Oznaka: henning mankell

Objavljeno

Henning Mankell: Švedske gumene čizme

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2024.

Naslovnica knjige Švedske gumene čizme: ©Mozaik

Prevela Martina Klobučar

Mankell: Švedske gumene čizme

Švedske gumene čizme

Rijetko se dogodi da pisac napiše svoju književnu oporuku ovako kako je to učinio Henning Mankell sa Švedskim gumenim čizmama. Naime, tijekom pisanja romana, Mankell je već bio uzdrman neizlječivom dijagnozom i slutnjom bliskog kraja, što se jako odražava u samom romanu. Mireći se s vlastitom sudbinom i poimanjem konačnosti, Mankell svjesno stavlja točku na proživljeno, uvažavajući činjenicu da je smrt bitan dio životnog ishoda.

Švedske gumene čizme samostalni su nastavak romana Talijanske cipele u kojem je, nakon medicinskog neuspjeha, glavni junak odustao od posla kirurga, a zatim nakon gubitka supruge ohladio odnos s kćerkom i preselio se živjeti na izolirani otok u maloj otočkoj zajednici.

Sad sam bio starac koji se bojao smrti. Zakoračiti preko nevidljive granice bilo je posljednje što mi je preostalo. str. 70.

Zapaljena kuća

Fredrik Welin umirovljeni je liječnik koji se prije nekoliko godina povukao na švedski arhipelag, gdje živi sam na otoku u kući koju je naslijedio od bake i djeda. Jedne noći, probudi se i ustanovi da mu gori kuća. Ne uspjevši spasiti ništa osim golog života, Fredrik zgrabi dvije gumene čizme i kabanicu te napusti plamenu stihiju. Naknadno ustanovi da su obje čizme lijeve i da nema više niti kuće niti uspomena kojima se hranio živeći u njoj.

Istražitelji pronalaze da je požar podmetnut, a u prvi mah sumnja pada na samog Fredrika. Sumnjiče ga da je potpalio vlastitu kuću radi osiguravajuće odštete.

Piroman

Kad plane i druga kuća, mještanima je jasno da je u selu piroman. Sad se već javnost zainteresirala za čudne paljevine pa na otok osim policije dolaze i novinari. Prva od njih je novinarka Lisa Modin koja se, neovisno o tome što je dosta mlađa, svidi Fredriku.

Louise

Fredrik teška srca mora obavijestiti kćer s kojom rijetko komunicira o zapaljenoj kući. Ne zna se što mu je teže, nazvati Louise ili joj saopćiti da je ostala bez ostavštine. O kćeri ne zna ništa, potpuno su otuđeni živeći svatko svoj život. Sumnja da Louise teško živi, a možda se bavi i nečasnim poslovima. Na Fredrikovo iznenađenje, Louise dolazi na otok.

Dojam o djelu Švedske gumene čizme

Roman Švedske gumene čizme intimna je drama o starenju. Oda prolaznosti, refleksija o proživljenoj mladosti, propuštenim prilikama i žal za sretnim trenucima prožima cijelu knjigu. Neki će reći da je knjiga spore radnje i neinteresantna. Radnja se uistinu događa sporo i vrti se oko piromana koji pali kuće na izoliranom otoku. Ali sama srž kriminalističkog romana nije toliko bitna za priču koliko činjenica kako  se glavnom liku cijeli život promijenio u jednoj noći. Fredrik ostaje ne samo bez kuće, nego bez egzistencije, što je u njegovim godinama ravno katastrofi.

Ipak, za razliku od većine stanovnika otoka koji su većinom depresivni, bezvoljni, puni defetizma s natruhom konačnosti, kod Frederika prepoznajemo iskru za životom nakon dolaska mlade novinarke. Težnje starijeg čovjeka o mogućoj vezi s mladom novinarkom ne izazivaju sablazan, već žal za propuštenim prilikama u mladosti.

Zbog toga tragični događaj nije kraj, već početak novih odnosa s ljudima. Fredrik gradi nove odnose – sa svojom kćeri, s novinarkom, a zatim i s drugim ljudima na koje se prije uopće nije obazirao.

