Rhys Bowen: Pariški zadatak

Nakladnik: Mozaik knjiga, 2024.

Naslovnica knjige Pariški zadatak: ©Mozaik knjiga

Prevoditelj: Vesna Valenčić

Rhys Bowen Pariški zadatak

Pariški zadatak ratno je povijesni roman s ljubavnom pričom u pozadini. Emotivan i topao, prikazuje mladu ženu kako iskustveno raste od ranih studentskih godina do uloge majke, a sve to kroz prizmu ratnih zbivanja. Ipak, podsjećanje na povijesne činjenice koje nosi vrijednije su od literarne vrijednosti knjige.

Madeleine

Londončanka Madeleine Grant studira na pariškoj Sorboni.  Upoznaje karizmatičnog francuskog novinara Gilesa Martina i to za nju bude ljubav na prvi pogled. Mlada i neiskusna, Madeleine ne može odoljeti bonvivanu Gilesu kojem se život sastoji od udvaranja ženama, pisanju novinskih članaka i uživanju u čarima Pariza.

Rat na pomolu

Unatoč protivljenju obitelji u Engleskoj, Madeleine se udaje za Gilesa. Ubrzo se rađa Olivier. Mlada obitelj ni ne sluti da će njihova sreća kratko trajati jer je rat pred vratima Pariza. Kad to već postaje bjelodano, Madeleine se sa sinom vraća u Englesku, a Giles se pridružuje Pokretu otpora.

Zauvijek ću se sjećati ovoga trenutka, mislila je. Samo za slučaj da ga više nikada ne vidi. Sjećat ću se najdivnijeg muškarca na svijetu. str .30.

Nema sigurnog mjesta

Madeleine počinje raditi kao predavačica francuskog u rodnom mjestu, ali rat se rasplamsava i nitko više nije siguran. Od Gilesa ni traga ni glasa, ne zna je li živ ili mrtav, a strah za sinovu budućnost sve je veći. Madeleine ga stoga odluči poslati duboko u provinciju kako bi ga zaštitila i od tog trenutka ne upravlja više svojom sudbinom, niti sudbinom svoje obitelji. U vihoru rata, ostavši sama, ona prihvaća poziv Ministarstva da postane ratna špijunka.

Znači-to je to, trenutak od kojeg je cijelo vrijeme strepila. Gestapo ju je uhitio.
str. 287.

Dojam o djelu Pariški zadatak

Pariški zadatak iznjedrio nam je jednu lijepu ljubavnu priču koja se događa u ratnim okolnostima. Priča je to o mladim ljubavnicima koji su neopterećeno i s puno nade gledali na budućnost sve dok užasi rata nisu zakucali na njihova vrata.

Priča je to o ljudima koji nisu htjeli biti heroji. Željeli su samo proživjeti jednostavne živote. Ali okolnosti u kojima su se našli postavili su ih pred kušnje – izbor uvijek postoji.

Madeleine i Giles odabrali su stranu. Odabrali su biti na strani onih koji se bore. Dok je za Gilesa odlazak u rat bio potvrda njegovih uvjerenja, Madeleine nikad nije slutila da će njezin lik imati značajniju ulogu u borbi s neprijateljem.

Suočena s nezamislivim iskušenjima, Madeleine će prsimice uletjeti u rat i tako pokazati da je snažnija nego što je itko ikad mogao naslutiti. Čak i nakon rata, s naizgled malo života, kao žena koja je izgubila sve,  ona ima snage vratiti se i identificirati naciste koji pokušavaju pobjeći u anonimnost.

Pariški zadatak priča je o malim ljudima koji su imali snage nositi se s ratom i smrću koja ih okružuje. Premda je Madeleine glavni lik, žrtva koju je Giles podnio jednako je tako vrijedna i ne bi se trebala zaboraviti.

Moja je mala zamjerka što je autorica trebala dati nešto snažniju emocionalnu povezanost između čitatelja i same Madeleine. Ovako smo mi, čitatelji, samo promatrači Madeleinine priče, a nismo emocionalni sudionici njezine patnje. Mislim da su likovi mogli biti prikazani još dublje i emotivnije. Neki su likovi podosta plošni (lik oca, maćehe, likovi redovnica u sirotištu za dječake). Stoga mi se, kao povijesna fikcija,  Pariški zadatak puno više svidio načinom na koji je donesena tema nego samom literarnom obradom likova.

Rhys Bowen Pariški zadatak

O autorici

Rhys Bowen autorica je niza bestselera New York Timesa, a napisala je više od četrdeset romana, uključujući uspješnicu Mozaika knjiga Dječak iz Toskane. Bowen je dosad osvojila dvadesetak nagrada, a njezini su romani prevedeni na mnoge jezike. Rođena je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sad svoje vrijeme dijeli između Kalifornije i Arizone.

Prijašnja djela autorice:

Gdje kupiti:

Mozaik knjiga

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Nakladnik: Stilus, 2024.

Naslovnica romana Ženski krug dame Tan: ©Stilus

Preveo Dražen Čulić

Veliki liječnik Sun Simiao zapisao je: „Žene je deset puna teže liječiti od muškaraca“. … Moja je rođakinja sjajno liječila žene jer je s njima dijelila gubitke i radosti koje ovaj svijet nudi ženama. (str. 9.)

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Ženski krug dame Tan – povijesni okvir

Dvije stvari treba znati prije čitanja samog romana. Prva je da doista postoji knjiga Raznovrsni zapisi žene liječnice koju je sastavila Tan Yunxsian, upravo ona dama Tan iz naslova. To nam u svojoj bilješci govori sama autorica, i već na početku znate da će Ženski krug dame Tan biti fascinantan roman koji nećete zaboraviti.

Druga stvar koju je dobro znati jest običaj vezanja stopala, poznat kao lotosova stopala. Kad djevojčica iz imućne obitelji, ili iz one obitelji koja svojoj kćeri priželjkuje dobru (bogatu) udaju, napuni pet godina, počinje povezivanje stopala. To uglavnom rade majke ili sluškinje, ako su majke previše meka srca i osjetljive na bol djece.

Što manja stopala, to je vrijednost žene veća.

Iskreno, pojma nisam imala da se to radi kako bi žena bila privlačna mužu. Mada, kad razmislim, sasvim je logično…

On spušta moje stopalo na svoj dlan. Gladi svilu. Divi se vezu… Prinosi moje stopalo u papuči do nosa da može uživati u mirisu. Uglavnom je onako kako su mi uvijek govorili. Moja su stopala fizički dokaz bola koji sam podnijela da mu omogućim zadovoljstvo do kojeg mu je toliko stalo. (str. 121.)

