, uvijek me zanima tko je i zašto napisao pojedinu knjigu) i uvidjela da je autor uistinu radio s J. R. R. Tolkienom kao stručni suradnik na izdanju Silmarilliona.
Sva mora svijeta, knjiga prekrasne naslovnice, treći je dio trilogije. Prve dvije knjige nisam čitala, ali zato je ova treća, koja se može čitati zasebno, potakla moju znatiželju tako da ću sigurno potražiti prethodne dvije.
Mapa
Na početku knjige imamo mapu koja nas morskim putem vodi do tri naroda Jadita, Asharita i Kindatha. Predstavnike tih triju naroda upoznajemo u kazalu na prvim stranicama koje navodi popriličan broj likova i to vas, moram priznati, na početku prilično preplaši. Zapitate se, tko će to sve popamtiti? Ali čitajući Sva mora svijeta , radnja i likovi nekako se slože pa praćenje romana ne predstavlja napor.
Ljudi umiru u pričama kao i u životu. To je utkano u svijet koji imamo i u brojne priče koje pripovijedamo, ako želimo da sadržavaju i prenesu određene istine.
str. 325.
Robinja
Rafael ben Natan trgovac je iz Kindatha čija je obitelj pobjegla od progona u Esperañi. Snalažljivi Rafael prihvaća poslove koji mu se ponude pa se u zadnje vrijeme bavi poslovima korsara (morski razbojnik) za veliku plaću. Uglavnom se nalazi na piratskom brodu s odanom posadom, u pratnji koje nakon obavljenog posla brzo bježi iz luke u luku. Na brodu s Rafaelom se nalazi žena, Nadia. Saznajemo da je ona odbjegla robinja Nadia bint Dhiyan/Lenia Serrano, koju su ašaritski pljačkaši kao mladu djevojku odveli iz njezina doma u Batiari i nekoliko godina držali kao robinju.
Bilo je dobro osjetiti smijeh, otpustiti ga. Vjerovati da je dopušten. str. 288.
Nadia bint Dhiyan/Lenia Serrano
Nadia, koja se do petog poglavlja zove imenom koje su joj nadjenuli nakon što je oteta, vješta je ratnica. Luk i strijele te ostalo hladno oružje, ubojiti su u njezinim rukama. Zadatak koji dobivaju Rafael i Nadia težak je: treba ubiti bogatog i zaštićenog Khalifa od Abenevena po nalogu imućnih nalogodavaca. To je samo početak prve borbe, nakon koje Nadia ponovno uzima svoje rodno ime Lenia Serrano. Iz borbe u borbu, Lenia Serrano jača kao lik i dobiva samopouzdanje koje joj je urušeno bivanjem u zarobljeništvu.
Uzeo je njezine ruke u svoje i dijete u njemu iz dubine je srca kriknulo. U tome je bilo radosti i boli, i toliko svjesti o izgubljenom i proteklom vremenu. str. 281.
Dojam o djelu
Roman Sva mora svijeta pustolovni je roman s elementima fantazije. Roman ima jako puno likova što sam naglasila već u uvodu, ali pojedini su likovi ograničeni uglavnom samo na jedan grad, luku ili zemlju, ovisno kako Lenia i Rafael mijenjaju prebivalište. Svaki put u novom gradu upoznajete nove likove.
Zapravo se cijeli roman vrti oko sudbine dvoje glavnih likova Lenie i Rafela i još nekoliko sporednih likova s njima povezanih te jako puno, rekla bih, dopunskih likova koji čine radnju napetom i zamršenom. Malo mi je zasmetalo što glavni lik Nadia na polovini knjige mijenja ime. Ali ta promjena imena očito je povezana sa Nadijinim/Lenijinim sazrijevanjem kao lika.
Kako putuju iz grada u grad, iz zemlje u zemlju, Lenia i Rafael dolaze u interakciju s kraljevima, patrijarsima, vojvodama i lordovima, često uhvaćeni u politiku i rat na svjetskoj pozornici kao borci na jednoj od zaraćenih strana.
Istovremeno i jedan i drugi lik rješava svoje osobne traume i probleme. Lenia u strahu kako će njezin brat doživjeti njezin povratak iz ropstva. Rafael je, također, u potrazi za vlastitim bratom koji se odmetnuo od obitelji ostavivši ženu i djecu.
Odnos Rafaela i Lenie vrlo je specifičan. Rafael, znatno stariji od mlade Lenie, na početku joj je samo poslodavac. Kasnije, kad Nadia preuzima ime Lenia, njihov se odnos postepeno mijenja. Oni se sve više zbližavaju, beskrajno vjerujući jedan drugom u surovom svijetu u kojem ne postoje prijateljstva.
U romanu ima nešto magičnih elemenata, vezno za polusvijet i glasove koji Leniu usmjeravaju i upozoravaju, što me malo podsjetilo na Gospodara prstenova.
Da skratim, Sva mora svijeta knjiga je koja predstavlja jedno lijepo putovanje, putovanje za Rafaela, a još više za Leniu. Dok preispituju mjesta koja posjećuju, traže i nadaju se da će pronaći život s kojim se mogu pomiriti, u kojem mogu pronaći mir. Oboje ranjenih duša protagonisti su usmjereni jedno na drugo i s malim daškom romantike na kraju završavaju ovo putovanje.
S obzirom da volim romane tipa J. R. R. Tolkiena i Georga R. R. Martina, a ovaj je na tom tragu, u romanu sam uživala.
O autoru
Guy Gavriel Kay (Saskatchewan, Kanada, 1954.) je kanadski pisac fantastike. Njegova djela smještena su u imaginarni svijet koji podsjeća na stvarni, kao što su primjerice Konstantinopol za vrijeme Justinijana I. ili Španjolska za vrijeme Cida. Kay je kao student na Sveučilištu u Manitobi došao u kontakt s Christopherom Tolkienom, sinom J. R. R. Tolkiena. Christopher je trebao asistenta za uređivanje očevih neobjavljenih djela, te je kontaktirao Kaya koji se zatim prebacio na sveučilište Oxford i počeo raditi s Tolkienom na uređivanju Silmarilliona. Vratio se u Kanadu 1976. godine da bi završio studij prava na Sveučilištu u Torontu. Tada počinje pisati vlastita djela. Njegov prvi roman, Stablo ljeta, objavljen je 1984. godine.