Nestanak kuće i par rasparenih čizma koje jedine spašava iz vatre zanimljiva su metafora koja ukazuje na kaotični  život u prošlosti, pun nezavršenih priča i krivih odluka koje je donosio. Kad je sve to nestalo, glavnom se liku otvorio prostor da neke stvari počne iz početka. Prvenstveno, to je odnos s kćeri.

Skori kraj autora

Knjiga Švedske gumene čizme izaziva proturječne osjećaje. S jedne strane nestrpljivost da se radnja brže događa, a s druge svjesnost da zbog godina glavnog lika brže razmišljanje i djelovanje nije moguće. Starost nosi svoja ograničenja.

Saznanje da je Mankell umirao u trenutku kada je pisao knjigu, čini ovu knjigu osobnom pričom koja vam se može svidjeti ili ne, ali vrlo je nostalgična i tužna.

Čak i ako živiš jednostavnim životom kao ja, ispada da se život uglavnom sastoji od gomilanja hrpetina smeća koje najčešće nema niti značenje niti vrijednost.
str. 74.

Henning Mankell Švedske gumene čizme

O autoru:

Henning Mankell jedan je od najpoznatijih švedskih pisaca, poznat po svojim kriminalističkim romanima i liku detektiva Kurta Wallandera. Rođen je 3. veljače 1948. godine u Stockholmu. Njegovi kriminalistički romani, često nazivani skandinavskim noirom, bave se složenim pitanjima pravde, morala i društvenih problema. Na hrvatski su jezik prevedeni mnogi njegovi naslovi, uključujući romane Ubojica bez lica, Na pogrešnom tragu, Ubojstvo na ivanjsku noć, Psi iz Rige, Bijela lavica, Čovjek koji se smiješio, Povratak učitelja plesa, Peta žena i Vatrozid.

Roman Talijanske cipele prvi je nastavak serijala o Fredriku Welinu, koji je Mankell nastavio u svom posljednjem romanu Švedske gumene čizme. Henning Mankell umro je 5. listopada 2015. godine, ostavivši iza sebe bogatu književnu ostavštinu koja nastavlja inspirirati čitatelje diljem svijeta.

Gdje kupiti:

Mozaik knjiga

Objavljeno

Henning Mankell: Bijela lavica

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2019.

Naslovnica romana Bijela lavica: ©Mozaik knjiga

Odjednom se sjetio bijele lavice koju je vidio… To je bio simbol Afrike, pomislio je. Životinja koja miruje, tišina, prije nego što ustane i stavi u pogon svu svoju snagu. Zvijer koju nikad ne smijete raniti, nego odmah ubiti kako vas ne bi napala.
(str. 491.)

Henning Mankell: Bijela lavica

Bijela lavica

Godine 1918. u Južnoj je Africi osnovano Bratstvo – rasistička organizacija koja se zalaže na nadmoć Bura – bijelog naroda, potomaka nizozemskih hugenota koji su se na prostore Južne Afrike doselili krajem 17. stoljeća. Od te 1918., ništa nije moglo proći bez blagoslova Bratstva. Smatraju se izabranim narodom, iznad svih ostalih.

Izabrani narod nikad se neće pokoriti. Radije će umrijeti nego s Afrikancem ili kojim drugim obojenim sjesti za stol i podijeliti s njim obrok. To je bilo njihovo temeljno načelo. … fanatično poslanje nije iščeznulo. (str. 21.)

No, u 20. stoljeću smanjuje se i utjecaj Bratstva i temelji aparthejda polako su, ali sigurno poljuljani.

Ipak, iz sjene još uvijek djeluju Buri koji su uvjereni u to da su bolji, pametniji, nadmoćniji crncima na čijoj zemlji zapravo žive. I učinit će sve da crnce vrate gdje im je mjesto – u pokornost, tišinu, nevidljivost.

Dijete mora rasti, biti sve veće, ali u mojoj su zemlji crna djeca morala učiti kako biti sve manja. Gledao sam roditelje kako se guše u vlastitoj nevidljivosti, u vlastitoj nagomilanoj ogorčenosti. Bio sam poslušno dijete i naučio sam biti Nitko među drugima. … Naučio sam ono što nitko nije trebao naučiti. Živjeti s neiskrenošću i prezirom; laž koja je u mojoj zemlji postala jedinom istinom. … rijeka riječi o prirodnoj razlici između crnih i bijelih, o nadređenosti bijele civilizacije. (str. 205.)