U romanu postoji nekoliko opisa povezivanja stopala koji su zadivljujući i zastrašujući u isto vrijeme. Puno sam toga naučila i sam običaj zainteresirao me toliko da sam ga i dodatno istraživala. Slike su u najmanju ruku šokantne. Teško mi je i zamisliti da su to žene svojevoljno radile, ali – žene puno toga rade za ljepotu i privlačnost…

Ženski krug dame Tan

Život žene u Kini 15. stoljeća dijeli se na četiri razdoblja. Mliječni dani – djetinjstvo. Dani podignute kose – djevojaštvo i priprema za udaju. Dani riže i soli – razdoblje rađanja i majčinstva te dana tihog sjedenja – starost, udovištvo i čekanje ponovnog sjedinjenja s mužem u smrti.

Prije tisuću godina u prošlosti, za tisuću godina u budućnosti – ma gdje živjeli ili koliko bogati bili – četiri su faze ženskog života iste… Ti si mala djevojčica, još si u mliječnim danima. Kada navršiš petnaest godina, ući ćeš u dane podignute kose. (str. 13.)

Tan Yunxian upoznajemo u njezinim mliječnim danima i slijedimo je do dana tihog sjedenja. Neobičan je to i tegoban put, kako za nju, tako i za nas. Jer za sve žene tog doba vrijede pravila konfucionizma.

Bile životinje ili žene, vlasništvo smo muškarca. Mi žene postojimo da bismo mu dale nasljednike, da ga hranimo, odijevamo i zabavljamo. Nemoj to nikada zaboraviti. (str. 16.)

Mladu Tan Yunxian baka i djed liječnici, napredni ugledni članovi društva, uče svojim vještinama. Pogotovo baka koja se specijalizirala za liječenje ženskih bolesti jer liječiti ženu deset je puta teže nego liječiti muškarca. Kad se Yunxian uda za bogata mladića iz fine obitelji, svekrva joj zabranjuje liječenje žena. Djevojka se mora usredotočiti na ispunjenje svoje najvažnije uloge – mora roditi sina. No, toliko željeni sin nikako ne dolazi…

Nemam prijatelja, boležljiva sam. Svekrva mi je zabranila … pomagati ženama i djevojčicama iz ove kuće. Većinu tih udaraca mogu preživjeti, ali neću prestati biti ono što sam i tko sam – čak i ako to znači skrivati se i liječiti potajno. (str. 125.)

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Saga o ženi

… shvatim da sam rodila djevojčicu – užasno razočaranje za obitelj, udarac za liječnika i njegov ugled, neuspjeh za mene. Sljedeće što me oneraspoloži jest spoznaja da ću sve to morati opet proživljavati. I opet. Dok ne rodim sina.
(str. 137.)

Ovaj je roman saga o jednoj ženi. On je životni put žene koja je imala blagoslov i prokletstvo biti rođena u utjecajnoj obitelji. Svi zakoni koje je dama Tan morala ispoštovati, sve žrtve koje je morala podnijeti, sve uvrede koje je morala prešutjeti i tajne koje je morala sačuvati vuku nas dalje, tjeraju nas da okrećemo stranicu za stranicom premda ovo nije ni triler ni krimić. Iako, imamo sumnjivu smrt. Imamo i trovanje. Podmetanja, laži, prevare, ljubavnike i ljubavnice.

Ženski krug dame Tan najbolje je od svih žanrova.

Toliko bih vam toga mogla i željela reći, ali kontroliram se kako vam ne bih upropastila čisti užitak čitanja ove ljepotice.

Najbolja knjiga u ožujku 2024.

Moj čitateljski ožujak bio je slab – samo pet knjiga. Međutim, Ženski krug dame Tan već je od prvih rečenica postao ono najposebnije, najdojmljivije i sve naj-naj što ću pročitati u tom mjesecu. I ne samo to nego i, čini mi se, bit će jedan od top deset romana u 2024. godini.

Pročitala sam negdje da je ova priča čudesna i ona doista jest takva! Premda pratimo jedan život od prvih do gotovo posljednjih dana, Ženski krug nije ni na trenutak dosadan. Svaka je rečenica prelijepa. Svako poglavlje u sebi nosi neki dio iznimnog života liječnice 15. stoljeća, žene koja je pomirila tradiciju i suvremenost. Svaki događaj pršti od emocija i nemoćni smo pred životnošću onoga što čitamo. Od prve sam stranice, a iskreno se nadam da će tako biti i vama, utonula u tradiciju Kine, u boli i tugu tih žena, ali i u njihovo prijateljstvo, odanost i međusobnu ljubav i poštovanje.

Imala sam sreću u životu, od djetinjstva su me okruživale žene koje su pazile na mene. Sada je na meni red da taj krug proširim… (str. 313.)

Nadam se da svaka od nas žena, baš poput dame Tan, ima svoj ženski krug koji na nas pazi, koji nas uči, gura dalje i ne pušta nas da padnemo, na koliko blizu tog pada bile.

Lisa See: Ženski krug dame Tan

Ostali naslovi ove autorice:          

Lisa See autorica je sljedećih romana:

  • Sniježnica i tajna lepeza
  • Djevojke iz Šangaja
  • San o sreći
  • Otok morskih žena.

U knjizi On Gold Mountain donosi priču o životu svoje kinesko-američke obitelji.

Gdje kupiti roman Ženski krug dame Tan:

Stilus

Kim Michele Richardson: Knjižničarka na konju

Nakladnik: Hena com, 2023.

Naslovnica knjige Knjižničarka na konju: ©Hena com

Prevoditelj: Mirna Čubranić

Kim Michele Richardson Knjižničarka na konju

Samo postojanje knjižnica najbolji je dokaz da možda još uvijek ima nade za budućnost ljudskog roda. T.S.Eliot

Roman Knjižničarka na konju posvećen je hrabrim knjižničarkama koje su svaki tjedan jahale stotine milja kako bi širile pismenost, čitalačku kulturu i bile glas nade u promjene i boljitak u zabačenim dijelovima Apalačkog gorja.

Knjižničarka na konju-projekt zapošljavanja žena

Projekt Knjižnice na konjima pokrenut je 1935. godine i trajao je do 1943. godine. Uveo ga je predsjednik Franklin D. Roosvelt kao dio programa New Deal. Namjera je bila potaknuti zapošljavanje žena i dovesti knjige, časopise i pisanu literaturu  u Apalačko gorje, u najsiromašnija i najzabačenija nepristupačna područja istočnog Kentuckyja. S malobrojnim resursima i slabom financijskom potporom, knjižničarke na konjima sakupljale su knjige i časopise koje su donirale razne udruge, crkva i ministarstvo zdravlja, albume s receptima, savjetima za čišćenje kuće i lov. Te pametne žene pretvorile su projekt putujuće knjižnice u veliki uspjeh.

