Nakladnik: Znanje, 2021.
Naslovnica romana Doba nevinosti: ©Znanje
Ti mi se svaki put dogodiš iznova. (str. 257.)
Doba nevinosti
Mladi odvjetnik Newland Archer zaručen je za nježnu, jednostavnu May Welland. Uvjeren je da je voli i da ljubav treba takva biti – laka i blaga. Njih su dvoje naizgled savršen par visokog društva u New Yorku 19. stoljeća.
Tada se u New York iz Europe vraća Mayina rođakinja, grofica Ellen Olenska, koja je upravo ostavila supruga i tim činom sablaznila čitavo njujorško društvo. Kako grofica Olenska ne bi bila izopćena, Newland brže-bolje objavljuje zaruke s May. Tim činom iza grofice ne staje samo jedna moćna obitelj, nego dvije. Grofica Olenska ne boji se zlih jezika, korača društvom uzdignute glave začuđena zakulisnim igrama, nebrojenim pravilima ponašanja i licemjerjem njujorške gospode i gospođa.
Istina, više nema njezine nekadašnje jedrine. Rumeni obrazi su problijedjeli, pomalo je ispijena, bliži se tridesetoj ali izgleda nešto starije. Ipak, u njoj je tajanstveno vladala neka ljepota, neko samopouzdanje u držanju glave, u usmjeravanju pogleda… (str. 54.)
Nakon susreta s groficom, u Newlandu se bude osjećaji koji teško prepoznaje i koje nikada prije nije iskusio. Ona je za njega dašak svježine, nešto novo u učmalom, konzervativnom društvu. Ona je žena koji misli svojom glavom i odbija se povinovati patrijarhalnom društvu.
Čežnja ga je obuzimala i danju i noću, neka neprestana neodrediva žudnja, kao iznenadan hir bolesna čovjeka za hranom ili pićem koje je nekada okusio i davno zaboravio. … Samo je osjećao da treba ponijeti viziju mjesta na zemlji po kojem je ona hodala i način kako ju je nebo i more okruživalo, i da će onda ostatak svijeta biti manje pust. (str. 201.)
Ne može je izbaciti glave, ne prestaje misliti na nju, traži prilike u kojima bi je susreo, vreba trenutke u kojima bi s njom mogao razgovarati…
Unatoč silnoj strasti, u Newlandu pobjeđuje osjećaj dužnosti i on ženi May.
Archer i Olenska
Nakon ženidbe, Newland neko vrijeme ne susreće groficu Olensku i čini se kao da su ga ti neobuzdani osjećaji prošli. Navikava se na lagodan, miran, konvencionalan život s May.
Nije mogao reći daje pogriješio u izboru, jer ona je ispunila sve što je očekivao. Bez sumnje je bilo zahvalno biti mužem jedne od najljepših i najpopularnijih mladih udanih žena u New Yorku… A što se tiče prolazne mahnitosti koja ga je bila spopala uoči vjenčanja, naviknuo se da to smatra posljednjim od svojih odbačenih pokusa. Pomisao da je on ikada mogao, pri punoj svijesti, sanjati o ženidbi s groficom Olenskom postala je gotovo nezamisliva… (str. 186.)
No ponovni susret s Olenskom razbuktat će duboko skrivenu ljubavi i Newland će se naći pred odlukom života – prekinuti sve lance s uštogljenom kremom njujorškog društva, ostaviti May i oženiti ljubav svog života ili… Nastaviti živjeti dosadnim, predvidljivim životom u kojem je žena odgojena tako da povlađuje mužu i da nema svoje mišljenje.
Zbog ljubavi s groficom, Archeru se čini da svijet vidi na drugačiji, novi, bogatiji način i da je sve za što je dosada vjerovao da jest samo jedna velika, obična, dosadna laž.
Stvari koje su ispunjavale njegove dane sada su izgledale kao parodija života u dječjoj igri… (str. 164.)
Doba nevinosti – 100 godina poslije
Roman Doba nevinosti objavljen je 1920. godine, dakle, prije malo više od sto godina, a čitajući ga, uopće nemate takav osjećaj. Čini vam se da čitate suvremeno djelo smješteno u 19. stoljeće.