I zato sada planiraju atentat koji će Južnu Afriku prodrmati iz temelja, pokrenuti rasne i građanske nerede, crnce opet pretvoriti u neprijatelje, a bijelce vratiti na vrh gdje – prema vlastitom vjerovanju – i pripadaju.

Atentator dolazi u Švedsku, uvježbati napad.

Treći slučaj inspektora Wallandera

U Švedskoj nestaje lijepa, mlada, bogobojazna agentica za nekretnine Louise Akerblom.

Majka dvoje djece koja pripada slobodnoj crkvenoj zajednici, pomislio je. Takva žena ne nestaje dobrovoljno. … Majka dvoje djece neće tako lako otići u šumu i oduzeti si život. …
Wallander je znao što to znači.
Ili je doživjela nesreću, ili je Louise Akerblom postala žrtvom zločina. (str. 40.)

Henning Mankell: Bijela lavica

Isprva se to čini kao jednostavan zločin, ni prvi ni zadnji, no inspektor Wallander, zadužen za rješavanje slučaja, osjeća da u svemu tome ima nešto više. Osjeća da taj nestanak u sebi krije neku tajnu.

Negdje u Wallanderovoj glavi stalno je bio prisutan osjećaj da u njezinu nestanku postoji nešto vrlo čudno. Većina slučajeva nestanaka ima posebne popratne okolnosti. Ali ovaj put je tu bilo nešto što se razlikovalo od prijašnjih iskustava i on je želio znati što je to. (str. 68.)

Kakve veze imaju posrednica za nekretnine, crni prst pronađen na tratini kuće koja je netom eksplodirala i skorašnji politički atentat u Južnoj Africi?

Koliko god to bilo nevjerojatno, čini se da su čvrsto povezani.

Inspektor Kurt Wallander nalazi se na možda najtežem slučaju karijere.

Slučaju koji će itekako utjecati na njegov privatni život.

Može li ovaj sposobni istražitelj razmrsiti klupko čije se niti vuku različitim godinama, različitim kontinentima, različitim zemljama?

Bijela lavica – 560 stranica težak slučaj

Iako priznajem da nisam veliki fan Henninga Mankella, moram reći da mi se Bijela lavica svidjela više nego prethodni njegov roman Psi iz Rige. Mislim da bi bila puno bolja da ima dvjestotinjak stranica manje jer bi onda djelovala življe, ali i ovako je skroz solidan krimić, pravi izbor za čitatelje koji vole usporeniju radnju, detaljno pripovijedanje o svemu – pa makar ti događaji bili i nevažni za radnju te duboko karakteriziranje likova koje, nakon čitanja, imamo osjećaj da doista i poznajemo.

Već po običaju, jako mi se sviđa inspektor Wallander. Zahvaljujući Mankellovoj sposobnosti konciznog portretiranja likova, Wallandera vidimo gotovo kao stvarnog čovjeka, sa svim vrlinama i manama, sa svim nijansama psiholoških stanja koja more jednog inspektora u kompleksnom slučaju nestanka, ubojstva, otmice, sprječavanja atentata…

Jadni Wallander jedva stiže sve što mora, a onda mu se slučaj umiješa u privatni život i sve prijeti da ode k vragu…Moram reći da ću, čim stignem, uzeti i četvrti nastavak priče o inspektoru Wallanderu, jer me živo zanima kako će se izboriti sa svojim demonima.

Kad smo već kod demona, iz romana Bijela lavica ponešto sam i naučila. Vidi se da je pisac proučavao afrička vjerovanja i rituale, koji doista bogate ovaj roman, boje ga nekim novim bojama i čine pomalo mističnim.

Duhovi, to su naši preci koji bdiju nad nama. Oni žive kao nevidljivi članovi obitelji. … Zato je neopisiv zločin što su nas bijelci prisilili da napustimo tlo na kojem smo živjeli naraštajima. Duhovi ne vole kad ih prisiljavaju da napuste zemlju koja je nekoć bila njihova. (str. 322.)