Cussy Mary Carter – knjižničarka na konju

Cussy Mary Carter ili Plavi duh, kako su je zvali mještani, mlada je žena koja svakodnevno na svojoj žilavoj mazgi strmim putevima obilazi siromašna, izolirana mjesta u istočnom Kentuckyju noseći bisage pune knjiga i časopisa stanovnicima tih naselja.

Posao je to slabo plaćen, težak, nerijetko i opasan, ali Cussy ne odustaje. Želi biti slobodna i neovisna iako njezin otac, rudar, smatra da je za ženu jedino radno mjesto u kući, dobiveno udajom.

Literatura koju im nosim pomaže obrazovati gorštake i njihovu djecu. str. 11.

I prvi put u životu osjećala sam se potrebnom. str. 16.

Plavi duh

Dok Cussyin otac uporno pali svijeće za udvaranje ispred trijema želeći joj naći ženika, Cussy ne odustaje od toga da prenosi knjige. Ona misli da za udaju nema šanse jer je drugačija, neobična. Naime, Cussy je žena plave boje kože, rođena tako zbog rijetkog krvnog poremećaja nedostatka jednog enzima. Obilježena kao “obojena”, uglavnom izaziva gnušanje i odbojnost gradskog stanovništva. Kao i crncima, i njoj je zabranjen ulazak na mnoga društvena događanja. Istovremeno, Cussy opsjedaju pohotni muškarci na koje nailazi tijekom prelaska uskim planinskim stazama, nezaštićena i sama. Djeca su jedina kojima ne smeta neobična boja njezine kože i uvijek je s veseljem dočekuju. Lokalni liječnik pristaje zaštititi Cussy u zamjenu za njezino podvrgavanje medicinskom testiranju. Cussy pristaje jer je odlučna otkriti uzrok svoje boje kože, a istodobno za nagradu dobiva prijeko potrebnu hranu za sebe i oca.

Nove pretrage otkrile su da vam nedostaje isti enzim kao Indijancima i Eskimima. Imate nešto što se naziva methemoglobinemija. str. 207.

Dojam o knjizi

Ljudi plave kože uistinu su živjeli u Kentuckyju u doba velike depresije, mada njihovi potomci potjeću iz Francuske  i Irske.

Cussy Mary Carter jak je ženski lik. Boluje od methemoglobinemije, nasljedne bolesti kojoj je uzrok manjak jednog enzima. Premda ona najčešće nastaje zbog bolesti srca, opstrukcije dišnih puteva ili lijekova, može biti i nasljedna zbog recesivnog gena za plavu krv. Predstavnici obitelji Fugate, doseljeni iz Francuske u potrazi za boljim životom, naselili su se na zabačenom području Kentuckyja. Bili su dugovječni bez obzira na plavu boju kože.

Ljudi neobične, plave boje kože poslužili su autorici kao predložak za  lik Cussy Mary Carter. Prolazeći kroz uske planinske staze, opasne i puste, Cussy Mary Carter ili Plavi duh ruši predrasude o ženama šireći pismenost i uspostavljajući humane odnose, odnose podrške i povjerenja među siromašnim stanovnicima Apalačkog gorja. Težak posao, otpori okoline zbog spola i boje kože, nasrtljivi muškarci i izrugivanje zbog drugačije boje kože,  nisu slomili knjižničarku već su je samo ojačali.

Knjiga je ovo koja se suprotstavlja rasnim predrasudama u patrijarhalnom društvu u maloj izoliranoj planinskoj zajednici. I koliko god glavnu junakinju diskriminacija koju trpi pogađa, toliko jača njezina odlučnost da bude neovisna i slobodna.

Autorica prikazuje beskrupuloznost i podmuklost lokalne zajednice koja je u stanju odbaciti pojedinca samo zbog toga što je drugačiji.

Premda roman obuhvaća događanja u vrijeme velike depresije, njegov je jezik univerzalan. Iskrenost, slobodna volja koja se ne da sputati i snaga pisane riječi koja dopire do svakoga, vrijednosti su koje otvaraju sva vrata bez obzira u kojem se razdoblju događaju.

Kim Michele Richardson Knižničarka na konju

O autoru

Autorica bestselera Knjižničarka na konju, Kim Michele Richardson, napisala je pet djela povijesne fikcije i bestseler memoare.  Njezin hvaljeni roman Knjižničarka na konju  nadahnut je izvanrednim “plavim ljudima” iz Kentuckyja i žestokim, hrabrim knjižničarima koji su koristili moć pismenosti da prevladaju netrpeljivost i strah tijekom Velike depresije. Provela je više od desetljeća istražujući povijesni program Kentucky Packhorse, a također je bila suradnica i istraživačica za kritički hvaljeni dokumentarni film PBS Television, Knjižničari teretnih konja iz Appalachia.

Roman je preveden je na preko 16 jezika. Kim Michele živi sa svojom obitelji u Kentuckyju.

Gdje kupiti

Hena com

Shelley Parker-Chan: Ona koja postala je sunce

Nakladnik: Vorto Palabra, 2023.

Naslovnica knjige Ona koja postala je sunce: ©Vorto Palabra

Prevoditelj: Damir Biličić

Shelley Parker-Chan Ona koja postala je Sunce

Povijesni okvir – Ona koja postala je Sunce

Povijesni okvir ove grandiozne epske priče je 14. stoljeće, vladavina Zhu Yuanzhanga. Zhu je ujedinio Kinu, proglasio se carem i tako osnovao dinastiju Ming koja je Kinom vladala 276 godina. Utemeljitelj dinastije Ming, Zhu Yuanzhang, u kreativnoj inspiraciji autorice Shelley Parker-Chan zapravo je žena, odnosno djevojčica – Ona koja postaje sunce. Djevojčica preuzima identitet svog preminulog brata i tako u muškom odličju preuzima i njegovu sudbinu kojoj je namijenjeno da postane slavan ratnik.

Čitajući ovu knjigu, razmišljala sam na koga me podsjeća glavna junakinja. I naravno, misao je došla sama od sebe. Sličnu sudbinu proživjela je i mlada Mulan,  Kineskinja koja, prerušivši se u mladića, umjesto ostarjelog oca odlazi u rat protiv Huna. Iako je maštala o dobroj udaji, bistra i odvažna Mulan ubrzo postaje najhrabrijim ratnikom, spašava cara i mladog generala Shanga.

I ne željeti je želja. Izaziva patnju koliko i želja. str. 228.