Stil kojim spisateljica piše izvrstan je! Zabavan, ironičan, ciničan… Premda je roman gotovo u potpunosti pripovijedanje, nije dosadan već se čita s lakoćom. Najveći mi je problem bio pohvatati ogroman broj likova i njihove međusobne rodbinsko-bračne veze. Sve ostalo je doista bez mane!
Način na koji nam Edith Wharton prikazuje njujorško visoko društvo istodobno je duhovit i gorak. Ne znamo bismo li žalili ili se rugali ženama koje su u tolikoj mjeri zatupljene odgojem da muževe gledaju kao bogove.
Izgovorila je „čita novine“ tonom kojim bi premijerova žena izgovorila „vodi sjednicu vlade“ – ne zbog bahatosti, nego zato što ju je cjeloživotni običaj, kao i držanje njezinih prijatelja i rođaka, naveo da čak i najmanjoj suprugovoj gesti pridaje gotovo religioznu važnost. (str. 47.)
Kao što sam već rekla, roman Doba nevinosti napisan je početkom dvadesetog stoljeća i u njemu se itekako osjeća val feminizma koji će tek nadoći. Grofica Olenska preteča je moderne emancipirane žene. Ostavlja muža koji je „zvijer“, ne obazire se na zle jezike, hoda ponosna i neuništiva, druži se sa svima podjednako i ljude ne gleda kroz prizmu obiteljskih odnosa i gradskih tračeva.
… da su „takvi događaji“ svakako glupost za muškarca, ali nekako uvijek zločin za ženu. Sve postarije dame smatrale su … da je svaka nepromišljeno zaljubljena žena nužno bezobzirna spletkarica i da je muškarac samo naivac koji je nemoćan u njezinim pandžama. (str. 86.)
Simbolika naslova
Neću vam pričati o kraju da vam ne kvarim čitanje, ali reći ću da je veoma dirljiv i bogat značenjima koja svatko od nas može interpretirati na svoj način.
Sviđa mi se i simbolika naslova – Archer, koji je oduvijek bio previše napredan i slobodouman za doba u kojem je živio, kad dođe vrijeme koje je priželjkivao, vrijeme napretka i većih sloboda, kao da ga odbacuje, u njemu se ne snalazi i prošlost smatra vremenom nevinosti.
Likovi su izvanredno okarakterizirani, ponajviše May. Isprva prikazana kao jednostavna, odgojem zatupljena, nevina i naivna pripadnica visokog društva, pretkraj pokazuje svoje bodlje, prepredenost i lukavost žene koja itekako čuva svoje. A sve je to zaogrnuto konvencijama, manirama, ljupkošću i ljubaznošću.
Kad sam napokon pohvatala sve likove i sve odnose, uživala sam u svakoj stranici, razotkrivajući licemjerje, okrutnost i podmuklost bogataša s pedigreom, rugajući se njihovim loše prikrivenim manama, diveći se rijetkim vrlinama.
Ako tražite poklon za prijateljicu koja voli čitati – Doba nevinosti je to što tražite, nema dalje!
Ostali naslovi ove autorice:
Edith Wharton rođena je 1862. u New Yorku kao pripadnica istaknute njujorške obitelji. Romanom Kuća radosti 1905. godine doživjela je značajniji spisateljski uspjeh. Njezino najpoznatije djelo je tragedija Ethan Frome. Za svoj roman o njujorškom društvu, Doba nevinosti, dobila je Pulitzerovu nagradu. Bila je prva žena koja je primila tu uglednu književnu nagradu.
Prema ovom romanu snimljen je i izvrstan film! U njemu su glavne uloge ostvarili Daniel Day Lewis kao Newland Archer, Michelle Pfeiffer kao grofica Ellen Olenska i Winona Ryder kao May Welland.
Ako ste raspoloženi za još malo književnih klasika, na ovom blogu možete pročitati i recenzije romana Rebecca Daphne de Maurier, Oduvijek živimo u dvorcu Shirley Jackson, Okretaj zavrtnja Henryja Jamesa te Nasljednici Williama Goldinga.