Dakle, jasno mi je zašto Mankell i Wallander imaju svoju vjernu publiku. Roman je, premda sporiji i ne toliko napet, vješto napisan. Likovi su inteligentni i životni, na trenutke zabavni, a priča je dovoljno nevjerojatna da se udubimo u čitanje.

Henning Mankell: Bijela lavica

Ostali naslovi ovog autora:

Henning Mankell najuspješniji je švedski pisac kriminalističkih romana svih vremena. Na našem ste blogu dosad mogli pročitati recenzije romana Psi iz Rige, Povratak učitelja plesa i Švedske gumene čizme. Klikom na ovaj prvi doći ćete do popisa ostalih romana ovog cijenjenog autora pa virnite, ako vas zanima.

Gdje kupiti roman Bijela lavica:

webshop Znanje

Objavljeno

Henning Mankell: Povratak učitelja plesa

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2021.

Naslovnica knjige Povratak učitelja plesa: ©Mozaik

Henning Mankell Povratak učitelja plesa

Da je nacizam lice zla, podsjetio nas je još jednom skandinavski autor Henning Mankell. Povratak učitelja plesa solidan je kriminalistički roman, nešto sporije radnje, ali jako dobrih uvida u likove istražitelja, žrtve ubojstva i naravno ubojice. Kod sva tri glavna lika (kao i kod nekih sporednih) autor je do u tančine opisao posljedice njihova djelovanja, a zatim prateći njihove živote u sadašnjosti i prošlosti, do savršenstva objasnio zbog čega su se likovi ponašali  na određeni način. Roman koji nas ponovno podsjeća na strahote koje donosi uvjerenje da su neki ljudi rođeni da budu bolji, vrjedniji ili ispred svih drugih, potresan je u svojoj srži.

Stefan Lindman-istražitelj

Trideset sedmogodišnji istražitelj prolazi teške dane. Otkriva da je kvržica koju već dulje vrijeme osjeća na jeziku zapravo zloćudni tumor. U međuvremenu saznaje da je ubijen umirovljeni iskusni kolega koji ga je nekad učio poslu, Herbert Molin. Molin je uvijek bio osobenjak i ne osobito popularan u policijskoj postaji, ali Stefan ga je veoma cijenio. Intuitivno odlučivši, između razmišljanja o vlastitom liječenju i želje da sazna što se dogodilo Herbetu Molinu, Stefan otvara bolovanje i odlazi na sjever u slabo naseljen šumoviti gradić gdje je živio Molin..

Isti počinitelj. To nije bilo točno. Nije shvaćao što se dogodilo. str. 158.

Herbert Molin- žrtva

Kao mladić pristupa Hitlerovom socialnacionalističkom pokretu. Uvjereni nacist bio je do samog kraja svog života, ali za ta njegova uvjerenja znali su samo rijetki. Većina ga je znala kao ljubitelja argentinskog tanga, plesa koji je plesao čitav život. Čak i u trenutku smrti ubojica ga ostavlja u položaju plesača tanga s krvavim plesnim koracima u snijegu.

O Herbertu Molini malo je ljudi znalo išta više. Osim njegove kćeri Veronike, plesne prijateljice Else Berggren, susjeda Abrahama Anderssonona, nije bilo ljudi s kojima je komunicirao nakon što je otišao u mirovinu. Živio je samački život ispunjen vlastitim prikazama i demonima prošlosti.

Prikaze su ga prevarile. Nije pravodobno prepoznao opasnost. Pedeset i četiri godine  dopuštao je da ga varaju.. Mislio je da im je pobjegao. Sad je uvidio da je to bila zabluda. str. 26.

Fernando Hereira ili netko s drugim imenom-ubojica

Čovjek koji je prošao pola zemaljske kugle da bi našao Herberta Molinu i ubio ga. Zašto? Što je nagnalo čovjeka srednjih godina koji ima sređenu obitelj, ženu, djecu i posao koji ga zadovoljava, da se iz Južne Amerike zaputi u Švedsku kako bi pronašao i ubio jednog čovjeka? Razlog je naravno u prošlosti, a poveznica je ples-argentinski tango. Ubojica duboko proživljava  i važe sve svoje odluke pa tako i odluku da nekome oduzme život. Ubojica nije ubojica po profesiji, ni po uvjerenju. On je samo običan čovjek koji će počiniti ubojstvo jer smatra da je to jedino ispravno.