Zhu-djevojčica koja je odlučila ne biti „Ništa“

U Onoj koja postala je sunce priča se odvija u malom selu u čijoj se blizini nalazi budistički samostan Wuhuang. Godina je 1345. Siromašni seljaci, pogođeni glađu i smrću, pokušavaju preživjeti. Samohrani otac s dvoje djece, dječakom po imenu Zhu Chongba i djevojčicom,  teškom mukom vadi  zadnje zalihe hrane kako ne bi umrli od gladi. Taj zadnji isušeni komad tikve prepolovit će napola, a polovicu daje proroku za proricanje dječakove sudbine. Otac je sretan jer je prorok predvidio da Zhu Chongbu čeka velika i svijetla sudbina te veliki uspjesi. Za djevojčicu prorok prosuđuje da bude ništa. Nakon što skupina razbojnika napada njihov dom i ubija oca, Zhu Chongba otupio od tuge i očaja prepušta se bolu i umire, ali ne i djevojčica. Odlučna da preživi, preuzima bratov identitet i postaje Zhu Chongba.

Velepoštovani ujače. Hoćeš li meni reći kakva mi je sudbina? A onda, kao iz velike daljine, čula je kako proricatelj kaže: Ništa!. str. 18.

Odrastanje u samostanu

Preuzevši bratov identitet djevojčica, sada Zhu Chongba, postaje redovnički novak u samostanu Wuhuang. Vješto, godinama, skriva ženska obilježja. Tamo bi vjerojatno i ostala kao zaređeni svećenik da samostan ne napadne i do temelja ne spali mongolska vojska predvođena tajanstvenim generalom, eunuhom Ouyangom. Zhu uspije pobjeći i završi u glavnom gradu pobunjenika, Anfengu, među pobunjenicima koji se nazivaju Crvenim turbanima.  Njezina pamet i otpornost, kao i ratna strategija, uzdižu je među ostalima. Postepeno počinje ostvarivati sudbinu koja je bila namijenjena njezinom bratu. Zhu Chongba junakinja je koja sebe ne vidi kao muško ili žensko, već isključivo kao svjetlost kojoj je suđeno da bude vođa. Sve ostalo je povijest.

Ne gledaj dolje dok letiš, jer ćeš shvatiti da ne možeš letjeti i tada ćeš pasti.
str. 278.

Prvi dio duologije

Ona koja postala je Sunce prvi je dio duologije “Car Blistavila”. Moram priznati da nakon čitanja prve knjige željno iščekujem nastavak.

Priča o djevojčici koja je jedina preživjela čeličnom snagom volje u spaljenom selu promijenivši identitet, toliko je moćna da knjigom plovite kao kroz najnapetije putovanje.

Ova je fantastična epopeja o djevojčici kojoj ni u jednom trenutku ne doznajemo ime. On ili ona, promjenjivog je rodnog identiteta. Priča o djevojčici čija je najveća želja preživjeti i izazvati sudbinu koja joj je namijenila da bude Ništa, totalno me oborila s nogu.

Dojam o djelu Ona koja postala je Sunce

Iako je Ona koja postala je Sunce povijesna fikcija s elementima fantastike, priča je utemeljena na stvaranju kineske dinastije Ming. Započinje nakon pobune seljaka koje ugnjetavaju mongolski vladari. Stvaranje države, ratna osvajanja i bespoštedna borba tijekom povijesti uvijek su nekako bili rezervirani za muškarce. Stoga je priča u kojoj je glavna junakinja žena koja se stepenicu po stepenicu, od djevojčice do žene, penje na pijedestal vladara nebesa, veoma neobična. Iznimka je to koja ruši mušku dominaciju u ratnim osvajanjima.

Njezin pandan, odnosno neprijatelj u romanu, general Ouyang, isto tako nije cjelovit muškarac. Autorica ga prikazuje kao eunuha, bez muških obilježja, osakaćenog još u djetinjstvu. Ta protuteža, žena-redovnik u obličju muškarca i neprijateljski general eunuh, vrlo je znakovita. Ukazuje nam kako se autorica ne libi problematizirati rodnu jednakost i LGBT prava pojedinaca. Nakon što sam, po čitanju ove knjige, pročitala autoričin životopis sve mi je bilo jasno. Shelley Parker-Chan godinama je radila kao diplomatkinja specijalizirana za ljudska prava, u Jugoistočnoj Aziji.

Zbog ovakvog autoričinog svjetonazora nije mi toliko bila fascinantna sama borba za prevlast među klanovima i suprotstavljenim stranama, koliko istraživanje roda i seksualnosti protkanih kroz likove koji se preispituju cijelom radnjom.

Sama je priča ispričana iz dvije perspektive koje se izmjenjuju. Ouyangova  i Zhuina. Svatko od njih pokušava izmijeniti svoju sudbinu. Ali dok je Zhu uvjerena da može utjecati na promjenu onog što joj je kao djetetu zapisano, Ouyang nema tu jačinu. Pomiren je sa sudbinom koja mu je namijenila sramotno tijelo. Jedino što može učiniti da zaustavi zle jezike je postati najbolji general i ratnik.

Ova slojevita knjiga koja probija granice roda i spola u izrazito patrijahalnom društvu toliko je jaka da jedva čekam vidjeti kako će se ove teme razvijati u idućem nastavku.

Velika preporuka.

Ne idi kroz život misleći jedino na dužnost. Kad svi mi imamo to kratko razdoblje između nepostojanja, zašto iz života ne izvući sve što možeš? To je vrijedno svake cijene. str. 183.

Shelly Parker-Chan Ona koja postala je Sunce

O autoru

Shelley Parker-Chan australska je spisateljica fantastike najpoznatija po debitantskom romanu Ona koja postala je Sunce i nastavku Onaj koji potopio je svijet, koji tvore duologiju Cara Blistavila.

Knjiga Ona koja postala je Sunce vodi nas od 1345. do 1356., kada Zhu ima oko 21 godinu.
Roman je donio Shelley Parker-Chan niz priznanja i nagrada. Popis je impresivan: dvaput je dobila priznanje British Fantasy Award, jednom priznanje Astounding Award, nominirana je za nagradu Hugo i ušla je u finale za tri prestižne nagrade: Lambda Literary, Locus i Otherwise.

Gdje kupiti:

Znanje

Alex Hay: Sluškinje

Nakladnik: Stilus knjiga, 2023.

Naslovnica knjige Sluškinje: ©Stilus

Prevoditelj: Tea Tosenberger Lubar

Alex Hay Sluškinje

Roman Sluškinje urnebesna je priča o ogromnoj pljački koju je isplanirala i provela nekolicina žena, sluškinja, u najraskošnijoj kući u Mayfairu. Ali da bismo došli do pljačke (koja se odvija tek u zadnjoj trećini knjige), trebamo krenuti od plana. A da bi za neku realizaciju krenuli od plana, trebamo imati motiv, naum, viziju i cilj. Sve je to imala gospođa King.