Vidio sam njegove noge, njegove plesne cipele dok je izlazio. Pogledao sam u sobu. Moj otac je bio mrtav. str. 440.

Dojam o djelu

Ostanete razmišljajući nakon što pročitate ovu knjigu od gotovo 500 stranica. Pitanje smijemo li se osvetiti za zločine koji su počinjeni u ime uvjerenja u nadmoćnost rase, konstantno se provlači kroz roman. Ubojica je taj koji se stalno preispituje i važe. To na neki način čini i glavni istražitelj Stefan Lindman koji se, uz otkrivenu bolest i nesređen život, bori i s tajnama iz vlastite obitelji. Stefan je rastrgan između istrage i iznenađujuće spoznaje o ubijenom kolegi, a još više šokiran povezanošću vlastite obitelji s  antisemitskim pokretima u Švedskoj nakon Drugog svjetskog rata.

Roman ima sporu radnju, ali je zapravo vrlo dubok. Nitko nije crno-bijel. Svi likovi, uključujući i ubojicu, ljudi su od krvi i mesa koji ispred svega stavljaju svoja uvjerenja. Za ono što misle da je ispravno spremni su žrtvovati život.

Autor nas je još jednom podsjetio na nacističke zločine počinjene u ime pogrešne ideologije i vjerovanja u to da se ljudi dijele prema rasi, naciji ili boji kože. Ideja nacizma duboko je zatrovala um ljudi koji su od poznanika, prijatelja, susjeda  postajali zlotvori i ubojice. Taj sramni dio njemačke povijesti ne smije se nikada zaboraviti.

Henning Mankell Povratak učitelja plesa

O autoru

Henning Mankell (Stocholm, 1948. -2015.) bio je švedski  književnik i kazališni redatelj. Poznat je po svojim romanima s glavnim junakom komesarom Kurtom Wallanderom kao i po knjigama za djecu te svom političkom angažmanu, posebno u Africi.
Godine 2009. Mankell dobiva mirovnu nagradu Erich Maria Remarque  za svoja djela o Africi. Teme u djelima Mankella često su obojene političkim i društvenim pitanjima. Prodao je preko 40 milijuna knjiga diljem svijeta. Po motivima većine romana snimljeni su filmovi u njemačko-švedskoj koprodukciji.
Recenzije njegovih romana Psi iz Rige, Bijela lavica i Švedske gumene čizme pronađite klikom na naslove.

Gdje kupiti:

Mozaik

Objavljeno

Henning Mankell: Psi iz Rige

nakladnik: Mozaik knjiga, 2018.

naslovnica romana Psi iz Rige: ©Mozaik knjiga

Ali sloboda se rađa u kaosu…, a iz mraka vrebaju nemani sa zlim nakanama. Bila bi strašna zabluda vjerovati da možemo jednostavno biti za ili protiv slobode. Sloboda ima mnogo lica. … Nama je sloboda primamljiva poput lijepe žene kojoj ne možemo odoljeti. Drugima je sloboda prijetnja protiv koje se moraju boriti svim sredstvima.

str. 142.
Henning Mankell-Psi iz Rige

Psi iz Rige:

Na švedsku se obalu jednog zimskog dana nasuče čamac za spašavanje. U njemu su dva muškarca u odijelima. Zagrljeni. Mrtvi.

Dvojica muškaraca u odijelu s kravatom, pomislio je. U čamcu? Tu nešto nije bilo u redu. Vidio je nešto, ali nije razmišljao o tome. Kad se upalilo zeleno svjetlo, sinulo mu je. Ti muškarci nisu ušli u čamac za spašavanje nakon pomorske nesreće. Bili su već mrtvi kad su dospjeli u čamac. Nije mogao to dokazati, nije mogao ni naći argumente. A ipak je znao. Muškarce je netko stavio u čamac kad su već bili mrtvi.

str. 12.