Gospodarica – gospođica de Vries

Na samom početku romana otkrivamo da gospođica de Vries, koja nakon očeve smrti nasljeđuje ogromnu zgradu, odlučuje organizirati kostimirani bal. Njezina je namjera skrenuti pozornost na svoje bogatstvo i biti uočena u otmjenim krugovima, a po mogućnosti pronaći i ženika.

Željela je upravljati na samom vrhu hijerarhije u božanskim visinama društva.
str. 20.

Gospođa King

Gospođa King, domaćica pokojnog gospodina de Vriesa, uhvaćena je kako noć prije ulazi u odaje za mušku poslugu. Momentalno dobiva otkaz bez preporuke za buduće zaposlenje. Čini se da je gospođa King imala dobar posao. Zašto je riskirala ulazeći u muške odaje?

Namještenici i posluga, skloni gospođi King, uznemireni su njezinim otpuštanjem, ali ne i sama gospođa King. Jer ona ima drugi plan. Samo, da bi izvela ono što je naumila, trebaju joj pomoćnici i suradnici.

Pretpostavila je da će se kuća jednostavno lišiti svog blaga, da će ga se rado odreći. Nije bilo tako. str. 310.

Sluškinje okupljaju tim

Kuća obitelji Stanhope mjesto je prepuno blaga, svjetlucavog simbola bogatstva i moći, ali i mračnih tajni. Sve je to predmet interesa gospođe King. Namjera joj je ogoliti tu kuću do zadnjeg zlatnika ili umjetnine koju kuća posjeduje. Isto tako, želi otkriti sve tajne koje kuća ima, a neke od njih ona već naslućuje. Jedino što nema dokaza. Dokazi su u kući.

Sljedbenice i suradnice gospođe King čudnovata su ekipa žena. Vladarica crnog tržišta, nerealizirana glumica, zlostavljana pomoćnica i servirka, krojačica koja sanja o boljem životu, akrobatske plesačice… Svaka od njih ima  svoj motiv zbog kojeg želi opljačkati ovu kuću.

Ja nisam pauk, rekla je gospođa King smireno.
Onda si muha, rekao je starac. str. 136.

Dojam o djelu Sluškinje

Jako mi se svidjela ova knjiga. Priča o tome kako se marginalizirano i obespravljeno osoblje odlučuje osvetiti toliko je zabavna da vam je, dok čitate, cijelo vrijeme smiješak na usnama.

Pozornica na kojoj se odvija radnja podsjeća na Downton Abbey (komentar na poleđini knjige), ali mene još više na Dickensovog Olivera Twista, i to na starog spletkaroša i lopova Fagina. Svakako je savršena kombinacija realističnog gradskog podzemlja, siromašnih kvartova u kojima žive beskućnici, besposličari i opasni likovi te velikaških obitelji na drugoj strani grada, neosjetljivih na život puka.

Zanimljiv je odnos između gospođe de Vries i   gospođe King. To je na trenutke odnos pun razumijevanja za situaciju u kojoj se nalazi ona druga. Njihova komunikacija nema težinu u izgovorenim riječima već u gestama, neizrečenim mislima i iznenađujućim postupcima. Unutarnja suzdržanost voditeljica priče, gospođe King i gospođice de Vries, učinila je da sam knjigu željela pročitati u jednom danu. Cijelo vrijeme slutite da je pljačka zapravo odgovor, odnosno reakcija na  nešto krucijalno, veliko.

Gospođa King smislila je jako odvažan plan, plan koji će ujediniti marginalizirane žene u noći veličanstvenog bala. A izvest će ga točno pred očima svojih bivših poslodavaca. Kradljivice, sluškinje, međusobno se oslovljavaju s “gospođo” što je još jedna od urnebesnih pojedinosti u ovom romanu. O pozadinskim pričama žena koje okuplja gospođa King znamo vrlo malo. One se otkrivaju u samoj priči, ali vrlo polako. informacije dobivamo na kapaljku. I to daje draž ovom romanu. Svatko ima svoj motiv za izvođenje ove operacije. A motivi su vrlo zanimljivi.

Sluškinje su zapravo roman o klasi i moći.  Roman o osveti koja kažnjava beskrupuloznu pohlepu i nemoral jednog čovjeka koji je na taj način stekao bogatstvo. Ali ima onih koji smatraju da im dio toga kolača pripada. Što rođenjem, što marljivim radom. Oni koji su ostali bez ikakvih prava čekaju svoju priliku. I smišljaju briljantan plan.

U svakom slučaju, nadam se da će se ova knjiga ubrzo ekranizirati.

Ako već niste stavili Sluškinje na svoju must-read listu, obavezno to učinite!

Velika preporuka!

Alex Hay sluškinje

O autoru

Alex Hay odrastao je u Cambridgeu i Cardiffu. Studirao je povijest, a doktorirao na temu ženske moći na kraljevskim dvorovima. Sluškinje su njegov povijesni prvijenac za koji je osvojio nagradu Caledonia.

Gdje kupiti:

Stilus

Ako volite čitati o sluškinjama, kućnim pomoćnicama, sobarica i inom osoblju, svakako pročitajte naše osvrte na romane Sobarica i Gost iznenađenja Nite Prose i Kućna pomoćnica Freide McFadden.

Ivana Šojat: Rogus

Nakladnik: Fraktura, 2023.

Naslovnica knjige Rogus: ©Fraktura

Ivana Šojat Rogus

Rogus je knjiga koja vas udari tako jako ispod ošita da se sagnete u struku i dišete… Dišete…

Priča je to o dvije žene istog prezimena – Pavković. Prva je Angelina, arheologinja koja radi na iskapanju artefakata na mjestu gdje su u 18.stoljeću spaljivali vještice. Druga je Anica, posljednja spaljena vještica u dvorištu Virovitičke županije, odlukom Civilnog suda iste te županije kojoj je Osijek tada pripadao.

Odmah sam bila privučena naslovnicom koja podsjeća na Zagorkine junakinje. Tu je lik žene ovijene magličastom koprenom. A najizražajnije na ženi su oči. To su oči koje ne možete zaboraviti. U njima se ogleda sve proživljeno. To su oči koje gledaju kroz više generacija, sve dok ne naiđu na onu izgubljenu dušu koja će sve razumjeti.