Istražitelja švedske policije Kurta Wallandera tragovi vode u Latviju, zemlju u kojoj traje borba za slobodu. Wallander ne zna kome može vjerovati. Prate ga, prisluškuju…

– Ne mogu dalje ovako živjeti – glasno reče sam sebi. – Moram se razračunati sa životom. Odmah. Sada.

str. 30.

Je li moguće da je latvijska policija iza svega toga?

Je li moguće da stoje iza smrti svog kolege i da su ga ušutkali jer je otkrio previše?

Za Henninga Mankella kažu da je najuspješniji švedski pisac krimića. S njegovim sam se romanima susrela prije par godina, kad sam sasvim slučajno nabasala na roman Ubojica bez lica (prvi slučaj istražitelja Kurta Wallandera). Roman mi se svidio zbog nevjerojatnog motiva koji je ubojicu nagnao da ubije stari bračni par pa sam zato i drugi slučaj istražitelja Wallandera ubacila na popis.

citat: Neke ljude bude pijetlovi, a neke prekomjerna tišina. str. 181.
str. 181.

Što reći o knjizi Psi iz Rige?

Iako roman ima puno dobrih strana i pronašla sam za nj dosta dobrih dojmova i preporuka, mene se jednostavno nije dojmio. Stil pisanja nije mi dovoljno napet, ima previše pripovijedanja, a premalo dijaloga i imam osjećaj kao da radnja ide jaaaako sporo, a zapravo leti.

Što se žanra tiče, čini mi se da je roman nešto između krimića i političkog trilera; dosta se bavi samom politikom Latvije početkom devedesetih godina 20. stoljeća. I prema tom aspektu romana imam podvojene osjećaje – jako sam puno naučila o političkom uređenju Latvije, ali nisam sigurna koliko sam se zabavila učeći. Smatram da je tema izuzetno zanimljiva i nama bliska jer je i Hrvatska prošla nešto slično odcjepljujući se od Jugoslavije (koja se čak i spominje u romanu), ali sama atmosfera straha i prijetnje nije mi dobro dočarana. Mjestimice sam osjećala kao da čitam članak u novinama, a ne beletristiku. Slično ozračje izoliranosti i nepovjerenja vlada i u romanu Dijete 44, autora T.R. Smitha, no tamo je puno bolje i životnije opisano – tako da ga čitatelj doista osjeti i zapita se u kakvom mi to svijetu živimo.

(Un)perfect

Ono što mi se u romanu svidjelo jest glavni lik. Oduvijek volim nesavršene glavne likove, pogotovo inspektore. Volim Harryja Holea, Carla Morcka, Willa Trenta, naravno da mi se svidio i Kurt Wallander – pomalo pretio, razveden, sklon čašici previše… Njegovo nepoznavanje engleskog (i njemačkog) jezika pomalo je humoristično, a u tijekom rješavanja slučaja u mislima se savjetuje sa svojim pokojnim kolegom, bez kojeg, uvjeren je, neće uspjeti riješiti slučaj.

Inspektoru Wallanderu dat ću, naravno, još jednu priliku da popravi dojam. Uskoro čitam i Bijelu lavicu koja, naspram ove knjige od 320 stranica, izgleda kao pravi div (560 stranica!); ako me ni ona ne oduševi, Henninga Mankella stavljam sa strane i bacam se na otkrivanje nekih novih (skandinavskih?) pisaca.

Henning Mankell-Psi iz Rige

Ostali naslovi ovog autora:

Iz ciklusa o istražitelju Wallanderu:

  • Ubojica bez lica, prvi slučaj
  • Psi iz Rige, drugi slučaj
  • Bijela lavica, treći slučaj
  • Čovjek koji se smiješio, četvrti slučaj
  • Na pogrešnom tragu, peti slučaj
  • Ubojstvo na Ivanjsku noć, sedmi slučaj

The fifth woman, knjiga koja bi trebala biti šesti slučaj, kod nas još nije prevedena.

Nevezano za istražitelja Wallandera:

Gdje kupiti:

Mozaik knjiga