Angelina

U sadašnjosti upoznajemo arheologinju Angelinu Pavković. Premda mlada, Angelina je pomalo “stara duša”. Iskapati artefakte, stare grobove pored cesta, crkvi, dvorišta i zdanja u kojima su ljudi živjeli, obitavali, voljeli se i molili, za nju su prava škrinjica čuda. Voli Angelina taj posao iako je ponekad smatraju čudakinjom, uglavnom oni koji sami nemaju korijene.

Angelina je u dugoj vezi s fizičarem Jakovom, nakon neuspjelog prvog braka. Ali veza se nekako potrošila, istanjila i pojela bez da je itko kriv. Od nje su ostala samo dva sudruga zbližena u akademskoj šutnji. I dalje bi Angelina ostala lagano začahurena u učmalost svakodnevnice da na jednom osječkom lokalitetu ne nailazi na ostatke mlađe ženske osobe, a zatim i sudska svjedočenja o ženi koja je tri stoljeća prije bila posljednja spaljena vještica u Osijeku.

Želim mu reći da shvaćam, da se riječima misli ne mogu zauzdati, prenijeti, da u tome i jest temeljni problem i počelo svakog nerazumijevanja. str. 155.

Anica

Anica je posljednja žena spaljena u Osijeku koju je osudila civilna, a ne crkvena vlast. Osuđena je na osnovu svjedočenja o tome kako je pomogla ili odmogla (kako je svatko mogao svjedočiti) ozdravljenju nekoga od suseljana. Okrutna mučenja, teror i strašna inkvizicija koju je prošla Anica prije samog spaljivanja, a sve kako bi priznala da je vještica, počinju Angelinu pratiti u snovima. Angelina odjednom spoznaje da vidi, čuje i osjeća Anicu. Angelinini snovi su sve intenzivniji, strahote koje vidi i osjeća sve jače i brutalnije. Angelina osjeća da joj je Anica bliska jer je Anica je ona sama.

Sve je uvijek ispod. Ispod tepiha ili zemlje. Ono najvažnije oku je nevidljivo. Metafizički ili stvarno. str. 64.

Dojam o djelu Rogus

U romanu Rogus dvije su linije pripovijedanja koje naposljetku postaju samo jedna. Ali u prapočetku, zapravo, sve  počinje od jedne linije od koje sve vodi, samo to arheologinja Angelina još ne zna. Obje se žene prezivaju Pavković, obje su povezane lokalitetom na kojem su se rodile i živjele, ali prije svega drugog, povezane su energetskim i emocionalnim kodom koji se prenosi iz generacije u generaciju. Ovo je priča o osakaćenoj duši koja se materijalizirala kako bi nakon tristo godina dočekala pravdu izvlačeći se na površinu. Ali ta duša u obliku Anice ne zna da ni dan danas nema jednakosti ni pravde za žene u svijetu u kojem vlada muški kodeks. Anicu nitko nije branio. A znamo da je bila udana. Gdje joj je bio suprug, taj slabić koji je dopustio da nevina žena strada?

Mizoginija zbog toga što su žene lijepe, ružne, vrijedne, udane, neudane, s puno djece, bez djece i tako dalje, zbog niza besmislenih razloga ili jednostavno zbog toga što su žene, nije u određenim patrijahalnim kulturama pa ni u suvremenim društvu, nestala ni danas. Ženama se u pravilu ne oprašta uspjeh. Pogotovo ako su supruge i majke. Jer kako bi, pobogu, one sve to mogle uz silne obveze koje imaju kod kuće? Plameni jezici kojima se danas obezvrjeđuju žene ne moraju nužno biti lomače. Danas su načini puno suptilniji, ali očekivani kalupi muško-ženskih uloga u obitelji, zajednici, poslovnom okruženju i društvu teško se i sporo mijenjaju.

Kao što Malleus Maleficarum sažima u sebi sve ono što je u praksi Inkvizicije bilo najokrutnije, najperfidnije i najzlokobnije, tako je i Rogus Ivane Šojat stravičan podsjetnik na mračno doba kada su praznovjerje i zločestoća dobili prevagu nad zdravim razumom. A to nije bilo tako davno.

Povijesni okvir u romanu Rogus

Hvala autorici što je donijela ovakvu tešku priču pred čitateljski auditorij. Premda je priča fikcija, ona se u osnovi temelji na ženi koja je stvarno postojala, bivala mučena i usmrćena na osnovu javnog linča povampirenih mozgova. Ali na neki način, i sam naziv knjige Rogus (Lomača) nudi nam odgovor. Smrt započeta u vatri putovanje je koje traje i nakon što se ugasi zadnji ugarak na ognju. Neka će se duša zaustaviti na svom putu puno kasnije, kad naiđe na drugu dušu, onu koja će sve razumjeti.

O autorici

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku. Književnica i književna prevoditeljica urednica je kazališnih izdanja u HNK u Osijeku. Djela su joj do sad prevođena na njemački, talijanski, bugarski, makedonski i engleski. Roman Unterstadt 2012. dramatiziran je u istoimenu višestruko nagrađivanu predstavu.

Objavila je do sad: Hiperbole (pjesme, 2000); Šamšiel (roman, 2002); Uznesenja (pjesme, 2003); Utvare (pjesme, 2005); Kao pas (priče, 2006, 2009); I past će sve maske (eseji, 2006); Mjesečari (priče, 2009); Sofija plaštevima mete samoću (pjesme, 2009); Unterstadt (roman, 2009); Ruke Azazelove (priče, 2011); Ničiji sinovi (roman, 2012); Jom Kipur (roman, 2014); Emet i druge priče (priče, 2016); Ljudi ne znaju šutjeti (pjesme, 2016); Selina i mrakovi (slikovnica s ilustracijama Andree Peterlik-Huseinović, 2017);  Ezan (roman, 2018); Oblak čvoraka (roman za mlade, 2021); Sama (roman, 2022); Rogus (roman, 2023).

Ivana Šojat Rogus

Gdje kupiti roman Rogus:

Fraktura

Vještice, vještičarenje, Inkvizicija i sve povezano s njom nisu rijetke teme u književnosti.
Na našem blogu možete pročitati recenzije romana Vještičji sat autora Chrisa Bohjaliana, Milosti Kiran Millwood Hargrave te Familijari Stacy Halls.

Taylor Jenkins Reid: Malibu gori

Nakladnik: Vorto Palabra, 2023.

Naslovnica romana Malibu gori: ©Vorto Palabra

Prevela: Leira Harabalja

Uništenje. I ponovno rađanje, podizanje iz pepela. Priča o vatri. (str. 8.)

Taylor Jenkins Reid: Malibu gori

Malibu gori – 27. kolovoza 1983.

Djeca legendarnog pjevača Micka Rive i ove godine priređuju tradicionalnu zabavu za kraj ljeta. Ta zabava najvažniji je i najiščekivaniji događaj sezone i svi žele biti pozvani.

Nina predosjeti katastrofu dok je zamišljala kako će se odvijati večer. Sukob, nered.
Ova noć, osjećala je u nutrini, neće završiti dobro.
(str. 198.)

No, Rivama ove godine i nije do slavlja. Nina, surferica i model, upravo prolazi kroz bolno, sramotno i prilično javno razdvajanje od supruga, slavnog tenisača koji ju je napustio zbog još slavnije tenisačice. Ni Jayu, također slavnom surferu, nije do tuluma. Nedavno je saznao loše vijesti koje neće moći tajiti još dugo. Ni Hud, poznati fotograf, nije raspoložen za partijanje. Napravio je nešto gotovo neoprostivo što će ga, sluti, zauvijek razdvojiti od voljenog brata. Jedino se najmlađa Riva, Kit, donekle veseli zabavi. Na njoj je odlučna dobiti svoj prvi poljubac i definitivno ući u svijet odraslih. No, kako zabava odmiče, tako se mijenjaju i Kitino raspoloženje i namjere.

A onda dolazi jedan neželjeni gost i sve kreće kvragu.

1953. i dalje

Povijesti obitelji su jednostavne. Postoje mitovi koje sami stvaramo o onima koji su živjeli prije nas da bismo dali smisao svom životu.
Priča o June i Micku Rivi njihovom najstarijem djetetu, Nini, zvučala je kao tragedija. Prvom sinu, Jayu, zvučala je kao komedija. Za drugog sina, Huda, bila je to priča o porijeklu. A za najmlađu u obitelji, Kit, bila je misterij. Samome Micku bila je samo jedno poglavlje njegovih memoara.
A za June je, uvijek i zauvijek, bila romansa.
(str. 32.)

June i Mick upoznali su se dok je ona bila gotovo djevojčica, a on sasvim nepoznat. Obećavši joj brda i doline, a ponajviše ljubav i sreću, June se pristaje udati za njega.

Stiže prvo dijete, djevojčica Nina. Mick postaje sve poznatiji. Dolazi i drugo dijete, dječak Jay. Mick postaje zvijezda. Turneje, žene, alkohol… A June čeka. I oprašta. Ali žena može oprostiti samo određen broj sranja. Ili ipak?

Pa ipak, u rijetkim tihim trenucima iza pozornice…
U zaglušujućim, trijeznim sekundama prije prvog pića na zabavama nakon nastupa…
U zasljepljujućim jutrima prije prve čaše bourbona…
Mick je mislio na svoju djecu.
(str. 93.)

Taylor Jenkins Reid: Malibu gori

Malibu gori – koja je tajna?

Da me netko pita zašto toliko volim ovu spisateljicu, vjerujte mi da ne bih znala odgovoriti. Što je to u njezinim romanima što me tjera na čitanje do kasno u noć? Što me to tjera da zavolim sve te likove? Zašto vjerujem njezinim pričama?

Odgovore, naravno, ne znam, ali pokušat ću objasniti zašto je Malibu gori, uz Daisy Jones i Šestorku, na drugom mjestu meni najdražih romana TJR.

Malibu gori opet je povijesna fikcija, toliko realna da je na kraju teško povjerovati da Mick Riva ne postoji. Čini mi se da ovoj autorici najbolje leži taj žanr – Sedam muževa Evelyn Hugo i Daisy Jones i Šestorka (linkovi na recenzije su u dnu ove objave) izvrsni su, izuzetni romani u koje se odmah zaljubite. Oba prate neku slavnu ličnost iz bliže pseudopovijesti i toliko su dobro napisani da čitatelj POVJERUJE  da su se sve te stvari dogodile i da su baš te osobe postojale. Ostala dva romana su ok, ali ni približno ovako dobri. Čekam još prijevod Carrie Soto is back, a budući da će on pratiti fiktivnu poznatu tenisačicu Carrie Soto, imam zaista velika očekivanja i baš se radujem.

Carrie Soto je, vjerovali ili ne, u ovom romanu sporedni lik. Ali ne samo ona! Tu su i neki likovi iz Sedam muževa Evelyn Hugo što me izbezumilo od sreće! Brže sam bolje dohvatila s police svoju voljenu Evelyn i tu je – naivni Mick Riva! Ne znam kako je kod vas, ali ja toliko volim kad autori u nove knjige uvrštavaju likove iz prethodnih!

Osim toga, Mick jako podsjeća na ono što bi se dogodilo s Billyjem iz Daisy Jones da se nije na vrijeme skulirao, uz brojna odricanja i slomljena srca. Dakle, Malibu gori povezuje tri meni najbolja romana TJR i tako sam sretna zbog toga.

Slava, obitelj, zabava, tajne i – Malibu gori

Malibu gori savršen je spoj obiteljske drame i povijesne fikcije. Nema toga što mi se nije svidjelo. Od samog uvoda, koji konstatira da „drugi dijelovi SAD-a imaju takve-i-takve-probleme, a Malibu jednostavno gori“, nisam mogla prestati čitati. I obje su paralelne priče jednako dobre. Ona u ajmo reći sadašnjosti, 1983., i ona u prošlosti, kada se June i Mick Riva tek zaljubljuju. Obje su podjednako zanimljive, bolne i lijepe. Obje postavljaju različita pitanja o važnosti obitelji, podrijetla i krvnih veza. O ljubavi, slobodi, samopoštovanju. O rješavanju problema i stalnoj borbi koja čini život. O tome tko smo i što nas definira.

Možda su životi naših roditelja utisnuti u nas, možda je sudbina samo iskušenje da se prožive njihove greške. Možda, ma koliko pokušavali, nećemo nikad moći nadjačati krv koja nam teče venama.
Ili.
Ili smo možda slobodni od trenutka kad se rodimo. Možda je sve što učinimo djelo nas samih.
(str. 178./179.)

Nekoliko sam vam već puta rekla da, kad god mi se neki roman jako svidi, nemam riječi. Mislim da je i ovo jedna od tih situacija. Ako volite TJR, svakako pročitajte. Ako autoricu ne volite, ipak mu dajte šansu.

Priča me dirnula, iako ovaj put nisam plakala. Stvar je u tome da mi je cijelo vrijeme držala pažnju. Lako se čita, i teške su stvari jednostavno rečene, valjda se zato tako lako poistovjetiti s likovima. I sve me zanimalo – i što je bilo i što će biti. I naravno, ono najvažnije, tko je zapalio Malibu jer na kraju, Malibu gori!

Ovaj je roman ultimativno ljetno štivo koje ćete sigurno voljeti!

Taylor Jenkins Reid: Malibu gori

Ostali naslovi ove autorice:

Taylor Jenkins Reid (1983.) jedna je od mojih omiljenih autorica i svaki njen roman čitam s jednakim užitkom i svakome se jednako radujem.

Autorica je osam romana, a na hrvatski je prevedeno pet. Redoslijed pišem ne prema godini objavljivanja, nego od meni najdražeg do onog najslabijeg:

Malibu gori i Daisy Jones zapravo su mi vrlo, vrlo izjednačeni kvalitetom i jednako su mi dragi.

Gdje kupiti roman Malibu gori:

Vorto Palabra, web shop Znanje

Winston Graham: Demelza

Nakladnik: Znanje, Zagreb 2022.

Naslovnica romana Demelza: ©Znanje

Prevoditelj: Mladen Jurčić

Winston Graham Demelza

Demelza je  druga knjiga u serijalu o Poldarku. Već je prva knjiga nagoviještala da se radi o zanimljivoj povijesnoj fikciji, a u ovoj drugoj samo se dalje razvijaju likovi i dodaju neki novi. Ako niste čitali prvi dio, preporučujem da počnete s njim, kako biste mogli pratiti razvoj događaja u rudarskom  Cornwallu  u vremenu od 1788. do 1790. Premda je knjiga fikcija, likovi u ovoj knjizi opterećeni su stvarnim borbama, teškom materijalnom situacijom i istinskim siromaštvom, uz  veliki stupanj društvenih nemira i prevrata koji su se događali u to doba.

Gospodarica Nampare

U prethodnom romanu Demelza je tek mlada djevojka iz siromašne obitelji koja se bori za koricu kruha. Bez majke, s puno braće i nasilnim ocem Delmeza nema nikakvu budućnost. Ali slučajni susret s Rossom  Poldarkom promijenio je tijek njezina života. Ross je zapošljava kao spremačicu u svom domu u Nampari. Radeći kod Rossa, Demelza shvaća da imaju zajedničke interese, a to je borba za dostojanstven život rudara i borba protiv izrabljivanja monopolističkih  kompanija. Između Demelze i Poldarka se malo po malo rađa ljubav na zgražanje mnogih jer ne pripadaju istom staležu. Uz to, Ross još uvijek nije prebolio bivšu zaručnicu Elizabeth koja se odlučila za njegovog rođaka pa ga svaki susret s njom ponovno podsjeća na neuspjelu ljubav.

Drugi dio, Demelza, započinje kad Demelza rađa svoje i Rossovo prvo dijete  Juliu. Život im nije lagan, a brak nije bez teškoća. Elizabeth  je stalna sjena nad njihovim brakom koju jedno i drugo pokušavaju maknuti. Demelza je odlučna krstiti svoje dijete kako spada, ali teško je ujediniti dvije različite obitelji koje su uz to i zavađene.

Bilo je to gore nego što je očekivala. Vjerovala je da će zatvoriti samo polovicu, ali da će sačuvati bogatiju žilu. Ostali će morati naći drugi posao ili će skapati od gladi. str. 146.

Ross

Uza sve obiteljske probleme, Ross je stalno uključen u rješavanje tekućih problema mjesta,  stalnu borbu s Warlegganima, rudarskim moćnicima, neposluhom služinčadi i uhićenjem prijatelja. Ross traži načine za razbijanje monopola kompanija koje se nadmeću za bakar i održavanje cijena ispod razine siromaštva. Kao rezultat toga, on na kraju provede veći dio tih dviju godina uvjeravajući gospodu da popuste ili će morati zatvoriti svoje rudnike. Ross mnogo vremena provodi daleko od kuće i bavi se svojim poslovnim pothvatima. To  u konačnici izaziva sukob između Warlegganovih i Poldarkovih…

Osim poslovnih problema, Ross i Demelza upleću se u niz situacija u kojima svojom moralnošću i pozitivnošću pokušavaju pomoći. Demelzino samopouzdanje i samosvijest raste i sve učinkovitije rješava tuđe probleme, dok Ross teško podnosi gubitak prijatelja. Rossu smetaju i Demelzina uplitanja u  ljubavne zavrzlame njegovih prijatelja i rođaka. Ali Demelza samo želi učiniti dobro.

Uskoro ih stiže tragedija i gubitak djeteta i njihov brak je ponovno na kušnji. A Ross nikako da zaboravi Elisabeth…

Dojam o djelu


Pozadina Cornwalla s kraja osamnaestog stoljeća zapravo je pozornica za oba Grahamova romana o Poldarku. U ovom drugom, naglasak je na Demelzi, Rossovoj supruzi. Njezino milosrđe, ljubaznost i dobrota čine da njezin lik postaje jako popularan. Osim nje, i svi ostali likovi vrlo su živi i emotivni. Cijela knjiga zapravo vrvi različitim emocijama uključujući ljubav, ljubomoru, pohlepu, zavist, tugu i mržnju. Zbog toga su  ubojstvo, zločin, smrt sastavni dio Demelzinog i Rossovog života.

Paralelno s društvenim i političkim prevratima u Francuskoj, i ljudi u Cornwallu počinju osporavati pravednost klasnih razlika. Muškarci koji imaju brojne obitelji suočeni s teškim radom, borbom za goli opstanak i promjenjivim tržištem rada u kojem se nudi mali broj poslova, počinju dovoditi u pitanje autoritet moćnika iz redova plemstva. Nezadovoljni vlastitom pozicijom, mještani naivno upadaju u  pljačke i tučnjave pod utjecajem alkohola, što samo učvršćuje pozicije moćnika.

Sve u svemu, možete se uživjeti u ulogu svakog lika jer svi imaju toliko života da vam se čini da ih dobro poznajete. Majstorski opisi samog mjesta i života mještana s Rossom i Demelzom kao glavnim likovima tjeraju vas da željno očekujete sljedeći roman i daljnje rasplete jer se priča nastavlja linearno i ne znamo kako će završiti.

Winston Graham Demelza

O autoru

Winston Graham napisao je više od četrdeset romana, uključujući The Walking Stick, Angell, Pearl and Little God, Stephanie i Tremor. Knjige su mu prevedene na mnoge jezike, a prema glasovitu nizu romana o Poldarku snimljene su i dvije TV serije. Prema šest njegovih romana snimljeni su filmovi, od kojih je najpoznatiji Marnie Alfreda Hitchcocka. Bio je član Kraljevskog književnog društva, a 1983. godine odlikovan je Redom Britanskog Carstva. Umro je u srpnju 2003. godine.

Gdje kupiti:

Znanje